ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2020. / 2021.

Pregled židovske povijesti od emancipacije i haskale

 

Naziv
Pregled židovske povijesti od emancipacije i haskale
Organizacijska jedinica
Katedra za judaistiku
ECTS bodovi
3
Šifra
94481
Semestri izvođenja
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30
Kolegij je preduvjet za upis ili polaganje

Cilj
Cilj ovog kolegija je upoznati studente sa židovskom poviješću od 16. stoljeća, obilježenog velikim demografskim pomicanjima Aškenaza i Sefarda prema istoku preko početaka modernizacije u ranom novom vijeku do haskale (židovskog prosvjetiteljstva), hasidizma, "tradicionalnog modernizma", rasta modernog antisemitizma, velike židovske emigracije u Novi svijet i Šoa te stvaranja Države Izrael.

Dublje razumijevanje složenosti i međusobne uvjetovanosti odvojenog razvoja svake pojedine židovske komponente, ali i njihove međusobne komunikacije i intereakcije, stupanj komunikacije s okolnim narodima i usvajanje koncepata naroda u čijoj sredinama egzistiraju židovske zajednice kao i zašto je židovska povijest, unatoč geografskoj i političkoj rascjepkanosti zapravo jedna povijest. Ovaj, kao i ostali povijesni kolegiji na studiju judaistike pridonosi usvajanju znanja o židovskoj povijesti u dijaspori te povijesti Izraela, kao i načina povijesnog razmišljanja, koji je neophodan u oblikovanju prvostupnika judaistike.
Sadržaj
  1. Rani novi vijek: opći uvod. Modernizacijski procesi u europskoj židovskoj povijesti
  2. Sefardska dijaspora na Sredozemlju i zapadnoj Europi u ranom novom vijeku: kulturna, društvena i intelektualna povijest
  3. Socijalna i kulturna povijest Aškenaza u istočnoj Europi
  4. Hasidizam kao tradicionalna modernizacija
  5. Emancipacija i haskala
  6. Strujanja u židovstvu: reformno židovstvo, ortodoksno židovstvo; pozitivno povijesno židovstvo, Wissenschaft des Judentums
  7. Židovi u Americi do Drugog svjetskog rata
  8. Srednjoistočna i istočna Europa od podjela Poljske do 1918.
  9. Cionizam
  10. Židovi u u Osmanskom Carstvu (i susjednim islamskim zemljama) u 19. i 20. stoljeću
  11. Europa između dva svjetska rata
  12. Šoa/Holokaust
  13. Mandatna Palestina i Država Izrael
  14. Zajednice u Dijaspori nakon Drugog svjetskog rata
  15. Zaključna razmatranja

Ishodi učenja
  1. opisati različite faze židovske civilizacije u ranom novom i novom vijeku te suvremenom razdoblju
  2. komparirati elemente pojedinih povijesnih, kulturnih i društvenih procesa različitih židovskih kultura i jezika te razmujeti kako su historijski faktori utjecali na te promjene
  3. razlikovati primarne i sekundarne izvore informacija i identificirati literaturu i izvore relevantnu za pojedinu temu, koristeći se arhivima i knjižnicama te muzejskim i internetskim resursima
  4. analizirati primarne židovske tekstove modernog i suvremenog podrijetla u prijevodu te kritički promišljati sekundarne izvorima koji tumače ove tekstove
Metode podučavanja
Predavanje, čitanje i analiziranje odabrane literature.
Metode ocjenjivanja
Ocjenjuje se: redovno prisustvo studenta i aktivno sudjelovanje u nastavi; završni pismeni ispit.

Završna ocjena uključuje vrednovanje rada i uspjeha studenta tijekom semestra iskazanih preko spomenutih obveza.

Obavezna literatura
  1. Burton Visotzky, David Fishman, From Mesopotamia To Modernity: Ten Introductions To Jewish History And Literature, Perseus, 1999. (odabrana poglavlja)
  2. Paul R. Mendes-Flohr, Jehuda Reinharz, The Jew in the Modern World: A Documentary History, Oxford University Press, 1995. (odabrana poglavlja)
  3. David Fishman, The Rise of Modern Yiddish Culture, University of Pittsburgh Press, 2005. (odabrana poglavlja)
  4. Boris Havel, Arapsko-Izraelski sukob: religija, politika i povijest Svete zemlje, Ljevak, 2013. (odabrana poglavlja)
  5. Norman A. Stillman, The Jews of Arab Lands in Modern Times, Jewish Publication Society, 2003. (odabrana poglavlja)
  6. Ezra Mendelsohn, The Jews of East Central Europe between the World Wars, Bloomington: Indiana University Press, 1983.
  7. Članci na Omegi prema tjednom rasporedu
Dopunska literatura
  1. Jonathan I. Israel. European Jewry in the Age of Mercantilism 1550-1750: Third Edition (Littman Library of Jewish Civilization).
  2. Robert Bonfil. Jewish Life in Renaissance Italy. University of California Press, 1994.
  3. M. Endelman. The Jews of Georgian England, Jewish Publication Society of America, 1979 (odabrana poglavlja)
  4. Paula Hyman. The Jews of Modern France, Berkeley-Los Angeles-London: California University Press, 1998.
  5. Antony Polonsky. The Jews in Poland and Russia: A Short History (Littman Library of Jewish Civilization)
  6. Moses Mendelssohn. Jerusalem: Or on Religious Power and Judaism, Waltham: Brandeis University Press, 1983.
  7. Max Wiener. Abraham Geiger and Liberal Judaism, Jewish Publication Society of America, 1962.
  8. Samson Raphael Hirsch. Horeb: A Philosophy of Jewish Laws and Observances, vol. I., Soncino Press, 1997.
  9. Zvi Gitelman. A Century of Ambivalence, The Jews of Russia and the Soviet Union: 1881 to the present, Yivo Institute for Jewish Research, 2001.
  10. Judah Leib Pinsker. Auto-Emancipation
  11. Arthur Hertzberg, The Zionist idea, A Temple Book, Atheneum, NY 1984.
  12. Walter Laqueur. A History of Zionism, USA: Holt, Rhinehart and Winston, 1972.
  13. Raoul Hilberg. The Destruction of the European Jews, New York 1985.
  14. Howard M. Sachar. A History of Israel: From the Rise of Zionism to Our Time, Alfred A. Knopf, 2013.
  15. Walter Laqueur and Barry Rubin. The Israel-Arab Reader: A Documentary History of the Middle East Conflict, Penguin books, 2008.

Obavezan predmet na studijima
  1. Judaistika, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
Fakultetska ponuda
  • Preddiplomski studij: Ljetni semestar