ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2020. / 2021.

Suvremena hebrejska i izraelska književnost

 

Naziv
Suvremena hebrejska i izraelska književnost
Organizacijska jedinica
Katedra za judaistiku
ECTS bodovi
4
Šifra
94709
Semestri izvođenja
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30
Preduvjeti za upis i polaganje kolegija
Za upis kolegija se moraju

Cilj
Cilj je ovoga kolegija upoznati studente s različitim prikazbama holokausta u umjetnosti, odnosno u književnosti i na filmu. Također će se razmatrati psihoanalitička tumačenja holokausta, zatim holokaust kao predmet studija traume, kao temelj teze o banalnosti zla te kao podloga razmatranju totalitarizma i autoritarne ličnosti.Kolegij uključuje predavanje (2 sata) i seminar (2 sata) posvećena psihoanalitičkom tumačenju holokausta, holokaustu kao dijelu studija traume, holokaustu kao temelju za promišljanje totalitarizma i 'banalnosti zla', kao i 'anonimnosti smrti'. Tumačit će se sljedeća umjetnička djela: filmovi Shoah Claudea Lanzmanna, Noć i magla Alaina Resnaisa, Mefisto Istvána Szábóa, Žena kojoj sam čitao Stephena Daldryja, Noćni portir Liliane Cavani te sljedeća književna djela: Gec i Majer Davida Albaharija, Sonnenschein Daše Drndić, Čovjek bez sudbine Imre Kertésza, Zar je to čovjek? Prima Levija te Pisac iz sjene Philipa Rotha.



Sadržaj
  1. Holokaust na filmu: Žena kojoj sam čitao Žena kojoj sam čitao (2008), red: Stephen Daldry Karla Lončar, "Pitanje krivnje u filmu Žena kojoj sam čitao"
  2. Holokaust u postjugoslavenskoj književnosti: priča i dokument David Albahari, Gec i Majer Daša Drndić, Sonnenschein
  3. Postraumatsko sjećanje i intertekstualnost u Piscu iz sjene Philip Roth, Pisac iz sjene Aimee Pozorski, „How to tell a true ghost story: The Ghost Writer and the case of Anne Frank” Norman Ravin, “Philip’s Roth’s Literary Ghost: Rereading Anne Frank
  4. Holokaust u književnosti: 'nulti stupanj' humanosti Primo Levi, Zar je to čovjek? Art Spiegelmann, “Primo Levi’s Inferno: The Survival of a Man Through ‘The Central Trauma of the Twentieth Century’”
  5. Zaključna razmatranja
  6. Uvodno predavanje
  7. Studiji traume: holokaust kao 'događaj bez svjedoka' Dori Laub, „Bearing Witness, or the Vicissitudes of Listening“
  8. Holokaust u psihoanalitičkim tumačenjima; pojam 'autoritarne ličnosti' Theodora W. Adorna i Maxa Horkheimera Theodor Adorno, „Freudian Theory and the Pattern of Fascist Propaganda“
  9. Wilhelm Reich, "Rasne teorije" (Masovna psihologija fašizma)
  10. Hannah Arendt: 'banalnost zla' Hannah Arendt, Eichmann u Jeruzalemu
  11. Prikazi holokausta u igranom i dokumentarnom filmu Noć i magla (1955), red: Alain Resnais Shoah (1985), red: Claude Lanzmann Jay Cantor, „Death and the Image” Sandy Flitterman-Lewis, „Documenting the Ineffable: Terror and Memory in Alain Resnais's Night and Fog”
  12. Giorgio Agamben: anonimnost smrti Agamben, Ono što ostaje od Auschwitza
  13. Holokaust na filmu: István Szabó, Mefisto Moylan C. Mills, “The Three Faces of Mephisto: Film, Novel, and Reality”
  14. Nemogućnost prorade traume holokausta i destruktivnost sadomazohizma u Noćnom portiru Noćni portir (1974), red: Liliana Cavani Kriss Ravetto, "Cinema, Spectacle, and the Unmaking of Sadomasohistic Aesthetics"
  15. Holokaust u književnosti: Imre Kertész, Čovjek bez sudbine Imre Kertész, Jezik u progonstvu (dijelovi) Imre Kertész, Dosje K.

Ishodi učenja
  1. upoznati se s različitošću književnih i umjetničkih obrada Holokausta te s etičkim problemima vezanima uz njegovu prikazivost
  2. analizirati pojedine književne tekstove i filmove te načine prikazbe Holokausta u njima
  3. opisati relevantna obilježja najznačajnijih teorijskih djela s temom Holokausta
  4. samostalno isplanirati, provesti, napisati i prezentirati vlastito istraživanje, vezano uz pojedino umjetničko djelo o Holokaustu
Metode podučavanja
Predavanja, seminari, vježbe u manjim grupama
Metode ocjenjivanja
Esej

Obavezna literatura
  1. Glenda Abramson. Modern Hebrew Literature. The Oxford Handbook of Jewish Studies. Martin Goodman (ed.). ISBN: 9780199280322
  2. Joseph Cohen. Voices of Israel : essays on and interviews with Yehuda Amichai, A.B. Yehoshua, T. Carmi, Aharon Appelfeld, and Amos Oz. SUNY series in modern Jewish literature and culture. State University of New York Press, 1990
Dopunska literatura
  1. Adorno, Theodor W., 2003, Can One Live After Auschwitz?: A Philosophical Reader, ed. by Rolf Tiedemann, trans. by Rodney Livingstone et al, Cultural Memory in the Present, Stanford University Press. Caruth, Cathy, 1996, “Unclaimed Experience: Trauma and the Possibility of History: (Freud, Moses and Monotheism)”, u Unclaimed Experience: Trauma, Narrative, and History, Baltimore: The Johns Hopkins University Press. Felman, Shoshana, 1992, „The Return of the Voice: Claude Lanzmann's Shoah“, u Felman, Shoshana i Laub, Dori, Testimony: Crises of Witnessing in Literature, Psychoanalysis, and History, New York: Routledge. Frankl, Viktor, 1981, Nečujan vapaj za smislom, Zagreb: Naprijed. Jaspers, Karl, 2006, Pitanje krivnje: o političkoj odgovornosti Njemačke, Zagreb: AGM. Jay, Martin, 1996, “The Institute’s First Studies of Authority”, u The Dialectical Imagination, Berkeley: University of California Press. LaCapra, Dominick, 1998, History and Memory after Auschwitz, Ithaca: Cornell University Press. Lang, Berel, 2000, Holocaust Representation: Art within the Limits of History and Ethics, Baltimore: The Johns Hopkins University Press. Sartre, Jean-Paul, 1946, Réflexion sur la question juive, Paris: Folio. Engleski prijevod: Anti-Semite and Jew, Schocken Books, 1985. Dostupno na http://isites.harvard.edu/fs/docs/icb.topic468841.files/Sartre__Anti-Semite_and_Jew.pdf Vasvari, Louise O. i Steven Totosy de Zepetnek (prir.), 2005, Imre Kertész and Holocaust Literature, Purdue University Press.

Obavezan predmet na studijima
  1. Judaistika, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 6. semestar