Naziv
Temeljna nastavna umijeća
Organizacijska jedinica
Odsjek za pedagogiju
ECTS bodovi
5
Šifra
124384
Semestri izvođenja
ljetni
Satnica
Predavanja
30
Metodičke vježbe
60

Cilj
Usvojiti opće određenje škole, nastave, nastavnika i učenika sa stajališta suvremene pedagogije. Usvojiti opće određenje nastavnog umijeća. Usvojiti osnovne značajke teorije nastavnog umijeća. Upoznati i usvojiti modele odnosa teorije i prakse u pedagogiji i didaktici i razviti temeljna nastavna umijeća, odnosno profesionalne kompetencije nastavnika, koje (pored ostalog) uključuju i držanje i takt u pedagoškom ophođenju s učenicima u nastavi. Usvojiti modele razvoja razredno-nastavnoga ozračja i razrednu kohezivnost.
Sadržaj
  1. Kompetencije nastavnika (kognitivne, funkcionalne, osobne, predmetne, metodičke, didaktičke, refleksivne).
  2. Kolokvij I
  3. Struktura komunikacijskog procesa u nastavi
  4. Indikatori kvalitete u nastavnom procesu
  5. Umijeće u provođenju razredne discipline
  6. Socijalne kompetencije nastavnika
  7. Uvodno predavanje – upoznavanje s obvezama i strukturom kolegija
  8. Temeljna nastavna umijeća (pojam, definicija, elementi).
  9. Temeljna nastavna umijeća (pojam, definicija, elementi).
  10. Specifičnost nastavničke profesije, profesionalni razvoj nastavnika
  11. Formuliranje nastavne strategije
  12. Prikaz i analiza filma - Stand and deliver (1988)
  13. Evaluacija rada nastavnika i učenika
  14. Kolokvij II
  15. Analiza rada na kolegiju i analiza rezultata na kolokviju

Ishodi učenja
  1. Definirati i interpretirati temeljna nastavna umijeća.
  2. Opisati opće određenje škole, nastave, nastavnika i učenika sa stajališta suvremene pedagogije.
  3. Planirati, izvoditi i vrednovati nastavni proces.
  4. Opisati osnovne značajke teorije nastavnog umijeća u postavljanju ciljeva, izboru nastavnih sadržaja, ključnih metoda i elemenata metodike.
  5. Objasniti temeljna nastavna umijeća, odnosno profesionalne kompetencije nastavnika, koje (pored ostalog) uključuju i držanje i takt u pedagoškom ophođenju s učenicima u nastavi.
  6. Opisati modele razvoja razredno-nastavnoga ozračja i razrednu kohezivnost u kontekstu interkulturalizma.
  7. Osmisliti i primijeniti tehnike procjenjivanja i ocjenjivanja postignuća.
  8. Planirati stručno-pedagoško usavršavanje na osobnoj razini.
Metode podučavanja
predavanja, seminari, vježba, praćenje pedagoških aktivnosti u školi
Metode ocjenjivanja
formativno i sumativno

Obavezna literatura
  1. Kyriacou, K. (2001). Temeljna nastavna umijeća. Zagreb: Educa.
  2. Meyer, H. (2005.): Što je dobra nastava. Zagreb: Educa
  3. Langer,I./Schulz von Thun, F./ Tausch, R. (2003), Kako se razumljivo izražavati. Zagreb: Erudita.
  4. Markić, I., (2012), Dislociranje moći u nastavnoj praksi – mogućnosti suradničkog učenja. U: Ljubetić, M., Zrilić, S. (ur.), Pedagogija i kultura. Kultura kao polje pedagoške akcije: odgoj, obrazovanje, kurikulum - zbornik radova, Zagreb, Hrvatsko pedagogijsko društvo, 135-141.
  5. Jensen, E. (2003). Super nastava. Zagreb: Educa
Dopunska literatura
  1. Jurčić, M. (2004), Uloga učiteljeve potpore u razredno-nastavnom ozračju, Napredak, vol. 145, BR. 3/2004., (str. 329-340).
  2. Jurčić, M. (2006), Učenikovo opterećenje nastavom i razredno-nastavno ozračje, Odgojne znanosti, Br. 2 (12), Vol. 8, (str. 329-346).
  3. Jurčić, M. (2006), Povezanost subjektivnih i objektivnih realiteta razredne zajednice i njihov utjecaj na stabilnost zadovoljstva učenika razrednom kohezijom, Pedagogijska istraživanja, broj 2, (str. 141-152).
  4. Klippert, H. (2001), Kako uspješno učiti u timu. Zagreb: Educa.
  5. Neill, S.(1994), Neverbalna komunikacija u razredu. Zagreb: Educa.

Obavezan predmet na studijima
  1. Pedagogija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 2. semestar