ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2020. / 2021.

Uvod u povijest lingvističkih teorija

 

Naziv
Uvod u povijest lingvističkih teorija
Organizacijska jedinica
Odsjek za lingvistiku
ECTS bodovi
3
Šifra
90753
Semestri izvođenja
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Preduvjeti za upis i polaganje kolegija
Za upis kolegija se moraju
Kolegij je preduvjet za upis ili polaganje
Kolegij je potrebno položiti za

Cilj
Osnovni je cilj kolegija ponuditi pregled razvoja jezikoslovne misli od antike pa sve do početka i prve polovine dvadesetoga stoljeća. U prvoj se cjelini kolegija obrađuju zasade gramatike i filologije u Grka i Rimljana te njihov utjecaj na srednjovjekovnu i renesansnu Europu, dočim se u drugoj cjelini obrađuje postanak lingvistike kao zasebne znanosti odvojene od njezinih filozofskih i filoloških temelja. Poredbom i prosudbom različitih modela gramatičkoga opisa te gajenjem rasprave studente se nastoji privesti samostalnom kritičkom promišljanju tema u jezikoslovlju.
Sadržaj
  1. 1. tjedan – uvodne napomene, pregled tema, dogovor o radu;
  2. 2. tjedan – prvotni pojam gramatike i phýsis vs. nómos/thésis prijepor u Platonovu dijalogu Kratil; Aristotelova kategorija ptōsis (πτώσις) kao temelj buduće gramatike; Aristotelove kategorije i semantička teorija u povojima;
  3. 3. tjedan – razrada kategorije ptōsis (πτώσις) prema stoicima: a. pojam fleksije ili klísis (κλίσις) i b. pojam padeža; razrada kategorije vremena;
  4. 4. tjedan – analogía vs. anomalía, prijepor aleksandrijske i pergamske škole – stoička teorija etimologije i razumijevanje jezika; aleksandrijsko tumačenje pravilnosti (sustavnosti) u jeziku;
  5. 5. tjedan – Tékhnē grammatiké Dionizija Tračanina – model prve gramatike i utjecaj toga modela na jezikoslovlje;
  6. 6. tjedan – Apolonije Diskol i teorija sintakse u povojima; Marko Terencije Varon i De lingua Latina te Priscijanov model gramatike;
  7. 7. tjedan – Franciscus Sanctius Brocensis, Minerva: seu de Causis Linguae Latinae; racionalizam i kartezijanski pristup jeziku – gramatika Port-Royala
  8. 8. tjedan – PRVI KOLOKVIJ;
  9. 9. tjedan – uvid Williama Jonesa – značaj sanskrta i začetak poredbene lingvistike; Pāṇini i indijska lingvistika; braća August i Friedrich Schlegel
  10. 10. tjedan – Wilhelm von Humboldt II. dio, opća lingvistika u povojima; razvoj poredbeno-povijesne lingvistike (Rask, Grimm, Bopp); Schleicher,
  11. 11. tjedan – strukturalizam i funkcionalizam I. dio; de Saussure i Praška škola I. dio: Trubeckoj – pojam mehanizma jezika; problem neslobodnih sintagmi s obzirom na jezik/govor dihotomiju;
  12. 12. tjedan – strukturalizam i funkcionalizam II. dio; Praška škola II. dio: Jakobson i Mathesius; Kopenhaška škola: Hjelmslev – pojam algebre jezika;
  13. 13. tjedan – američka lingvistika I. dio – mentalizam i deskriptivizam: lingvistika i antropologija: Franz Boas, Edward Sapir i Benjamin Whorf – odnos jezik-misao-kultura;
  14. 14. tjedan – američka lingvistika II. dio – biheviorizam i deskriptivizam: Leonard Bloomfield, (teorija neposrednih sastavnica); distribucionalizam i Harrisov pojam transformacija; začetak generativne gramatike i pitanje sintaktičkih konstrukcija;
  15. 15. tjedan – DRUGI KOLOKVIJ.

Ishodi učenja
  1. razviti vlastiti pristup jeziku ravnajući se prednostima i nedostacima jezikoslovnih škola u povijesti
  2. stvoriti predodžbu o sastavljanju gramatike te o važnosti gramatičkoga opisa u okviru kulture
  3. definirati temeljne kategorije, pojmove i probleme jezikoslovnih teorija od antike do suvremenoga doba
  4. objasniti različite modele gramatičkoga opisa, odnosno različite tipove pristupa jeziku
  5. primijeniti određeni model ili teoriju pri samostalnom istraživanju
  6. ustanoviti teorijsku pozadinu i pristup znanstvenih radova iz područja jezikoslovlja
  7. kritički prosuđivati polazišta, argumentacijsku strukturu i opisnu valjanost modela i teorija opisa u jezikoslovlju
  8. konstruirati vlastito viđenje pojedinačnih problema jezikoslovlja na osnovi različitih pristupa i ponuđenih rješenja
Metode podučavanja
Kombinacija izravnoga poučavanja i (u manjoj mjeri) poučavanja vođenim otkrivanjem i raspravom. Nastavnik izlaže osnovna polazišta, argumente i teorijske okvire određenih modela gramatičkoga opisa izravnim poučavanjem. Neka se otvorena pitanja određenih teorija kao i polazišta ili rješenja relevantna za suvremeno jezikoslovlje obrađuju vođenom raspravom.
Metode ocjenjivanja
Kolegij je podijeljen u dvije cjeline. Na kraju svake cjeline studenti pišu kolokvij, a na temelju kolokvija od kojih svaki nosi maksimalno 25 bodova stječu konačnu ocjenu. Ukoliko student nije zadovoljan zaključnom ocjenom na temelju kolokvija, rezultat može popraviti na ispitu.

Obavezna literatura
  1. Škiljan, D. (1992), Dijalog s antikom, Latina et Graeca, Zagreb, str. 13-18, 19-23.
  2. Škiljan, D. (1995), Varon i Kvintilijan, dva antička lingvista, Latina et Graeca, Zagreb, str. 7-70.
  3. Tračanin, D. (1995), Gramatičko umijeće, prev. Dubravko Škiljan, str. 45-200.
  4. Lancelot, C. et Arnauld, A. (2000), Opća i obrazložbena gramatika Port-Royala, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, str. 7-24; 157-165; 315-329.
  5. Jakobson, R. (2008), O jeziku, Disput, Zagreb, str. 105-116, 117-147.
  6. Glovacki-Bernardi et al. (2001), Uvod u lingvistiku, Školska knjiga, Zagreb, str. 75-153; 155-190.
Dopunska literatura
  1. Robins, H. R. (1967), A Short history of linguistics, Longman, London, str. 1-62; 68-126; 134-153; 198-233.
  2. Koerner, E. F. K. (2007), Jezikoslovna historiografija, Naklada Tusculum, Zagreb.
  3. History of Linguistics, Vol. IV: Nineteenth-Century Linguistics, (1998), Giulio Lepschy (ur.), Longman, London.
  4. Allan, K. (2009), The Western Classical Tradition in Linguistics, UK: Equinox Publishing Ltd, Oakville.

Obavezan predmet na studijima
  1. Španjolski jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
Fakultetska ponuda
  • Preddiplomski studij: Ljetni semestar