ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2020. / 2021.

Uvod u studij ruske književnosti 2

 

Naziv
Uvod u studij ruske književnosti 2
Organizacijska jedinica
Katedra za ruski jezik i književnost
ECTS bodovi
5
Šifra
36024
Semestri izvođenja
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15
Preduvjeti za upis i polaganje kolegija
Za upis kolegija se moraju
Kolegij je preduvjet za upis ili polaganje
Kolegij je potrebno položiti za

Cilj
Usvajanje osnova teorije književnosti, prepoznavanje oblika, učenje i svladavanje terminologije na ruskom jeziku, poznavanje pregleda književnih teorija i književne genologije te književne povijesti
Sadržaj
  1. Klasifikacija književnosti. Općenito o klasifikaciji. Načela klasifikacije. Pojam roda, vrste, žanra (род, вид, жанр). Osnovni genološki termini.
  2. Poezija, proza, drama. Hibridni žanrovi i vrste. Primjeri na korpusu ruske književnosti
  3. Ponavljanje. Poezija i proza. Lirska i epska poezija. Karakteristike epske poezije. Epska tehnika. (Posebna razrada i rad sa studentima na seminaru)
  4. Lirika. Struktura lirske pjesme. Kompozicija. Lirsko «ja».
  5. Lirske vrste. (Posebna razrada i rad sa studentima na seminaru)
  6. Proza. Porijeklo i razvoj proze. Razvoj proze u europskoj i ruskoj književnosti. (Samostalan rad na seminaru)
  7. Prozne vrste. Jednostavni oblici. Roman i novela. Pripovijest, kratka priča. Razvoj ruskoga romana i novele.
  8. Proza. Klasični ruski roman. Posebna razrada na seminaru. Rad sa studentima i studentska izlaganja.
  9. Drama. Drama općenito. Drama i kazalište. Tekst i izvedbena umjetnost. (Priprema za analizu dramske dramskog teksta/izvedbe)
  10. Drama. Razvoj drame u Rusiji. Osnovne smjernice. (Analiza dramske izvedbe na seminaru)
  11. Ponavljanje. Provjera znanja, rad na tekstu, kolokvij.
  12. Metodologija. Načini proučavanja književnosti. Tradicija. Metodološki problemi. Sustavi i pokreti.
  13. Pregled književnih teorija. Pozitivizam. Ruski formalisti. Nova kritika. (Analiza teorijskih tekstova na seminaru)
  14. Pregled književnih teorija 20. stoljeća. Psihoanalitička teorija. Strukturalizam. Fenomenologija. Poststrukturalizam. Novi historicizam. (Analiza teorijskih tekstova na seminaru)
  15. Ponavljanje, studentska izlaganja, kolokvij.

Ishodi učenja
  1. primijeniti književno-teorijsku aparaturu i temeljne spoznaje o stilskim formacijama u analizi književnog djela
  2. kritički prosuđivati književno-teorijsku i književno-povijesnu građu i argumentirano obrazložiti valjanost teksta iz područja ruske književnosti i kulture
  3. sintetizirati bitno u tekstu i integrirati postojeća znanja u novi tekst
Metode podučavanja
podučavanje, raspravljanje, korištenje rječnika, leksikona, uporaba računala (Power Point, Internet), analiza teksta, rad na tekstu, close reading. Metode su u funkciji svladavanja gradiva.
Metode ocjenjivanja
međusobno ocjenjivanje studenata, studentska izlaganja, seminarski rad, dva kolokvija tijekom semestra.

Obavezna literatura
  1. Pavličić, P., Književna genologija, Zagreb, 1983.
  2. Škreb, Z.; Stamać, A., Uvod u književnost, Zagreb, 1986. (odabrana poglavalja)
  3. Tomaševski, B., Teorija književnosti, Zagreb, 1998.
  4. Književni tekstovisljedećih autora: Puškin, Lermontov, Čehov, Turgenev, Cvetaeva
Dopunska literatura
  1. Eliseev, I. A.; Poljakova, L. G., Slovar' literaturovedčeskih terminov, Rostov-na-Donu, 2002.
  2. Šklovski, V., Uskrsnuće riječi, Zagreb, 1969.
  3. Beker, M., Povijest književnih teorija: od antike do kraja 19. st., Zagreb, 1979.
  4. Beker, M., Suvremene književne teorije, Zagreb, 1986.
  5. Jolles, A., Jednostavni oblici. Zagreb, 2000.
  6. Solar, M., Ideja i priča. Zagreb, 2004.
  7. Užarević, J. Kompozicija lirske pjesme (O.Mandeljštam i B. Pasternak). Zagreb, 1991.

Obavezan predmet na studijima
  1. Ruski jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2. semestar