ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2020. / 2021.

Uvod u teoriju književnosti

 

Naziv
Uvod u teoriju književnosti
Organizacijska jedinica
Odsjek za romanistiku - Francuski
ECTS bodovi
2
Šifra
87809
Semestri izvođenja
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Preduvjeti za upis i polaganje kolegija
Za upis kolegija se moraju

Cilj
Cilj kolegija: Studente upoznati s temeljnim pojmovima teorije književnosti, kako bi im se približila znanost o književnosti, te kako bi naučili problemski pristupati književnim djelima.
Kolegij počinje postavljanjem pitanja što je teorija književnosti u okviru znanosti o književnosti (s osvrtom na «stanje» teorije u Francuskoj odnosno Hrvatskoj) i pregledom suvremenih književnih teorija. Postavljanjem nekoliko osnovnih problema teorije književnosti (književno djelo, autor, svijet, čitatelj, stil, povijest, vrijednost, roman / poezija / teatar, funkcije književnosti), nastojimo odgovoriti ne samo na pitanje «Čemu književnost?», nego i na pitanje «teorija ili fikcija?», kako bismo i studente uveli u pustolovinu teorije.
Sadržaj
  1. Teorija – Francuska, Hrvatska – teorija i žargon, teorija i praksa u književnosti; teorija, kritika, povijest; teorija ili teorije, teorija književnosti ili književna teorija
  2. Suvremene književne teorije (Beker), pet paradoksa moderniteta (A. Compagnon), kraj moderne (Gianni Vattimo), postmoderna protumačena djeci (J.-F. Lyotard), retorika postmoderne (M. Solar)
  3. Književnost – Što je književno djelo? – specifičnost književnog teksta, kriteriji kvalitete, djelo i stvarnost, prije djela: genetička kritika i intertekstualnost; funkcija, forma sadržaja, forma izričaja
  4. Autor / iskustvo autora – «čovjek i djelo», pisanje, «écriture du moi»; teza o smrti autora, alegorija i filologija, filologija i hermeneutika, intencionalnost
  5. Svijet – protiv mimesisa, realizam, iluzija referencijalnosti, intertekstualnost, arbitrarnost
  6. Čitatelj i djelo – što znači čitati?, djelo i čitateljstvo, sudbina djela, što je klasik?; recepcija i utjecaj, implicitni čitatelj, otvoreno djelo, horizont očekivanja (Jauss), žanr kao ključ čitanja
  7. Stil – jezik, stil, pisanje, norma, kontekst, stil kao misao
  8. Povijest – književna povijest i povijest književnosti, povijest književnosti i književna kritika, povijest ideja, povijest društva, «evolucija», povijest ili književnost, povijest kao književnost (do historiografske metafikcije)
  9. Vrijednost – iluzije estetike, što je klasik?, O nacionalnoj tradiciji u književnosti, spasiti klasika, plaidoyer za objektivizam, pitanje naslijeđa
  10. Roman – roman i stvarnost (Diderot, Stendhal, Balzac, Flaubert, Zola, G. Lukács, M. Robert, Malraux, Ph. Dufour, Th. Pavel), roman i lik (Balzac, Proust, Mauriac, Sarraute, V. Jouve, D. Sallenave, Todorov), roman u pitanju (Breton, Aragon, Camus, Flaubert, Robbe-Grillet), poetika romana (Sartre, G. Genette, Kundera, Bahtin, H. Mitterand, R. Barthes, Ph. Hamon); V. Biti, Suvremena teorija pripovijedanja
  11. Poezija – poetski jezik (Mallarmé, Valéry, Sartre, M. Acquien, Ponge, Y. Bonnefoy, D. Leuwers), pjesnik, «ja» i svijet (Lamartine i Hugo, Aragon, M. Collot, D. Combe), poetsko stvaranje (Ronsard, Valéry, Rimbaud, Breton), čitati poeziju (Valéry, D. Delas, M. Riffaterre), funkcije poezije (Baudelaire, Rimbaud, Saint-John Perse, Éluard, J. Starobinski); E. Staiger, Osnovni pojmovi poetike, H. Friedrich, Struktura moderne lirike)
  12. Teatar – komunikacija (Barthes, P. Larthomas, A. Ubersfeld), kazalište i scena (A. Ubersfeld, D. Mesguich, A. Artaud), kazalište i publika (A. Ubersfeld, Claudel, D. Mesguich, A. Ubersfeld, Brecht), funkcije kazališta (Hugo, Brecht, Ionesco, P.-A. Touchard)
  13. Funkcije književnosti / Čemu? – književnost i moral, književnost i politika (pitanje angažmana), književnost i kultura
  14. Zaključak I – pustolovina teorije – teorija ili fikcija?
  15. Zaključak II – pustolovina teorije – teorija ili fikcija?

Ishodi učenja
  1. Nakon učenja student će moći prepoznati, identificirati, imenovati, nabrojiti, opisati i definirati osnovne probleme kojima se bavi teorija književnosti.
  2. Nakon učenja student će moći sažeti, izraziti, objasniti, dati primjer i usporediti glavne teorije, pravce i pristupe teorije književnosti, kako na dijakronijskoj, tako i sinkronijskoj razini.
  3. Nakon učenja student će moći upotrijebiti stečena znanja iz teorije književnosti u pristupu književnosti svake pojedine epohe (srednjovjekovlja, 17., 18., 19., 20. stoljeća i suvremene književnosti), prikupiti relevantnu literaturu za rješavanje određenog zadanog problema u samostalnom pisanom radu i pripremi za ispite, protumačiti će stečena znanja i upotrijebiti ih pri pristupu književnom djelu.
  4. Nakon učenja student će moći analizirati, usporediti i razlikovati pojedine probleme iz teorije književnosti, izdvojiti problematična mjesta u pojedinim teorijama i pristupima i komentirati ih, raščlaniti i suprotstaviti pojedine pristupe, i ustanoviti njihove sličnosti i razlike.
  5. Nakon učenja student će moći zastupati određeno mišljenje u pristupu pojedinom književnom djelu, vrednovati različita rješenja za osnovne probleme teorije književnosti i kritički ih prosuđivati, preispitati i samovrednovati rješenja koja pomažu pristupu svakom pojedinom tekstu, valorizirati teze koje proizlaze iz takvog kritičkog čitanja i zaključiti koliko je svaki pojedini pristup opravdan i/ili podesan za određeni tekst.
  6. Nakon učenja student će moći skupiti i stvoriti vlastitu bibliografiju osnovnih djela, autora i teza, integrirati stečena znanja u znanja iz povijesti književnosti i kritike, povezati ih s pročitanim književnim djelima, prezentirati stečena znanja kako na samome ispitu, tako i tijekom cijeloga studija, razvijajući ih dalje, ovisno o kolegijima koje student odabere, odnosno ovisno o tematici kojom će se baviti u seminarima i samostalnom radu.
  7. uočiti bitne elemente u nepoznatom tekstu, protumačiti i sažeti smisao tekstova na francuskom jeziku koji pripadaju različitim tipovima diskursa i funkcionalnim stilovima
  8. prepoznati različite funkcionalne stulove tekstova i primijeniti njihova obilježja u okviru šireg studijskog programa francuskog jezika i književnosti
Metode podučavanja

pristup utemeljen na sadržaju, podučavanje sadržaja (lexical syllabus), uvježbavanje učenja strategija, receptivne i produktivne suvremene metode
Metode ocjenjivanja
brojčano vrednovanje (kompetencije : čitanje, govor, razumijevanje, komentiranje, komunikacija, problematizacija)
Usmeni ispit (na hrvatskom)

Obavezna literatura
  1. Antoine Compagnon: Demon teorije, AGM, Zagreb, 2007.
  2. Miroslav Beker: Suvremene književne teorije, Matica hrvatska, Zagreb, 1999.
  3. Milivoj Solar: Teorija književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 2005.
Dopunska literatura
  1. Antoine Compagnon: Le démon de la théorie, Littérature et sens commun, Éditions du Seuil, Paris, 1998;
  2. Antoine Compagnon: Les cinq paradoxes de la modernité, Éditions du Seuil, Paris, 1990;
  3. Antoine Compagnon: La littérature, pour quoi faire?, Collège de France / Fayard, Paris, 2007;
  4. Vladimir Biti: Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, Matica hrvatska, Zagreb, 2000.
  5. Jonathan Culler: Književna teorija, AGM, Zagreb, 2001.
  6. Rene Velek i Ostin Voren: Teorija književnosti, Nolit, Beograd, 1985.
  7. Terry Eagleton: Književna teorija, Zagreb, 1987.
  8. Terry Eagleton: Teorija i nakon nje, Algoritam, Zagreb, 2005.
  9. Boris Tomaševski: Teorija književnosti,Tematika, Zagreb, 1998.
  10. Peter Collier, Helga Geyer-Ryan (ed.): Literary Theory Today, Ithaca, NY, Cornell University Press, 1990.
  11. Peter Barry, Beginning Theory: An Introduction to Literary and Cultural Theory, Manchester/New York, Manchester University Press, 2002 (1995).
  12. Raman Selden, Peter Widdowson, Peter Brooker: A Reader’s Guide to Contemporary Literary Theory, 5th ed., London, Longman, 2005.

Obavezan predmet na studijima
  1. Francuski jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2. semestar