ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2020. / 2021.

Engleski jezik struke za sociologe 1

 

Naziv
Engleski jezik struke za sociologe 1
Organizacijska jedinica
Centar za strane jezike
ECTS bodovi
2
Šifra
53320
Semestri izvođenja
zimski
Nastavnici
Satnica
Vježbe iz stranog jezika
30
Kolegij je preduvjet za upis ili polaganje
Kolegij je potrebno položiti za

Cilj
Usvajanje i razvijanje tehnika čitanja stručne literature, usvajanje tehnika pisanja sažetaka, razvijanje vještine govorenja o akademskim i stručnim temama i usvajanje akademskog i stručnog vokabulara.
Sadržaj
  1. Uvodno predavanje. Upoznavanje sa ciljevima i sadržajem kolegija te načinom rada. (General English vs. English for Specific Purposes.) Tekst kao značenjska cjelina. Stručni tekst kao sredstvo komunikacije stručne informacije. Suradnja jezičnih i stručnih znanja u proizvodnji značenja.
  2. Oral presentation, tj. usmeno izlaganje na stručne teme. Odabir teme (predznanje, interes, publika). Pretraživanje stručne literature (min. pet izvora) kao način usvajanja jezičnih i stručnih znanja, izraza i sadržaja. Razvrstavanje informacija na essential i supporting. Organizacija informacija (npr. kronološki) u suvislu cjelinu. Isticanje ključnih riječi. Razlike između pisanog i govorenog teksta (strateško ponavljanje ključnih ideja, preglednost strukture.) Navođenje stručne literature.
  3. Topic-main idea. Organizacija informacija u stručnom tekstu. Organizacija na razini cjeline teksta u međusobno povezane paragrafe organizirane oko TOPICS. Organizacija na razini paragrafa: najava osnovne ideje paragrafa u topic sentence. Strukturiranje paragrafa: razrada ideje izražene u topic sentence. Ključne riječi. Rad na konkretnim tekstovima, prepoznavanje teme paragrafa i pronalaženje rečenica koje najbolje sažimaju osnovnu misao paragrafa.
  4. Cohesion. Načini međusobnog povezivanja značenjskih elemenata teksta (rečenica, paragrafa itd.) u suvislu cjelinu teksta. Cohesive devices kao riječi i strukture koje povezuju ideje sadržane u tekstu te kao riječi koje upućuju na prirodu odnosa među idejama. Podjela na: lexical cohesion, reference, ellipsis, connectors.Lexical cohesion kao repetition of words, parallelism, practical repetition, synonymy or paraphrase, collocation. Rad na tekstu, pronalaženje primjera za različite oblike lexicical cohesion.
  5. Reference. Uočavanje svojstva pokaznih i osobnih zamjenica (ali i drugih vrsta riječi) da upućuju na dio teksta (riječ, frazu, ideju ) i tako uspostavljaju značenjske veze među elementima teksta. Anaphoric i cataphoric reference. Pronalaženje primjera u stručnim tekstovima. Ellipsis. Ekonomija rečenice, zalihost kao prepreka razumijevanju. Rad na tekstu, iščitavanje značenja koja nisu izrijekom iskazana.
  6. Connectors. Riječi koje najavljuju prirodu odnosa među idejama (iskazanim kao clauses, sentences, paragraphs). Upoznavanje s connectors koji upućuju na odnose: cause and consequence, addition, contrast, changing viewpoint, exemplification, sequence of events, itd. Rad na tekstu: prepoznavanje odnosa među idejama u konkretnom stručnom tekstu, uočavanje connectors koji uspostavljaju taj odnos.
  7. Coherence: logično nizanje rečenica (i drugih značenjskih cjelina) u tekstu. Veza rečenice s rečenicom koja joj prethodi i s onom koja za njom slijedi. Rad na tekstu: prepoznavanje strategija uspostavljanja rečeničnih veza (cohesive devices, rethorical organisation). Unity. Usmeno izlaganje ( uz guidelines i key words) na stručnu temu. Analiza izlaganja (preglednost strukture, informativnost itd.) Rasprava o temi.
  8. Word recognition in comprehensive reading. Razumijevanje značenja riječi na temelju konteksta (rečenice, teksta, jezika, kuture). Veze engleskog jezika s drugim jezicima, utjecaj grčkog, latinskog i francuskog na engleski jezik, utjecaj klasičnih jezika na druge europske jezike, uključujući hrvatski. Internacionalizmi. Oslanjanje na razna znanja (znanje jezika, struke, ali i životno iskustvo) pri otkrivanju značenja riječi. Razumijevanje i usvajanje značenja riječi iz konteksta vs. služenje rječnikom. Vrste rječnika.
  9. Word recognition, konotativna i denotativna značenja riječi. Pozitivne i negativne konotacije. Rad na tekstu. Inference. "Čitanje među recima", razumijevanje informacije koja nije izrijekom izrečena, već je implicirana. Važnost implikacija za ukupno značenje teksta. Rad na tekstu.
  10. Figures of speech. Rad na tekstu. Usmeno izlaganje ( uz guidelines i key words) na stručnu temu. Analiza izlaganja (preglednost strukture, informativnost itd.) Rasprava o temi.
  11. Tipovi rečenica uobičajenih u akademskom diskursu: definition, classification, explanation, exemplification, description. Organizacija informacija na razini rečenice. Prepoznavanje tipova rečenica u stručnom tekstu. Usmeno izlaganje ( uz guidelines i key words) na stručnu temu. Analiza izlaganja (preglednost strukture, informativnost itd.) Rasprava o temi.
  12. Levels of generality. Organizacija informacija prema levels of generality: general statements supported by specific statements. Facts & opinions, razlikovanje iskazivanja činjenica od izražavanja mišljenja. Rad na tekstu. Usmeno izlaganje ( uz guidelines i key words) na stručnu temu. Analiza izlaganja (preglednost strukture, informativnost itd.) Rasprava o temi.
  13. Predictability vs. informativity. Distribucija informacija u tekstu. Poznata/stara informacija kao podloga uvođenju nove informacije. Predviđanje smjera razvoja teksta. Neočekivano vs. očekivano. Rad na tekstu. Usmeno izlaganje ( uz guidelines i key words) na stručnu temu. Analiza izlaganja (preglednost strukture, informativnost itd.) Rasprava o temi.
  14. Expository vs. argumentative texts. Tekstovi koji predstavljaju prihvaćena, znanja (org. u definicije, klasifikacije, objašnjenja, opise itd.) i tekstovi koji zastupaju određeno mišljenje, te donose argumente kojim ga potkrepljuju. Primjeri za obje vrste teksta. Usmeno izlaganje ( uz guidelines i key words) na stručnu temu. Analiza izlaganja (preglednost strukture, informativnost itd.) Rasprava o temi.
  15. Previewing. Informiranje o tekstu i prije samog čitanja; titles, introduction, copyright, footnotes, illustrations, tables, graphs, organisation of paragraphs, the table of contents, chapter headings, section headings, publisher. Usmeno izlaganje ( uz guidelines i key words) na stručnu temu. Analiza izlaganja (preglednost strukture, informativnost ) Rawsprava o temi.

Ishodi učenja
  1. Koristiti tehnike čitanja stručne literature na engleskom jeziku.
  2. Prepoznati uvriježene načine strukturiranja stručnog teksta, od organizacije cjeline teksta oko topics do organizacije paragrafa oko topic sentence.
  3. Prepoznati i koristiti tipove rečenica uobičajenih u akademskom diskursu.
  4. Koristiti vokabular akademskog engleskog jezika.
Metode podučavanja
Obrada nastavne jedinice, vježbanje novostečenih znanja kroz praktičan rad na tekstu, studentsko izlaganje na stručnu temu, analiza izlaganja, rasprava o temi, e-učenje.
Metode ocjenjivanja
Redovno praćenje studenta kroz sudjelovanje u nastavi, pisanje domaćih zadaća te polaganje kolokvija (pismeno) na kraju semestra.

Obavezna literatura
  1. 1. Gordana Mikulić; Alka Krvavac: English for the Arts and Humanities Školska knjiga , Zagreb, 1992.2. R. R. Jordan Academic Writing Course Collins, London i Glasgow, 1980.3. Linda London Blanton; Linda Lee: Writing Workshop ? Promoting College Success Heinle & Heinle Publishers, 1998.4. Stručna literatura prema preporuci voditelja studija.
  2. Edward de Chazal & Sam McCarter:A course in English for Academic Purposes, Oxford University Press, 2012
Dopunska literatura
  1. .R. R. Jordan: Academic Writing Course, Collins, London i Glasgow, 1980.
  2. Linda London Blanton; Linda Lee: Writing Workshop – Promoting College Success, Heinle & Heinle Publishers, 1998.
  3. Edgar F. Borgatta; Rhonda J. V. Montgomery: Encyclopedia of Sociology, McMillan Reference USA, New York, 2000

Izborni predmet na studijima
  1. Sociologija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1. semestar
  2. Sociologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1. semestar