ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2021. / 2022.

Komparativna književnost: Hrvatska renesansna lirika u europskom kontekstu

 

Naziv
Komparativna književnost: Hrvatska renesansna lirika u europskom kontekstu
Organizacijska jedinica
Odsjek za komparativnu književnost
ECTS
6
Šifra
184234
Semestri
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Cilj je kolegija opisati temeljna obilježja i vrste hrvatske renesansne lirike i prikazati njezin položaj u europskome kontekstu. Nakon što se u uvodnome dijelu definiraju ključni književnoteorijski i književnopovijesni pojmovi, analizirat će se najvažnije (pod)vrste europske i hrvatske renesansne lirike, koje će se u zaključnome dijelu pozicionirati i u širemu žanrovskom sustavu renesansne književnosti.
Sadržaj
  1. Uvod - konstitucija kolegija
  2. Definicija temeljnih književnoteorijskih pojmova
  3. Epoha renesanse u europskoj i hrvatskoj književnosti
  4. Europska ljubavna lirika I
  5. Europska ljubavna lirika II
  6. Hrvatska ljubavna lirika I
  7. Hrvatska ljubavna lirika II
  8. Hrvatska ljubavna lirika III
  9. Religiozna i refleksivna lirika
  10. Satirična i humoristična lirika I
  11. Satirična i humoristična lirika II
  12. Stihovane poslanice I
  13. Stihovane poslanice II
  14. Lirske (pod)vrste u žanrovskome sustavu renesansne književnosti
  15. Evaluacija kolegija

Ishodi učenja
  1. definirati pojam lirike i njezina temeljna obilježja, te razlikovati temeljne lirske (pod)vrste
  2. prepoznati i opisati relevantna obilježja renesanse kao epohe u povijesti hrvatske književnosti, kao i njezine reprezentativne lirske vrste i tekstove, te ih smjestiti u europski kontekst
  3. primijeniti književnoznanstvene pojmove i metode u analizi i interpretaciji različitih pojava iz hrvatske renesansne lirike i njihovoj usporedbi s pojavama iz drugih nacionalnih književnosti
  4. razlikovati i analizirati različite oblike komunikacije između hrvatske i inozemnih književnosti i kultura u epohi renesanse
  5. samostalno provesti istraživanje na temelju postojeće stručne literature te izložiti rezultate u pisanom obliku
Metode podučavanja
Predavanja, seminarske rasprave na temelju pročitane primarne i sekundarne literature, prezentiranje sadržaja kroz audio(vizualne) medije, pisanje seminarskih radova (izborno).
Metode ocjenjivanja
Kraći pisani rad (5-7 kartica, analiza odabranoga teksta) i usmeni ispit

Obavezna literatura
  1. Primarna: izbor tekstova europskih i hrvatskih autora
  2. Tomislav Bogdan, Ljubavi razlike. Tekstualni subjekt u hrvatskoj ljubavnoj lirici 15. i 16. stoljeća, Disput, Zagreb, 2012. Frano Čale, Petrarca i petrarkizam, Školska knjiga, Zagreb, 1971. Dunja Fališevac, „Renesansna poslanica kao prostor poetičko-estetičkih iskaza“, Colloquia Maruliana, br. 17/2008. (ili u: Slike starog Dubrovnika, Matica hrvatska, Zagreb, 2013.) Ivo Frangeš, Povijest hrvatske književnosti, Nakladni zavod Matice hrvatske – Cankarjeva založba, Zagreb – Ljubljana, 1987., ili Dubravko Jelčić, Povijest hrvatske književnosti, Naklada PIP Pavičić, Zagreb, 19971, 2004.2 (relevantna poglavlja) Zoran Kravar, „Lirska pjesma“, u: Uvod u književnost: teorija, metodologija, ur. Zdenko Škreb i Ante Stamać, Globus, Zagreb, 1998.5 (ili ranija izdanja) Lahorka Plejić Poje, „Uvod“, „Satira u renesansnom Dubrovniku“, „Zaključak“, „Prilog“, u: Zaman će svaki trud. Ranonovovjekovna satira na hrvatskom jeziku u Dubrovniku, Disput, Zagreb, 2012. (1-118, 203-227) Mirko Tomasović, „Europski kontekst hrvatske renesansne lirike i epike“, u: O hrvatskoj književnosti i romanskoj tradiciji, Mladost, Zagreb, 1978. Josip Užarević, Kompozicija lirske pjesme, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta, Zagreb, 1991. (37-85)
Dopunska literatura
  1. Izabrati 2 naslova:
  2. Tomislav Bogdan, Prva svitlos, Matica hrvatska, Zagreb, 2017. (poglavlja po izboru) Rafo Bogišić, Hrvatski petrarkizam, Školska knjiga, Zagreb, 2007. (poglavlja po izboru), ili: Mirko Tomasović, Vila Lovorika: studije o hrvatskom petrarkizmu, Split, Književni krug, 2004. (5-121) Gordon Braden, Petrarchan Love and Continental Renaissance, Yale University Press, New Haven, 1999.; ili: Leonard Forster, The Icy Fire. Five Studies in European Petrarchism, Cambridge University Press, Cambridge, 1969.; ili: Gerhart Hoffmeister, Petrarkistische Lyrik, J. B. Metzlersche Verlagsbuchhandlung, Stuttgart, 1973.; ili: Mirko Tomasović, „Petrarkisti i petrarkistice“, u: Zvonjelice ljuvene (novi prepjevi), La Mongolfiera – Društvo hrvatskih književnika, Castrovillari – Zagreb, 2003. Dubravka Brezak-Stamać, Pisma iz renesanse. Poetika poslanice u stihu u hrvatskoj književnosti 15. i 16. stoljeća, Školska knjiga, Zagreb, 2016. Janja Ciglar-Žanić, „Shakespeareovi Soneti ili o Bardovu boravku u prostorima petrarkističke muze“, u: Neka veća stalnost: Shakespeare u tekstu i kontekstu, Zagreb, Zavod za znanost o književnosti, 2001. Dunja Fališevac, Stari pisci hrvatski i njihove poetike (poglavlja po izboru: „Vrstovni sastav Marulićeve hrvatske lirike“, „Marulićeva šaljivo-satirična poezija“, „Poetika Lucićeva kanconijera“, „Žensko i muško pismo u hrvatskoj ranonovjekovnoj književnosti“ [I. i II. dio]), Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2007. Dunja Fališevac, „Petrarkin sonet br. LXI kao citatni predložak hrvatskim ranonovovjekovnim pjesnicima“, u: Slike starog Dubrovnika, Matica hrvatska, Zagreb, 2013. Zoran Kravar, „Najstarija hrvatska ljubavna lirika“, Dubrovnik, br. 4/1995. Ullrich Langer, „Introduction“, u: Lyric in the Renaissance. From Petrarch to Montaigne, Cambridge University Press, Cambridge, 2015. Janet, Levarie Smarr, „Substituting for Laura: Objects of Desire for Renaissance Women Poets“, Comparative Literature Studies, XXXVIII., br. 1/2001. Bratislav Lučin i Mirko Tomasović, Petrarca i petrarkizam u hrvatskoj književnosti, Književni krug, Split, 2006. (članci po izboru) Antun Pavešković, Mavro Vetranović, Ex libris, Zagreb, 2012. (relevantna poglavlja), ili: Krešimir Šimić, Remeta, Matica hrvatska, Zagreb, 2017. (relevantna poglavlja) Pavao Pavličić, „Interpretacija Nalješkovićeve pjesme o Hektorovićevoj guti“, u: Dani hvarskoga kazališta. Sv. 14. Nalješković / Vetranović, ur. Nikola Batušić i dr., Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Književni krug Split, Zagreb – Split, 1988. Pavao Pavličić, „Dinko Ranjina kao manirist“, u: Barokni pakao, Naklada Pavičić, Zagreb, 2003. Pavao Pavličić, „Pero moj ili Nalješković piše Hektoroviću“, Colloquia Maruliana, br. 17/2008. Pavao Pavličić, „Dvije Vetranovićeve pjesme o Držiću“, u: Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XI. Držić danas, Epoha i naslijeđe, ur. Cvijeta Pavlović i Vinka Glunčić-Bužančić, Književni krug – Odsjek za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, Split – Zagreb, 2009. Cvijeta Pavlović, „Kanon hrvatske lirike 16. stoljeća: primjer Marina Držića“, u: Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XX. Književni kanon, ur. Cvijeta Pavlović, Vinka Glunčić-Bužančić i Andrea Meyer-Fraatz, Književni krug – Odsjek za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, Split – Zagreb, 2018., ili: „Pjesme Marina Držića od Medinijevih teza do kontekstne interpretacije pojma svjetske književnosti“, u: Zbornik o Miloradu Mediniju, gl. ur. Tihomil Maštrović, Zagreb – Osijek – Varaždin – Pula – Zadar, 2018. Petrović, Svetozar, Problem soneta u starijoj hrvatskoj književnosti, Rad JAZU, Zagreb, 1968. Pučka krv, plemstvo duha, ur. Davor Dukić, Disput, Zagreb, 2005. (poglavlja po izboru: D. Dukić [„Problem privatnosti u Nalješkovićevu kanconijeru“], D. Fališevac [„Poslanice Nikole Nalješkovića“], D. Grmača [„Nalješkovićeve Pjesni bogoljubne u kontekstu pobožnosti bratovština“]) Joanna Rapacka, „Antipetrarkizam u stvaralaštvu Hanibala Lucića“, u: Dunja Fališevac i Krešimir Nemec (ur.), Umijeće interpretacije. Zbornik radova u čast 80. godišnjice rođenja Ive Frangeša, Matica hrvatska, Zagreb, 2000. Mirko Tomasović, Marko Marulić Marul, Naklada Erasmus – Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu – Marulianum, Zagreb-Split, 1999. („Uvod“, „Latinska djela“ [6. „Ine pjesničke vrste; 'glasgowski' epigrami“], „Versi harvacki“ [1.-5.]). Zbornik Nikše Ranjine – o 500. obljetnici, ur. Dunja Fališevac i Nikola Batušić, HAZU, Zagreb, 2009. (članci po izboru)

Izborni kolegij na studijima
  1. Komparativna književnost, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 3., 5. semestar
  2. Komparativna književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 3., 5. semestar
Fakultetska ponuda
  • Preddiplomski studij: Zimski semestar