ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2021. / 2022.

Komparativna književnost: Novija hrvatska drama u stihu

 

Naziv
Komparativna književnost: Novija hrvatska drama u stihu
Organizacijska jedinica
Odsjek za komparativnu književnost
ECTS
6
Šifra
145532
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Cilj je kolegija da prikaže ulogu stiha u hrvatskoj drami od XIX. do kraja XX. stoljeća, odnosno od situacije u kojoj je stih bio u dramskom tekstu pravilo, do one u kojoj je postao iznimkom. U tome su se rasponu smjenjivale i različite poetike, od odjeka klasicizma, preko pojave romantizma i različitih esteticističkih usmjerenja, sve do modernih i postmodernih eksperimenata sa stihom kao medijem dramskoga izraza. Sukladno tomu, u kolegiju će se razmotriti specifične funkcije koje su pojedine poetike namjenjivale dramskome stihu, kao i specifični načini njegove uporabe, kako bi se u konačnici ponudio nacrt povijesti novije hrvatske stihovane drame.
Sadržaj
  1. Stih i drama: tipologija mogućih odnosa
  2. Drama u stihu u hrvatskoj književnosti: povijesni pregled
  3. Preporodna drama: odjeci klasicizma i romantičarski elementi
  4. Franjo Marković i novi principi gradnje stiha
  5. Drama u stihu u doba moderne
  6. Ante Tresić Pavičić
  7. Milan Ogrizović i Fran Galović
  8. Krleža i dramski stih
  9. Ekspresionistička drama u stihu
  10. Radovan Ivšić
  11. Ivan Slamnig
  12. Antun Šoljan
  13. Drama u stihu u šezdesetim i sedamdesetim godinama
  14. Do kraja stoljeća
  15. Načelni zaključci

Ishodi učenja
  1. kategorizirati i tumačiti pojam drame u stihu
  2. kategorizirati i komentirati relevantna obilježja hrvatske drame u stihu XIX. i XX. st., te kritički prosuđivati o njihovu položaju u europskom i svjetskom kontekstu
  3. samostalno istražiti i analizirati različite primjere novije hrvatske drame u stihu te ustanoviti njihove sličnosti i razlike s pojavama iz drugih nacionalnih književnosti
  4. kategorizirati i analizirati različite oblike komunikacije između hrvatske i inozemnih književnosti i kultura u XIX. i XX. stoljeću, te objasniti njihovu ulogu u povijesti hrvatske književnosti
Metode podučavanja
Predavanja, seminarske rasprave na temelju pročitane primarne i sekundarne literature, prezentiranje sadržaja kroz audio(vizualne) medije, pisanje seminarskih radova (izborno).
Metode ocjenjivanja
Usmeni ispit.

Obavezna literatura
  1. Primarna: Tri drame iz XIX. i tri iz XX. stoljeća
  2. Sekundarna:
  3. 1. Ekspresionizam i hrvatska književnost (članci D. Pejovića, V. Žmegača, B. Donata, M. Lončara, B. Chome i I. Slamniga), Kritika, Zagreb, 1969. 2. Branko Hećimović, 13. hrvatskih dramatičara (poglavlja po izboru), Zagreb, 1976. 3. Nikola Batušić, Povijest hrvatskoga kazališta (relevantna poglavlja), Zagreb, 1978. 4. Miroslav Šicel, Književnost moderne (Povijest hrvatske književnosti, knjiga 5.), Zagreb, 1978.; ili Povijest hrvatske književnosti XIX. stoljeća. Knjiga 3. Moderna, Zagreb, 2005. i Povijest hrvatske književnosti XX. stoljeća. Knjiga 4. Hrvatski ekspresionizam, Zagreb, 2007. 5. Ivan Slamnig, Hrvatska versifikacija, Zagreb, 1981. 6. Pavao Pavličić, Stih u drami i drama u stihu, Zagreb, 1985. 7. Nikola Batušić, Hrvatska drama 19. stoljeća, Split, 1986. 8. Pavao Pavličić, Hrvatski dramski stih, Split, 2000. 9. Boris Senker, Hrestomatija novije hrvatske drame. I. dio (1895-1940), Zagreb, 2000. 10. Boris Senker, Hrestomatija novije hrvatske drame. II. dio (1941-1995), Zagreb, 2001. 11. Patrice Pavis, Pojmovnik teatra, Zagreb, 2004.
Dopunska literatura

Izborni kolegij na studijima
  1. Komparativna književnost, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 2., 4. semestar
  2. Komparativna književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 2., 4. semestar
Fakultetska ponuda
  • Diplomski studij: Ljetni semestar