Kad je 1432. umro Nikola (IV) Frankapan, moćni ‘knez krčki, senjski, modruški i pročaja, ban Dalmacije i hrvacki’, ostavio je svoj rod na vrhuncu moći. Njihovi su se posjedi prostirali od Kupe i Une do Jadrana, a po prvi su put značajnije utjecali i na prilike na jugu, u samom središtu Hrvatskog Kraljevstva. Nikolu je nakon smrti naslijedilo devet sinova koji su zajedno sa svojim sinovima i unucima, sve do sredine 16. stoljeća zadržali vodeću ulogu u političkom životu kraljevstva i šire regije. Njihov utjecaj je ipak s vremenom postupno opadao, jer su se različite grane roda ne samo često upuštale u međusobne sukobe, nego su se nalazile i pod centralizicijskim pritiskom kraljevskoga dvora u Budimu te naletom osmanske i mletačke ekspanzije. Ovaj se kolegij bavi poviješću Frankapana u tom turbulentnom stoljeću, simbolički određenom smrću bana Nikole 1432. i smrću njegova unuka Bernardina Modruškog oko 1530. Cilj je kolegija istražiti ne samo različite aspekte društvene, političke i kulturne povijesti Frankapana u hrvatskom i širem jadranskom kontekstu, nego i povijest krajeva kojima su vladali, te na taj način ponuditi studentima podrobniji uvid u ovo prijelomno razdoblje hrvatske povijesti.

Nastava se sastoji od jednog sata predavanja i jednog sata seminara tijekom kojeg se raspravlja o historiografskim problemima na osnovi unaprijed zadanih izvora i sekundarne literature. Za blok nastavnih cjelina 11-14 (Život na frankapanskim posjedima) predviđena je jednodnevna terenska nastava (Modruš-samostan Sv. Nikole na Gvozdu-Oštarije-Ogulin-Zadobarje).

Studenti su dužni redovito pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u raspravi (30% ocjene), a dužni su i pripremiti bibliografiju te održati referat i napisati seminarski rad o odabranoj temi (70% ocjene).