ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2021. / 2022.

Komparativna književnost: Vrste hrvatske renesanse

 

Naziv
Komparativna književnost: Vrste hrvatske renesanse
Organizacijska jedinica
Odsjek za komparativnu književnost
ECTS
6
Šifra
225488
Semestri
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Cilj je kolegija definirati i kritički prosuđivati o pojmu renesanse kao epohe u hrvatskoj i europskoj književnosti, s naglaskom na njezinu vrstovnom sastavu. Nakon što se u uvodnome dijelu kritički razmotri načelna problematika književnopovijesne periodizacije i žanrovske klasifikacije, u središnjem će se dijelu kolegija ta problematika ilustrirati i preispitati na reprezentativnim primjerima iz hrvatske i europske književnosti različitih vrstovnih profila, kao i njihovim novijim interpretacijama
Sadržaj
  1. Uvod – konstitucija kolegija
  2. Pojam renesanse kao književne i kulturne epohe, renesansa i vrstovna klasifikacija
  3. Renesansa u hrvatskoj književnosti
  4. Lirika I
  5. Lirika II
  6. Epika u stihu I
  7. Epika u stihu II
  8. Epika u stihu III
  9. Drama I
  10. Drama II
  11. Drama III
  12. Epika u prozi I
  13. Epika u prozi II
  14. Epika u prozi III
  15. Evaluacija

Ishodi učenja
  1. kategorizirati i kritički prosuđivati pojmove periodizacije i vrstovne klasifikacije
  2. izdvojiti i komentirati relevantna obilježja renesanse kao epohe u povijesti hrvatske i europske književnosti, kao i njezine reprezentativne književne vrste i tekstove
  3. samostalno istražiti i analizirati različite književne vrste i tekstove iz hrvatske renesansne književnosti te ustanoviti njihove sličnosti i razlike s pojavama iz drugih nacionalnih književnosti
  4. kategorizirati i analizirati različite oblike komunikacije između hrvatske i inozemnih književnosti i kultura u epohi renesanse, te objasniti njihovu ulogu u povijesti hrvatske književnosti
  5. samostalno isplanirati i provesti istraživanje u području kolegija te argumentirano izložiti rezultate u pisanom obliku
Metode podučavanja
Predavanja, seminarske rasprave na temelju pročitane primarne i sekundarne literature, prezentiranje sadržaja kroz audio(vizualne) medije.
Metode ocjenjivanja
Usmeni ispit i kratki pisani rad (5-7 kartica).

Obavezna literatura
  1. Primarna: odabrani tekstovi hrvatskih i inozemnih autora (ukupno 8).
  2. Sekundarna:
  3. Miroslav Beker, Povijest književnih teorija, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1979. („Renesansa i klasicizam“, str. 111-117) Vladimir Biti, Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, Matica hrvatska, Zagreb, 2000. (natuknice: žanr, genologija, povijest književnosti, periodizacija) Tomislav Bogdan, Ljubavi razlike: tekstualni subjekt u hrvatskoj ljubavnoj lirici 15. i 16. stoljeća, Disput, Zagreb, 2012. (poglavlja „Lirika i tekstualni subjekt“, „Hrvatska ljubavna lirika 15. i 16. stoljeća“) Leksikon Marina Držića, ur. Slobodan Prosperov Novak i dr., Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2009. (natuknice: humanizam, renesansa, manirizam, žanrovski sustav, pastorala, komedija, farsa, tragedija, maskerata) – dostupno online Milivoj Solar, Povijest svjetske književnosti, Golden marketing, Zagreb, 2003. („Renesansa“) David Šporer, Poetika renesansne kulture: novi historizam, Disput, Zagreb, 2007. (uvodni članak) Jedan od sljedećih književnopovijesnih pregleda: Mihovil Kombol, Povijest hrvatske književnosti do narodnog preporoda, Matica hrvatska, Zagreb, 1961. (od poglavlja „U svjetlu preporoda“ do poglavlja „Počeci književnog rada u sjevernoj Hrvatskoj“); ili Ivo Frangeš, Povijest hrvatske književnosti, Nakladni zavod Matice hrvatske – Cankarjeva založba, Zagreb – Ljubljana, 1987. („Hrvatski latinizam“, „Usmena književnost i počeci umjetne. Renesansa“); ili Slobodan Prosperov Novak Povijest hrvatske književnosti. Od Baščanske ploče do danas, Golden marketing, Zagreb, 2003. (relevantan dio poglavlja „Rano novovjekovlje“); ili Dubravko Jelčić, Povijest hrvatske književnosti, Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 2004. („XV.-XVI. stoljeće. Humanizam i renesansa“, „XVI.-XVIII. stoljeće. Reformacija, protureformacija“)
Dopunska literatura
  1. Izbor – min. 1 naslov:
  2. Mihail Bahtin, Teorija romana, Edicije Božičević, Zagreb, 2019. („Viteški roman“, „Uloga vragolana, lakrdijaša, lude u romanu“, „Rableovski kronotop“, „Folklorni temelj rableovskog kronotopa“, „Roman kao književni žanr“) Nikola Batušić, Povijest hrvatskog kazališta, Školska knjiga, Zagreb, 1978. („Kazalište renesansnoga razdoblja“) Tomislav Bogdan, Prva svitlos, Matica hrvatska, Zagreb, 2017. (poglavlja po izboru) Adriana Car-Mihec, Dnevnik triju žanrova, Hrvatski centar ITI – UNESCO, Zagreb, 2003. (relevantna poglavlja – crkvena prikazanja i M. Vetranović) Anthony J. Cascardi, u: „Don Quixote and the invention of the novel“, u: The Cambridge Companion to Cervantes, Cambridge University Press, Cambridge, 2002. Anthony J. Close, „The legacy of Don Quijote and the picaresque novel“, u: The Cambridge Companion to the Spanish Novel. From 1600 to the Present, Cambridge University Press, Cambridge, 2003. Rosalie Colie, „Genre-Systems and the Function of Literature“, u: Modern Genre Theory, ur. David Duff, Routledge, London – New York, 2000. Frano Čale – Mate Zorić, Uvod u Boccaccia, Liber – Nakladni zavod MH, Zagreb, 1981. (također u: Djela. Svezak prvi – uvodno i potpoglavlje o Dekameronu) Morana Čale, „Tako je govorio 'mudri Fitagora': Ribanje i humanističko 'prigovaranje'“, Književna smotra, br. 4/2019. Lada Čale Feldman, „Ilirija prerušena“; Književna smotra, br. 2-3/1998., ili u: Euridikini osvrti, Naklada MD – Centar za ženske studije, Zagreb, 2001. Lada Čale Feldman, „Pomet – Greenblattov Jago“, u: Putovima kanonizacije. Zbornik radova o Marinu Držiću 1508-2008, ur. Nikola Batušić i Dunja Fališevac, HAZU, Zagreb, 2008. Lada Čale Feldman, „Dundo Maroje ili ljubav prema geometriji“, u: U san nije vjerovati, Disput, Zagreb, 2012. Dunja Fališevac, Kaliopin vrt I, Književni krug, Split, 1997. (poglavlja po izboru: „Humanizam i renesansa“, „Mjesto epike u hrvatskoj renesansnoj književnosti u Dubrovniku“, „Prva hrvatska polemika o epu: De raptu Cerberi Jakova Bunića i Dialogus de laudibus Herculis Marka Marulića“, „Figura u epu [Na primjeru Marulićeve Judite]“) Dunja Fališevac, Stari pisci hrvatski i njihove poetike, Liber, Zagreb, 2007. (poglavlje po izboru: „Elementi grotesknog i fantastičnog u Vetranovićevu Piligrinu“, „Alegorijsko i mimetičko u Zoranićevim Planinama“) Dunja Fališevac, Slike starog Dubrovnika, Matica hrvatska, Zagreb, 2013. (poglavlja po izboru: „Petrarkin sonet br. LXI kao citatni predložak hrvatskim ranonovovjekovnim pjesnicima“, „Renesansna poslanica kao prostor poetičko-estetičkih iskaza“, „Iz Držićeve radionice: oblikovanje karaktera“, „O dijalogu i dijalogičnosti u Držićevim komedijama“, „Jesu li Držićeve žene imale renesansu?“) Dolores Grmača, Nevolje s tijelom. Alegorija putovanja od Bunića do Barakovića, Matica hrvatska, Zagreb, 2015. (poglavlja po izboru) Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XI. Držić danas – epoha i naslijeđe, ur. Cvijeta Pavlović i Vinka Glunčić-Bužančić, Književni krug Split – Odsjek za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta, Split – Zagreb, 2009. (članci po izboru: L. Čale Feldman, M. Čale, D. Šporera, A. Flakera, H. Peričić, C. Pavlović, P. Pavličića, S. Čuljat, T. Šakića) Jan Kott, „King Lear or Endgame“, u: Shakespeare Our Contemporary, W. W. Norton, New York – London, 1974. („Kralj Lear ili kraj igre“, u: Šeksipir naš savremenik, Svjetlost, Sarajevo, 1990.) August Kovačec, „Michel de Montaigne“, Književna smotra, br. 27-28/1977.-1978. Leksikon Marina Držića, ur. Slobodan Prosperov Novak i dr., Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2009. (natuknice ovisno o izboru primarne literature: Tirena, Dundo Maroje, Hekuba) – dostupno online Hassan Malehy, The Poetics of Literary Transfer in Early Modern France and England, Ashgate, Farnham, 2010. („Part 3: Montaigne“) Željka Matijašević, „Krah 'rasterećenog puzanja prema smrti' (William Shakespeare, Kralj Lear)“, u: Drama, drama, Disput, Zagreb, 2020. Divna Mrdeža Antonina, „Arkadija Jacopa Sannazara u kontekstu europskih književnih Arkadija“, u: Jacopo Sannazaro, Arkadija, Školska knjiga. Zagreb, 2015. Branislav Oblučar, „'Kondicionalna istina' – esej kao književni žanr“, Umjetnost riječi, br. 1/2014. Miroslav Pantić, Poetika humanizma i renesanse, Prosveta, Beograd, 1963. („Teorija književnih rodova“, „Tragedija“, „Katarsa“, „Komedija“, „Jedinstva“, „Epos i viteški spev“) Patricia Parker, Inescapable Romance. Studies in the Poetics of a Mode, Princeton University Press, Princeton – Guildford, 1979. („Introduction“, „Ariosto“) Pavao Pavličić, Poetika manirizma, August Cesarec, Zagreb, 1988. (poglavlja po izboru: „Držićevi prolozi“, „Kojoj književnoj vrsti pripada Hektorovićevo Ribanje i ribarsko prigovaranje“, „Što je Marulić Zoraniću, a što Hektoroviću?“) Pavao Pavličić, „Karnarutić prema Maruliću“, u: Barokni pakao, Naklada Pavičić, Zagreb, 2003. Pavao Pavličić, Skrivena teorija, Matica hrvatska, Zagreb, 2006. (Marko Marulić, Dinko Ranjina) Pavao Pavličić, Epika granice, Matica hrvatska, Zagreb, 2007. (poglavlje o Mavru Vetranoviću) Cvijeta Pavlović, „Kanon hrvatske lirike 16. stoljeća: primjer Marina Držića“, u: Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XX. Književni kanon, ur. Cvijeta Pavlović, Vinka Glunčić-Bužančić i Andrea Meyer-Fraatz, Književni krug – Odsjek za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, Split – Zagreb, 2018. Svetozar Petrović, Problem soneta u starijoj hrvatskoj književnosti, Rad JAZU, Zagreb, 1968. Ružica Pšihistal, „Treba li Marulićeva Judita alegorijsko tumačenje?“, Colloquia Maruliana, br. 11/2002. Leo Rafolt, Melpomenine maske. Fenomenologija žanra tragedije u dubrovačkom ranonovovjekovlju, Disput, Zagreb, 2007. (relevantna poglavlja) Leo Rafolt, „Profil ubojice u trima renesansnim tragedijama“, u: Čovjek, prostor, vrijeme, ur. Živa Benčić i Dunja Fališevac, Disput, Zagreb, 2006., ili u: Drugo lice drugosti, Disput, Zagreb, 2009. Boris Senker, „Likovi u Držićevim plautovskim komedijama i renesansni sustav komičkih tipova“, Umjetnost riječi, br. 2-3/1996., ili u: Putovima kanonizacije. Zbornik radova o Marinu Držiću 1508-2008, ur. Nikola Batušić i Dunja Fališevac, HAZU, Zagreb, 2008. Boris Senker, „Karnevalsko u Dundu Maroju“, u: Marin Držić – svjetionik dubrovačke renesanse, ur. Sava Anđelković i Paul-Louis Thomas, Disput, Zagreb, 2009. Milivoj Solar, „Esej o eseju“, u Eseji o fragmentima, Prosveta, Beograd, 1985. (ili neko od kasnijih izdanja) Milivoj Solar, „Teorija novele“, u: Ideja i priča, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2004. Mirko Tomasović, Marko Marulić Marul, Naklada Erasmus – Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu – Marulianum, Zagreb-Split, 1999. („Uvod“, „Judita“) Mirko Tomasović, „Torquato Tasso. Život i djelo“, u: Torquato Tasso, Oslobođeni Jeruzalem, prev. Mirko Tomasović, Matica hrvatska, Zagreb, 2009. Mirko Tomasović, „Život i djelo Luísa Vaza de Camõesa“, u: Luís Vaz de Camões, Luzitanci, prev. Mirko Tomasović, Matica hrvatska, Zagreb, 2013.
  3. *NAPOMENA* Mogući i drugi članci po dogovoru.

Izborni kolegij na studijima
  1. Komparativna književnost, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 1., 3. semestar
  2. Komparativna književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar
Fakultetska ponuda
  • Diplomski studij: Zimski semestar