ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2021. / 2022.

Čovjek i sport

 

Naziv
Čovjek i sport
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest
ECTS
5
Šifra
81215
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Vježbe: tjelesna i zdravstvena kultura
30

Cilj
Jedan je od glavnih ciljeva kolegija Čovjek i sport upoznati studente/ice sa sportom kao fenomenom, s njegovom ulogom u društvu i njegovom važnosti za suvremenog čovjeka te njegovim utjecajem na svakodnevnicu, politiku, umjetnost, kulturu i ostale aspekte suvremenog društva. Također za cilj ima stvarati svijest kod studenata/ica o važnosti bavljenja sportom za zdravlje i cjelokupni osobni razvitak. Svojim raznolikim sadržajima iz različitih struka nastoji ukazati na iznimnu važnost interdisciplinarnog pristupa sportu kao fenomenu, ali i zdravom načinu života. Različitost profila znanstvenika izvoditelja kolegija doprinosi prikazu sporta kao otvorenog, kompleksnog i dinamičnog sustava. Studente/ice će se upoznati sa uzrocima i posljedicama današnjeg fenomena sporta s obzirom na spol, različite kulture, sa poviješću sporta kroz pregled razvoja olimpizma te s integracijom sporta i društva u svakom smislu. Osim toga, bit će upoznati i s negativnim učincima bavljenja sportom kao npr. nasilje i doping.
Sadržaj
  1. Sve ponuđene kineziološke aktivnosti u Izvedbenom planu i programu nastavnih i izvannastavnih aktivnosti Samostalne katedre za kineziologiju na kolegiju Tjelesna i zdravstvena kultura. Više: https://omega.ffzg.hr; http://tzk.ffzg.unizg.hr/,
  2. Uvod u kolegij. Predstavljanje nastavnika. Zašto sport i zašto nam je važan?
  3. POVIJEST: Povijest modernih olimpijskih igara. Zašto je nastao MOK? Olimpijske igre u Berlinu. Olimpijske igre u Londonu, Münchenu, Moskvi, Los Angelesu. Sport i apartheid. Nogometni rat u Srednjoj Americi. Sport i državne sankcije. Sport u Jugoslaviji i Hrvatskoj. Sport i «državotvornost».
  4. SOCIOLOGIJA: Akteri sporta – igrači, publika i posrednici; mediji kao najznačajniji akter suvremenog sporta; navijači kao vitalan dio sportske publike; različiti oblici praćenja i potrošnje sporta. Sport između lokalnog i globalnog; kako globalizacija oblikuje polje sporta; važnost nacionalnog identiteta u sportu; izmišljanje tradicije.
  5. FILOZOFIJA: Bioetika i sport. Tijelo, tehnologija, sport. Sraz prirodnog i artificijelnog. Primjeri suvremenih (bio)etičkih rasprava u području sporta. Biokonzervativizam i transhumanizam. Etika i sport. Slobodno vrijeme, dokolica, besposlica, rad. Čovjek kao homo ludens. Sport i vrijednosti. Natjecanja, imperativ pobjede, fair play. Filozofija sporta.
  6. LINGVISTIKA: Jezik sportskih novinara. Jezik sporta – stil/registar. Govoriti «sportskim jezikom». «Utakmica između sporta i športa». Sportski žargon. Jezične značajke tekstova sportskih novinara.
  7. POVIJEST UMJETNOSTI: Arhitektura i sport: povijest borilišta. Pregled tipologije sportskih borilišta od antičke Grčke do danas; utjecaj velikih sportskih manifestacija poput olimpijskih igara na arhitekturu. Sport i vizualne umjetnosti; prikazi sporta i sportaša kroz povijest, kult tijela, vizualni identitet suvremenih sportskih manifestacija.
  8. PSIHOLOGIJA: Učenje imitacijom.
  9. KINEZIOLOGIJA: Povijest kineziologije Kineziološki aspekti tjelesnog vježbanja. Kineziologija – edukacija, sport, rekreacija i kineziterapija.

Ishodi učenja
  1. steći znanje o sportu kao fenomenu
  2. razumjeti sport kao fenomen i važnost bavljenja sportom
  3. integrirati različite aspekte pristupa sportu i njegovim značajkama (tjelesni, kognitivni, konativni, socijalni, emocionalni...)
  4. primijeniti sve relevantne činjenice u različitim svakodnevnim situacijama
  5. dopuniti znanja na matičnim studijskim grupama
  6. razviti sposobnosti samostalnog razmatranja i promišljanja o: razvoju sporta; nastanku međunarodnih sportskih tijela; tome kada i kako je dio sportova visoko profesionaliziran; tome zašto se sportska natjecanja, ali i jezik sportskih novinara, politiziraju; važnosti izgradnje sportskih borilišta u razvoju arhitekture; fenomenu navijanja, kolektivnog «sportskog» duha, psiholoških priprema i sl.
  7. integrirati motorička znanja i vještine za samostalno tjelesno vježbanje i/ili natjecanje
  8. povezati kineziološku aktivnost i kvalitetu životu u svim životnim stadijima
  9. opisati i tumačiti povijesne fenomene, procese i strukture dijakronijski, sinkronijski i multidisciplinarno
Metode podučavanja
Teorijski i praktični dio izvodi se kroz 30 predavanja i 30 vježbi, bez seminara.

PREDAVANJA:
1. izravno poučavanje (objašnjavanje cilja i motiviranje za učenje, obrada novog gradiva i/ili pokazivanje vještina, vođeno uvježbavanje i praćenje izvedbe, provjera razumijevanja, dodatno uvježbavanje i osiguravanje transfera)
2. poučavanje vođenim otkrivanjem i razgovorom
3. rasprava
4. samostalno učenje (organiziranje udžbeničkih tekstova, kritičko mišljenje, pisanje slobodnih sastavaka, rješavanje problema, metakognitivne vještine)

VJEŽBE:
1. metode prikazivanja motoričkog zadatka: metoda usmenoga izlaganja, metoda postavljanja i rješavanja, metoda oponašanja i poistovjećivanja, metoda pokazivanja (demonstracije)
2. metode učenja: sintetička, analitička, kombinirana, situacijska, vizualizacijska – nemotorička metoda
3. metode uvježbavanja: a) metoda uvježbavanja (usvajanja) nepoznatoga motoričkoga zadatka: metoda standardnoga izvođenja, metoda predvježbi, metoda ponavljanja poznatoga b) metoda uvježbavanja (usavršavanja) poznatoga motoričkoga zadatka: metoda standardno-ponavljajućega izvođenja, metoda varijabilnoga izvođenja, metoda situacijskoga izvođenja
4. metode vježbanja: intervalna metoda vježbanja, varijabilna metoda vježbanja, kontinuirana metoda vježbanja
5. metode sigurnost: metoda sprječavanja ili prevencije, metoda čuvanja ili zaštite, metoda pomaganja ili asistencije
6. metode nadzora: metoda praćenja vježbanja, metoda usmjeravanja vježbanja, metoda zaustavljanja vježbanja
7. pomoćni postupci verbalne (brojanje, slogovanje, uzvikivanje) i neverbalne (pokazivanje (gestikulacija) rukama, pljeskanje, lupkanje, glazba, zviždanje) komunikacije
8. ostalo
Odabrane metode rada koriste se po potrebi tijekom provedbe pojedinih kinezioloških aktivnosti.
Metode ocjenjivanja
Pohađanje nastave i konzultacije .Praćenje sudjelovanja u nastavi i raspravama tijekom sata. Uspjeh na kolokviju i završnom ispitu. Ispiti su pismeni, a sastoje se od većeg broja kraćih (tzv. ID) pitanja i najmanje 2 eseja u kojima student/ica treba pokazati ukupnu usvojenost informacija dobivenih na kolegiju i stavljanje istih u određeni kontekst.. Ocjenjivanje postignuća studenata/ica bit će formativno i sumativno.

Obavezna literatura
  1. Scambler, G. (2005). Sport and Society: History. Power and Culture. (Sport i društvo: Historija, moć i kultura, Beograd: Clio 2007)
  2. Hampton, J. (2008). The Austerity Olympics, When the Games Came to London in 1948. London: Aurum (odabrana poglavlja)
  3. Kapuscinski, R. (2007). The Soccer War. London: Granta Books.
  4. Mišigoj-Duraković, M. (2008). Kinantropologija – biološki aspekti tjelesnog vježbanja. Zagreb. Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu
  5. Zagorac, I. (2008). ''The Body and Technology. A Contribution to the Bioethical Debate on Sport'', Synthesis philosophica 46 (2/2008), 283–295
Dopunska literatura
  1. Silić, J. (2006). Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika. Zagreb: Disput. (75–96).
  2. Anderson, B., E. Burke, B. P. (1997). Fitness za sve, Zagreb: Gopal.
  3. Anderson, B. (2001). Stretching. Zagreb: Gopal.
  4. Milanović, D. i sur.(1997). Priručnik za sportske trenere. Zagreb. Fakultet za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu.
  5. Posebne tekstove na sat će donositi nastavnici svake od cjelina

Fakultetska ponuda
  • Preddiplomski studij: Ljetni semestar