Naziv
Schelling: Filozofija umjetnosti (seminar iz Estetike)
Organizacijska jedinica
Odsjek za filozofiju
ECTS
3
Šifra
64234
Semestri
ljetni
Satnica
Seminar
30

Cilj
Prikazati položaj filozofije umjetnosti u ranom i srednjem Schellingovom stvaralaštvu. Studenti će upoznati Schellingove filozofijske pretpostavke i argumente zašto se u razdoblju klasičnog njemačkog idealizma filozofiju razumijevalo kao sistem. Schelling filozofiju shvaća prema grčkoj raščlambi na teoriju, praksu i poietiku, pa tako sistematski cjelinu filozofije razdjeljuje na filozofiju prirode, transcendentalnu filozofiju i filozofiju umjetnosti. Potonja je sadržana u jenskim i würzburškim predavanjima Filozofija umjetnosti, objavljenima iz rukopisne ostavštine, u kojima je ona deduktivno izvođena iz općeg pojma filozofije. Opći dio filozofije umjetnosti sadrži konstrukciju onog općeg, tvari i forme umjetnosti, a posebni dio filozofije umjetnosti raščlanjuje njene predmete s obzirom na realnu stranu (glazba, slikarstvo, plastika) i idealnu stranu (lirska, epska i dramska poezija). Studenti će tijekom izvedbe kolegija naučiti interpretirati Schellingovu filozofiju umjetnosti kao jedinstvo idealne i realne strane cjeline filozofije, te će steći razumijevanje pojmova onog lijepog, uzvišenog, sentimentalnog i naivnog u umjetnosti, važnih za opće razumijevanje povijesnih usmjerenja romantike i klasike.
Sadržaj
  1. Uvodno predavanje o temeljnim pojmovima. Upoznavanje sa sadržajem predavanja, literaturom i načinom rada.
  2. Schellingova razdioba filozofije na transcendentalnu filozofiju i filozofiju prirode
  3. Odnos intelektualnog zora (intellektuelle Anschauung) i snage uobrazbe (Einbildungskraft)
  4. Opća dedukcija ideje filozofije
  5. Sistematski položaj filozofije umjetnosti i njena konstrukcija u općenitome
  6. Konstrukcija tvari umjetnosti i njeno izvođenje iz mitologije
  7. Konstrukcija forme umjetnosti
  8. Pojam realnog i idealnog u Schellingovoj filozofiji ranog i srednjeg stvaralaštva
  9. Pojam onog realnog u umjetnosti i njegova primjena na posebne forme: muziku, slikarstvo i plastiku
  10. Pojam onog idealnog u umjetnosti i njegova primjena na posebne forme: lirska poezija
  11. Epska poezija
  12. Dramska poezija
  13. Uloga filozofije umjetnosti u akademijskom studiju
  14. Filozofija umjetnosti i filozofija mitologije
  15. Završna rasprava

Ishodi učenja
  1. Spoznati temelje estetike njemačkoga idelizma
  2. Razumjeti Schellingov položaj unutar njemačkoga idealizma
  3. Naučiti Schellingove estetičke postulate
  4. Kritički vrednovati pojam umjetnosti u Schellinga
Metode podučavanja
Predavanja, studentska izlaganja, seminarski radovi
Metode ocjenjivanja
Evaluacija studentskih referata i seminarskih radova

Obavezna literatura
  1. Schelling, F. W. J., Filozofija umjetnosti, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 2008
  2. Schelling, F. W. J., Sistem transcendentalnog idealizma, Naprijed, Zagreb 1986., str. 287–304: šesto poglavlje: Dedukcija općeg organa filozofije ili: glavne postavke filozofije prema načelima transcendentalnog idealizma
  3. Schelling, F. W. J., O metodi akademijskog studija, četrnaesto predavanje („O znanosti umjetnosti u odnosu na akademijski studij“) u: Kant-Schelling-Nietzsche, Ideja univerziteta, Globus, Zagreb 1991., str. 235–241.
Dopunska literatura
  1. Barbarić, Damir, Hrestomatija filozofije. Filozofija njemačkog idealizma, sv. 6, Školska knjiga, Zagreb 1998.
  2. Galović, Milan, Ljepota kao sjaj istine, Demetra, Zagreb 2008.
  3. Croce, Benedetto, Estetika kao znanost izraza i opća lingvistika: teorija i historija, Globus, Zagreb 1991.
  4. Jähnig, Dieter, Schelling: Die Kunst in der Philosophie, Bd I, II, Neske, Pfullingen 1966.

Izborni kolegij na studijima
  1. Filozofija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 2., 4., 6., 8. semestar
  2. Filozofija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6., 8. semestar
  3. Filozofija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  4. Filozofija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij