ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2021. / 2022.

Dijalektika i historizam: Hegel, Marx i problem metode

 

Naziv
Dijalektika i historizam: Hegel, Marx i problem metode
Organizacijska jedinica
Odsjek za filozofiju
ECTS
3
Šifra
184185
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Seminar
30

Cilj
Upoznavanje s filozofskim koncepcijama dijalektike, racionalnog i veridičkog diskursa; razvijanje analitičkih i interpretacijskih kompetencija iz teorijske filozofije i povijesti ideja te njihova primjena na analizu suvremenih društvenih fenomena.
Sadržaj
  1. Suvremene filozofske reaktualizacije dijalektike i historizma.
  2. Idejno-historijski i politički kontekst teme; Feuerbachova “Kritika Hegelove filozofije” i njezino značenje za cjelokupnu 'posthegelovsku' filozofiju 19. stoljeća.
  3. Marxov ambivalentni “narativ” o odnosu prema Hegelu i kasnija Engelsova interpretacija; lociranje dijalektike;
  4. Analiza i interpretacija Engelsova spisa Feuerbach i kraj njemačke idealističke filozofije;
  5. Antički izvori Hegelova koncepta dijalektike: Platon, Nova akademija, skepticizam.
  6. Moderni izvor: rani Hegelov pojam ‘pozitiviteta’ i praktički karakter teorijske filozofije
  7. Analiza i interpretacijja Hegelove dijalektike u prikazu osjetilne izvjesnosti (Fenomenologija duha, Svijest A.)
  8. Analiza i interpretacija Hegelove dijalektika u Znanosti logike i Enciklopediji filozofskih znanosti
  9. Rana Marxova kritika Feuerbacha i Hegela: “Prilog kritici Hegelove filozofije prava” (1843); “Kritika Hegelove dijalektike i filozofije uopće” (1844);
  10. Marx/Engels, “Sveta obitelj (Tajna spekulativne konstrukcije)” (1844); K. Marx, “Teze o Feuerbachu” (1844)
  11. K. Marx/F. Engels, “Njemačka ideologija” (1855)
  12. Marx, “Uvod u kritiku političke ekonomije” (1857);
  13. Marx, Kapital I. Analiza fetiškog karaktera robe (1873)
  14. Odnos Hegelove ‘Logike’ i Marxova ‘Kapitala’; moderne i suvremene interpretacije.
  15. Završna rasprava: Sistematska vs. historijska dijalektika; sukobi oko spekulativnog identiteta i nesvodivosti razlike.

Ishodi učenja
  1. Poznavanje filozofskih koncepata dijalektike, racionalnog i veridičkog diskursa;
  2. Poznavanje klasičnog antičkog, modernog hegelovskog i marksovskog koncepta dijalektike povijesti.
  3. Sposobnost dijalektičke analize i interpretacije iz teorijskih pitanja filozofije.
  4. Primjena dijalektike na analizu društvenih fenomena
Metode podučavanja
izlaganja (predavanja i referati), diskusija, pismeno izvještavanje o pročitanoj literaturi za rad u kolegiju
Metode ocjenjivanja
praćenje rada u kolegiju; završni pismeni rad

Obavezna literatura
  1. G. W. F. Hegel, Fenomenologija duha, Zagreb: Naprijed 1987.
  2. G. W. F. Hegel, Enciklopedija filozofijskih znanosti, Sarajevo: Veselin Masleša—Svjetlost (logos), 1987.
  3. Karl Marx, Friedrich Engels, Rani radovi, Zagreb: Naprijed, 6. izd. 1978.
  4. Karl Marx, Temelji slobode. Osnovi kritike političke ekonomije (Grundrisse), Zagreb: Naprijed, 2. izd. 1977
Dopunska literatura
  1. Frederick C. Beiser (ed.), The Cambridge Companion To Hegel and Nighteenth-Century Philosophy, Cambridge UP, 1993.
  2. Terrell Carver (ed.), The Cambridge Companion to Marx, Cambridge UP, 1991.
  3. Terry Pinkard, Hegel’s Dialectic: The Explanation of Possibility, Philadelphia: Temple University Press, 1988.

Izborni kolegij na studijima
  1. Filozofija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 2., 4., 6., 8. semestar
  2. Filozofija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6., 8. semestar
  3. Filozofija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  4. Filozofija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij