ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2021. / 2022.

Temeljna nastavna umijeća

 

Naziv
Temeljna nastavna umijeća
Organizacijska jedinica
Odsjek za pedagogiju
ECTS
5
Šifra
124384
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Metodičke vježbe
60

Cilj
Usvojiti opće određenje škole, nastave, nastavnika i učenika sa stajališta suvremene pedagogije. Usvojiti opće određenje nastavnog umijeća. Usvojiti osnovne značajke teorije nastavnog umijeća. Upoznati i usvojiti modele odnosa teorije i prakse u pedagogiji i didaktici i razviti temeljna nastavna umijeća, odnosno profesionalne kompetencije nastavnika, koje (pored ostalog) uključuju i držanje i takt u pedagoškom ophođenju s učenicima u nastavi. Usvojiti modele razvoja razredno-nastavnoga ozračja i razrednu kohezivnost.
Sadržaj
  1. Uvodno predavanje – upoznavanje s obvezama i strukturom kolegija
  2. Temeljna nastavna umijeća (pojam, definicija, elementi).
  3. Temeljna nastavna umijeća (pojam, definicija, elementi).
  4. Specifičnost nastavničke profesije, profesionalni razvoj nastavnika
  5. Kompetencije nastavnika (kognitivne, funkcionalne, osobne, predmetne, metodičke, didaktičke, refleksivne).
  6. Kolokvij I
  7. Struktura komunikacijskog procesa u nastavi
  8. Indikatori kvalitete u nastavnom procesu
  9. Umijeće u provođenju razredne discipline
  10. Socijalne kompetencije nastavnika
  11. Formuliranje nastavne strategije
  12. Prikaz i analiza filma - Stand and deliver (1988)
  13. Evaluacija rada nastavnika i učenika
  14. Kolokvij II
  15. Analiza rada na kolegiju i analiza rezultata na kolokviju

Ishodi učenja
  1. Definirati i interpretirati temeljna nastavna umijeća.
  2. Opisati opće određenje škole, nastave, nastavnika i učenika sa stajališta suvremene pedagogije.
  3. Planirati, izvoditi i vrednovati nastavni proces.
  4. Opisati osnovne značajke teorije nastavnog umijeća u postavljanju ciljeva, izboru nastavnih sadržaja, ključnih metoda i elemenata metodike.
  5. Objasniti temeljna nastavna umijeća, odnosno profesionalne kompetencije nastavnika, koje (pored ostalog) uključuju i držanje i takt u pedagoškom ophođenju s učenicima u nastavi.
  6. Opisati modele razvoja razredno-nastavnoga ozračja i razrednu kohezivnost u kontekstu interkulturalizma.
  7. Osmisliti i primijeniti tehnike procjenjivanja i ocjenjivanja postignuća.
  8. Planirati stručno-pedagoško usavršavanje na osobnoj razini.
Metode podučavanja
predavanja, seminari, vježba, praćenje pedagoških aktivnosti u školi
Metode ocjenjivanja
formativno i sumativno

Obavezna literatura
  1. Kyriacou, K. (2001). Temeljna nastavna umijeća. Zagreb: Educa.
  2. Meyer, H. (2005.): Što je dobra nastava. Zagreb: Educa
  3. Langer,I./Schulz von Thun, F./ Tausch, R. (2003), Kako se razumljivo izražavati. Zagreb: Erudita.
  4. Markić, I., (2012), Dislociranje moći u nastavnoj praksi – mogućnosti suradničkog učenja. U: Ljubetić, M., Zrilić, S. (ur.), Pedagogija i kultura. Kultura kao polje pedagoške akcije: odgoj, obrazovanje, kurikulum - zbornik radova, Zagreb, Hrvatsko pedagogijsko društvo, 135-141.
  5. Jensen, E. (2003). Super nastava. Zagreb: Educa
Dopunska literatura
  1. Jurčić, M. (2004), Uloga učiteljeve potpore u razredno-nastavnom ozračju, Napredak, vol. 145, BR. 3/2004., (str. 329-340).
  2. Jurčić, M. (2006), Učenikovo opterećenje nastavom i razredno-nastavno ozračje, Odgojne znanosti, Br. 2 (12), Vol. 8, (str. 329-346).
  3. Jurčić, M. (2006), Povezanost subjektivnih i objektivnih realiteta razredne zajednice i njihov utjecaj na stabilnost zadovoljstva učenika razrednom kohezijom, Pedagogijska istraživanja, broj 2, (str. 141-152).
  4. Klippert, H. (2001), Kako uspješno učiti u timu. Zagreb: Educa.
  5. Neill, S.(1994), Neverbalna komunikacija u razredu. Zagreb: Educa.

Obavezan kolegij na studijima
  1. Pedagogija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 2. semestar