Naziv
Etika - seminar: Biocentrizam u etici
Organizacijska jedinica
Odsjek za filozofiju
ECTS
3
Šifra
170890
Semestri
zimski
Satnica
Seminar
30

Cilj
Cilj je kolegija da se kritički razmotri problematika biocentrizma u etici. Naime, među suvremenim tendencijama u etici, po konceptualnim pomacima i interesu koji izaziva, posebno se ističe bioetika, a jedna od najvećih novosti koje je bioetika donijela u etičku raspravu jest kritika antropocentrizma i odgovarajući zahtjev za utemeljenjem i razvijanjem ne-antropocentričkih etičkih koncepcija kao što je biocentrizam, prema kojemu inherentnu moralnu vrijednost imaju, odnosno moralni obzir zaslužuju ne samo ljudska bića (antropocentrizam) ili samo bića sa sposobnošću osjećanja (patocentrizam) nego sva živa bića. U razmatranju problematike biocentrizma naglasak će biti na etičkim aspektima tog pogleda, ali će se, primjereno temi, uzeti u obzir i biologijske, ontologijske, epistemologijske, antropologijske i estetičke pretpostavke biocentrizma te njegove pravne, socijalne, političke i kulturne implikacije. Studenti i studentice imat će priliku da se upoznaju, kroz uvodna predavanja, s problematikom biocentrizma u širem etičkom i bioetičkom kontekstu te, kroz rad na ilustrativnim tekstovima, s nekima od zastupnika biocentrizma (Albert Schweitzer, Fritz Jahr, Hans Jonas, Arne Næss).
Sadržaj
  1. Uvodno predavanje (1)
  2. Uvodno predavanje (2)
  3. „Etika strahopoštovanja prema životu“ Alberta Schweitzera (1)
  4. „Etika strahopoštovanja prema životu“ Alberta Schweitzera (2)
  5. „Etika strahopoštovanja prema životu“ Alberta Schweitzera (3)
  6. „Bio-etika“ Fritza Jahra (1)
  7. „Bio-etika“ Fritza Jahra (2)
  8. „Integrativna filozofija života“ Hansa Jonasa (1)
  9. „Integrativna filozofija života“ Hansa Jonasa (2)
  10. „Integrativna filozofija života“ Hansa Jonasa (3)
  11. „Dubinska ekologija” Arnea Næssa (1)
  12. „Dubinska ekologija” Arnea Næssa (2)
  13. „Dubinska ekologija” Arnea Næssa (3)
  14. Moralni status životinja i životinjska prava između antropo-, pato- i bio-centrizma
  15. Završno predavanje i diskusija

Ishodi učenja
  1. Razlikovati središnje etičke pojmove i usporediti temeljne etičke teorije.
  2. Preispitati etička polazišta i s njima povezane argumentacijske obrasce pojedinih suvremenih moralnih, političko-ekonomskih i ekoloških prijepora na temu antropocentrizma i ne-antropocentričkih pozicija.
  3. Kritički prosuđivati klasične filozofijske i bioetičke tekstove u odnosu prema njihovim suvremenim interpretacijama i komentarima.
  4. Procjenjivati argumentacijske sklopove i dijaloške antiteze u kojima se artikuliraju pitanja vezana uz život.
Metode podučavanja
Uvodna predavanja, seminarska izlaganja, diskusije
Metode ocjenjivanja
Evaluacija rada u seminaru, evaluacija pisanih seminarskih radova i usmenih seminarskih izlaganja

Obavezna literatura
  1. Cicovacki, Predrag (ur.): Albert Schweitzer’s Ethical Vision: A Sourcebook, New York: Oxford University Press, 2009. Jonas, Hans: Princip odgovornost: pokušaj jedne etike za tehnološku civilizaciju, Sarajevo: Veselin Masleša, 1990. Jonas, Hans: The Phenomenon of Life: Toward a Philosophical Biology, Evanston: Northwestern University Press, 2001. Muzur, Amir; Rinčić, Iva: Fritz Jahr i rađanje europske bioetike, Zagreb: Pergamena, 2012. Naess, Arne: Ecology, Community and Lifestyle: Outline of an Ecosophy, Cambridge: Cambridge University Press, 1989.
Dopunska literatura
  1. Agamben, Giorgio: “Otvoreno: čovjek i životinja”, u: Europski glasnik, god. VII (2012), br. 17, str. 37–95. Birnbacher, Dieter (ur.): Ökologie und Ethik, Stuttgart: Reclam, 1980. Cicovacki, Predrag: The Restoration of Albert Schweitzer’s Ethical Vision, London et al.: Bloomsbury, 2012. Cifrić, Ivan: “Ekozofija – zaboravljena mudrost Zemlje”, Informatologija, god. 33 (2000), sv. 1–2, str. 13–16. Čović, Ante: “Bioetička zajednica kao temelj odgovornosti za ne-ljudska živa bića”, u: Ante Čović, Nada Gosić, Luka Tomašević (ur.), Od medicinske etike do integrativne bioetike, Zagreb: Pergamena, Hrvatsko bioetičko društvo, 2009, str. 33–46. Deval, Bill; Sessions, George (ur.): Deep Ecology: Living as if Nature Mattered, Layton: Gibbs Smith, 1985. Dunayer, Joan: Specizam, Čakovec, Zagreb: Dvostruka duga, Institut za etnologiju i folkloristiku, 2009. Eterović, Igor: Kant i bioetika, Zagreb: Pergamena, 2017. Hoffman, Thomas Sören; Jurić, Hrvoje (ur.): Life, Dignity, and Autonomy (tematski blok), Synthesis philosophica, god. 30 (2015), sv. 1, str. 3–112. Jurić, Hrvoje: Etika odgovornosti Hansa Jonasa, Zagreb: Pergamena, 2010. Krznar, Tomislav (ur.): Čovjek i priroda: prilog određivanju odnosa, Zagreb: Pergamena, 2013. Leopold, Aldo: A Sand County Almanac, and Sketches Here and There, New York: Oxford University Press, 1989. Markus, Tomislav: Ekologija i antiekologija: kasna tehnička civilizacija i mogućnosti radikalnog ekologizma, Zagreb: Hrvatsko sociološko društvo, Zavod za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2004. Markus, Tomislav: Dubinska ekologija i suvremena ekološka kriza: jedan bioekološki pogled, Zagreb: Hrvatsko sociološko društvo et al., 2006. Muzur, Amir; Sass, Hans-Martin (ur.): Fritz Jahr and the Foundations of Global Bioethics: The Future of Integrative Bioethics, Beč et al.: LIT, 2012. Ošlaj, Borut (ur.): Albert Schweitzer – Perspektiven eines vitalen Denkens / Albert Schweitzer – Perspectives of a Vital Thought (tematski blok), Synthesis philosophica, god. 27 (2012), sv. 1, str. 3–80. Schweitzer, Albert: Out of My Life and Thought: An Autobiography, Baltimore: Johns Hopkins University Press, 2009. Sessions, George (ur.): Deep Ecology for the Twenty-First Century, Boston, London: Shambhala, 1995. Singer, Peter: Praktična etika, Zagreb: KruZak, 2003. Taylor, Paul W.: Respect for Nature: A Theory of Environmental Ethics, Princeton, Oxford: Princeton University Press, 2011. Visković, Nikola: Kulturna zoologija: što je životinja čovjeku i što je čovjek životinji, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, 2009. Wilson, Edward O.: Biophilia, Cambridge: Harvard University Press, 1984.

Izborni kolegij na studijima
  1. Filozofija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1., 3., 5., 7. semestar
  2. Filozofija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5., 7. semestar
  3. Filozofija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  4. Filozofija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij