ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2022. / 2023.

Barokna skulptura kontinentalne Hrvatske

 

Naziv
Barokna skulptura kontinentalne Hrvatske
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest umjetnosti
ECTS
5
Šifra
198917
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30

Cilj
Kolegij studente preddiplomskoga studija upoznaje s važnim segmentom umjetničke baštine kontinentalne Hrvatske XVII. i XVIII. stoljeća, uključene u širji kontekst srednjoeuropske i talijanske barokne skulpture. Kolegij će ostvariti pregled faza razvitka barokne skulpture na području kontinentalne Hrvatske, predstavljen kroz sfere stilskih tjecaja, naručiteljstva, namijene te materijala i tehnika. Studenti će se upoznati s istaknutim pojedinačnim ostvarenjima i ansamblima barokne skulpture na području kontinentalne Hrvatske, opusima značajnih umjetnika i njihovim vezama s umjetničkim središtima poput Graza, Beča ili Venecije.
Sadržaj
  1. Skulptura prve polovice i sredine XVII. stoljeća (maniristička skulptura i altaristika: Hans Ludwig Ackermann i Ergelski oltar; oltari iz Remetinca i Vukovoja; Kozma Muller i stari portal zagrebačke katedrale).
  2. Ivan Jakob Altenbach (ansambli i pojedinačni oltari u Zagrebu, Varaždinu, Lepoglavi i Dropkovcu; kamena skulptura I. J. Altenbacha; ornamentika manirističke hrskavice).
  3. Terenska nastava u crkvi sv. Katarine Aleksandrijske na zagrebačkom Gradecu (djela I. J. Altenbacha; Francesca Robbe; Antuna Josipa Quadrija).
  4. Ivan Komersteiner i njegova radionica (Komersteinerova djelatnost u Ljubljani i Zagrebu; ikonografija svetih ugarskih kraljeva; oživljeni smisao za arhaično i oltari za zagrebačku katedralu; ornamenika baroknoga akanta; Komersteinerova radionica i sljedbenici).
  5. Terenska nastava u Muzeju za umjetnosti obrt (Komersteinerove skulpture i dijelovi oltarâ sv. Marije i sv. Ladislava iz zagrebačke katedrale; Oltar iz Remetinca).
  6. Pavlinska i franjevačka kiparska radionica (Toma Jurjević i Pavao Bellina; Dionizije Hoffer i Ivo Schweiger; pavlinska i franjevačka ikonografija; utjecaj tirolskoga baroknoga kiparstva).
  7. pismeni kolokvij; Štajerski kipari u Hrvatskoj (Barokno kiparstvo Graza; Marx Schokotnigg; Joseph Schokotnigg i oprema crkve Majke Božje Snježne u Belcu).
  8. Barokni kipari u Varaždinu i Zagrebu (Ivan Pittner; Ivan Adam Rosemberger; Drvorezbarska radionica biskupa Branjuga; Josip Winacht; Josip Stallmayer).
  9. Terenska nastava u Muzeju Grada Zagreba (kiparska djela iz crkve sv. Marka i zagrebačke katedrale).
  10. Djela kiparske obitelji Straub u Hrvatskoj (srednjoeuropska skulptura i obitelj Straub; djela Filipa Jakova, Josipa i Franje Antuna Strauba u Hrvatskoj).
  11. Barokna skulptura u Slavoniji; Kiparstvo kasnoga baroka i rokokoa (utjecaj Beča i altaristički ansambli u Osijeku, Požegi i Kutjevu; Jožef Holzinger, Veit i Aleksij Königer; rokoko u skulpturi i ornamentici).
  12. Mramorna skulptura (mramorni oltari i skulpture u zagrebačkim crkvama i crkvama hrvatsko-kralnjske franjevačke provincije; altaristi i kipari od Paola Callala do Sebastiana Petruzzija; zagrebački opus Francesca Robbe).
  13. Terenska nastava u zagrebačkoj katedrali i crkvi sv. Marije od Pohoda na Dolcu (mramorni oltari i skulpture Mihaela Cusse, Paola Callala, Francesca Rottmanna i Sebastiana Petruzzija).
  14. Javna i funeralna skulptura (uloga javne i funeralne skulpture u Poslijetridentskom razdoblju; tipologija i ikonografija; komemorativna skulptura i portretne biste).
  15. II. pismeni kolokvij; Zaključna razmatranja.

Ishodi učenja
  1. izvesti stilsku i formalnu analizu umjetničkih djela
  2. koristiti temeljnu stručnu terminologiju povijesti umjetnosti
  3. primijeniti temeljnu ikonografsku analizu u tumačenju djela likovnih umjetnosti
  4. prikupiti relevantne podatke iz literature i izvora primjenjujući adekvatne metode i tehnike
Metode podučavanja
Predavanja, terenska nastava
Metode ocjenjivanja
pismeni ispit (pismeni test ili dva pismena kolokvija)

Obavezna literatura
  1. Anđela Horvat, Barok u kontinentalnoj Hrvatskoj, u: Anđela Horvat – Radmila Matejčić – Kruno Prijatelj, Barok u Hrvatskoj, Zagreb, Sveučilišna naklada Liber, 1983., str. 1 – 381 (poglavlje: Profano kiparstvo i rezbarstvo; str. 256 – 266).
  2. Sanja Cvetnić, Ikonografija nakon Tridentskoga sabora i hrvatska likovna baština, Zagreb, FF press, 2007. (poglavlje: Znakovi u prostoru; str. 206 – 215).
  3. Doris Baričević, Barokno kiparstvo sjeverne Hrvatske, Zagreb, Institut za povijest umjetnosti – Školska knjiga, 2008.
  4. Doris Baričević, Barokno kiparstvo – raskošni oltari i spomenici kugi, u: AA.VV., Slavonija, Baranja i Srijem. Vrela europske civilizacije, sv. I., ur. Vesna Kusin – Branka Šulc, Zagreb, Galerija Klovićevi dvori, 2009., str. 366 – 379.
Dopunska literatura
  1. Anđela Horvat, Između gotike i baroka. Umjetnost kontinentanog dijela Hrvatske od oko 1500. do oko 1700., Zagreb, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, 1975. (odabrana poglavlja).
  2. Nela Tarbuk, Kipar Johannes Komersteiner i njegov krug, Zagreb, Muzej za umjetnost i obrt, 2016.
  3. Maja Žvorc, Portretna poprsja iz Muzeja Međimurja u Čakovcu, Zagreb, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, 2014.
  4. Članci iz časopisâ Peristil; Radovi Instituta za povijest umjetnosti; Portal; power-point prezentacije i radni materijali podijeljeni tijekom nastave.

Izborni kolegij na studijima
  1. Povijest umjetnosti, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
Fakultetska ponuda
  • Prijediplomski studij: Ljetni semestar