ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2022. / 2023.

Interkulturalizam i obrazovanje

 

Naziv
Interkulturalizam i obrazovanje
Organizacijska jedinica
Odsjek za pedagogiju
ECTS
5
Šifra
124374
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Razumijevanje složenog i dugotrajnog procesa uvođenja ideje kulturnog pluralizma u politike uređenja kulturno pluralnih demokratskih društava i utjecaj tih politika na promjene nacionalnih sustava odgoja i obrazovanja te kritički propitati pojedine odgojno-obrazovne modele iz različitih perspektiva
Sadržaj
  1. Uvod: Putovanje dugo 200 godina – Saartjie Baartman
  2. Konceptualna razgraničenja: kulturne razlike, kulturni pluralizam, interkulturalizam/multikulturalizam, interkulturno/multikulturno obrazovanje
  3. Promjene odnosa prema kulturno drugačijima: „Zlatno doba neznanja“ i „Uznemirujuće doba retorike“
  4. Promjene u odnosu prema kulturno drugačijima: „Obećavajuće doba prilagodbe“ i „Izazovno doba razmjene“
  5. Uključivanje ideje kulturnog pluralizma u obrazovanje: monokulturna perspektiva
  6. Fokus: Obrazovanje kulturno drugačijih
  7. Uključivanje ideje kulturnog pluralizma u obrazovanje: multikulturna i interkulturna perspektiva
  8. Fokus: Interkulturna osjetljivost
  9. Uključivanje ideje kulturnog pluralizma u obrazovanje: kritička perspektiva
  10. Fokus: Antirasističko obrazovanje
  11. Uključivanje ideje kulturnog pluralizma u obrazovanje: dijaloška perspektiva
  12. Sudski slučajevi i interkulturno obrazovanje: SAD i Europa/Hrvatska
  13. Kulturno responsivna škola
  14. Osiguranje kvalitete u interkultunom obrazovanju
  15. Kritike multikulturnog/interkulturnog obrazovanja

Ishodi učenja
  1. Kritički analizirati politička i teorijska polazišta i ciljeve različitih modela interkulturnog/multikulturnog odgoja i obrazovanja te pripadajuće prakse iz perspektive kulturnog pluralizma
  2. Demonstrirati interkulturnu osjetljivost, multiperspektivnost i vještine sudjelovanja u interkulturnom dijalogu
  3. Prihvatiti i zagovarati načelo kulturnog pluralizma kao društvene i profesionalne vrijednosti te kritičku i dijalošku interkulturnu perspektivu u razvoju responsivne škole, kurikuluma i nastavnika
  4. Demonstrirati vještine uvođenja dijaloške interkulturne perspektive u sustav osiguranja kvalitete odgoja i obrazovanja
  5. Na primjerima objasniti pojmove „kulturne razlike“, „kulturni pluralizam“, „interkulturalizam/multikulturalizam“ i „interkulturni/ multikulturni odgoj i obrazovanje“ te moguće odnose među njima
  6. Navesti međunarodne i domaće formalno-pravne dokumente te odrediti standarde i mehanizme kojima se promiče ideja kulturnog pluralizma na međunarodnoj, europskoj i domaćoj razini
Metode podučavanja
predavanja; rasprave; samostalni zadaci; pismeni seminarski rad; prezentacije; rad u manjim skupinama; supervizijski rad; terenska nastava; praktična nastava
Metode ocjenjivanja
Vrednovanje seminarskih obveza:

- maksimalan broj bodova: 3
- obrada i izlaganje odabrane seminarske teme: 2 boda
- individualni pismeni rad: 1 bod
- redovito pohađanje seminarske nastave

Vrednovanje završnog ispita

- maksimalni broj bodova = 4 boda
- prolazni prag = 2 boda

Konačna ocjena (uključuje bodove stečene za: seminarski rad + individualn pismeni rad + završni ispit):

6,50 - 7 bodova = izvrstan (5)
5,50 - 6,25 bodova = vrlo dobar (4)
4,50 - 5,25 bodova = dobar (3)
4 - 4,25 boda = dovoljan (2)

Obavezna literatura
  1. Banks, J. A. (1993). Multicultural Education: Historical Development, Dimensions, and Practice. Review of Research in Education, 19, 2-49. https://www.jstor.org/stable/pdf/1167339.pdf
  2. Bartulović, M., Kušević, B. (2016). Što je interkulturno obrazovanje? Priručnik za nastavnike i druge znatiželjnike. CMS.
  3. Bartulović, M., Širanović, A. (2021). Critical-reflexive approach to monitoring quality of integration of refugee students in elementary school in Croatia. U: Mlinarević, V., Brust Nemet, M., Husanović Pehar, J. (ur.). Intercultural education, Obrazovanje za interkulturalizam: Conference Proceedings. Faculty of Education, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Croatian Academy of Sciences and Arts, the Center for Scientific Work in Vinkovci, 28-41.
  4. Dryden-Peterson, S. (2015). The Educational Experiences of Refugee Children in Countires of First Asylum. MPI Migration Policy Institute.
  5. Gorski, P. C. (2006). Complicity with conservatism: The de-politicizing of multicultural education. Intercultural Education , 17(2), 163-177. https://doi.org/10.1080/14675980600693830
  6. Gorski, P. C. (2008). Good intentions are not enough: A decolonizing intercultural education. Intercultural Education, 19(6), 515-525. https://www.econedlink.org/wp-content/uploads/2020/08/Good-Intentions-Are-Not-Good-Enough.pdf
  7. Spajić-Vrkaš, V. (2014). Kulturne razlike, građanstvo i obrazovanje za interkulturni dijalog. U: Hrvatić, N. (ur.). Interkulturalno obrazovanje i europske vrijednosti. Odsjek za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Visoka škola za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici, 3-17.
  8. Vrdoljak, A., Stanković, N., Čorkalo Biruški, D., Jelić, M., Fasel, R., Butera, F. (2022). ''We would love to, but…'' – needs in school integration from the perspective of refugee children, their parents, peers, and school staff. International Journal of Qualitative Studies in Education. https://doi.org/10.1080/09518398.2022.2061732
Dopunska literatura

Izborni kolegij na studijima
  1. Pedagogija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 2. semestar
  2. Pedagogija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 2. semestar