ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2022. / 2023.

Barokna baština crkvenih redova u hrvatskoj povijesti umjetnosti

 

Naziv
Barokna baština crkvenih redova u hrvatskoj povijesti umjetnosti
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest umjetnosti
ECTS
5
Šifra
170224
Semestri
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30

Cilj
Upoznavanje studenata s likovnom baroknom baštinom crkvenih redova u hrvatskoj povijesti umjetnosti te stilskim i ikonografskim značajkama djela u kontekstu hrvatske i europske umjetnosti XVII. i XVIII. stoljeća.
Sadržaj
  1. Uvodno razmatranje o ulozi crkvenih redova u razvitku umjetničkih pojava tijekom XVII. i XVIII. stoljeća.
  2. Pregled povijesti dominikanskoga reda i doprinosa dominikanaca hrvatskoj kulturi (graditeljska i likovna baština, školstvo, književnost); Dominikanski samostani u Dalmaciji (Trogir, Split, Stari Grad, Korčula).
  3. Barokna baština dominikanskoga reda na području Dubrovačke Republike; Baština ukinutih samostana.
  4. Pregled povijesti franjevačkoga reda i doprinosa franjevaca hrvatskoj kulturi (graditeljska i likovna baština, školstvo, književnost); Ikonografske osobitosti; Barokna baština franjevačkih samostana na hrvatskoj obali Jadrana.
  5. Barokna baština franjevačkih samostana kontinentalne Hrvatske (povijesne provincije Hrvatska-Kranjska, Sv. Ladislava, Sv. Ivana Kapistrana).
  6. Barokna baština provincije Bosne Srebrene; Baština ukinutih samostana.
  7. pismeni kolokvij
  8. Pregled povijesti pavlinskoga reda i doprinosa pavlina hrvatskoj kulturi (graditeljska i likovna baština, školstvo, književnost); Ikonografske osobitosti.
  9. Barokna baština pavlinskih samostana (Lepoglava, Remete, Svetice, Kamensko, Crikvenica); Baština ukinutih samostana.
  10. Pregled povijesti isusovačkoga reda i doprinosa isusovaca hrvatskoj kulturi (graditeljska i likovna baština, školstvo, književnost); Ikonografske osobitosti.
  11. Barokna baština isusovačkih kolegija u kontinentalnoj Hrvatskoj (Zagreb, Varaždin, Požega, Osijek).
  12. Barokna baština isusovačkih kolegija na hrvatskoj obali Jadrana (Dubrovnik, Rijeka).
  13. Barokna baština ostalih redovničkih zajednica (kapucini, benediktinci, klarise, uršulinke).
  14. terenska nastava
  15. pismeni kolokvij

Ishodi učenja
  1. izvesti stilsku i formalnu analizu umjetničkih djela
  2. koristiti temeljnu stručnu terminologiju povijesti umjetnosti
  3. primijeniti temeljnu ikonografsku analizu u tumačenju djela likovnih umjetnosti
  4. prikupiti relevantne podatke iz literature i izvora primjenjujući adekvatne metode i tehnike
Metode podučavanja
Predavanja; terenska nastava
Metode ocjenjivanja
Pismeni ispit (pismeni test ili dva pismena kolokvija)

Obavezna literatura
  1. AA.VV., Kultura pavlina u Hrvatskoj 1244. – 1786., Zagreb: Globus, Muzej za umjetnost i obrt, 1989 (prilozi: Đurđica Cvitanović, Arhitektura pavlinskog reda u baroknom razdoblju, str. 111 – 125; Marija Mirković, Ivan Krstitelj Ranger i pavlinsko slikarstvo, str. 127 – 162; Doris Baričević, Kiparstvo u pavlinskim crkvama u doba baroka, str. 183 – 221).
  2. AA.VV., Isusovačka baština u Hrvata, Zagreb, Muzejsko galerijski centar, 1993 (prilozi: Đurđica Cvitanović, Isusovačka arhitektura baroknog razdoblja u hrvatskim zemljama, str. 41 – 59; Ivy Lentić – Kugli, Sakralno slikarstvo hrvatskih isusovaca, str. 61 – 74; Doris Baričević, Barokno kiparstvo u isusovačkim crkvama u Hrvatskoj, str. 92 – 112).
  3. AA.VV., Mir i dobro. Umjetničko i kulturno naslijeđe Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda o proslavi stote obljetnice utemeljenja, Zagreb, Galerija Klovićevi dvori, 2000. (prilozi: Đurđica Cvitanović, Arhitektura franjevačke provincije Hrvatsko-kranjske sv. Križa, str. 191 – 204; Katarina Horvat-Levaj, Barokna franjevačka arhitektura provincija sv. Ladislava i sv. Ivana Kapistranskog, str. 205 – 218; Doris Baričević, Barokno kiparstvo, str. 219 – 238; Mirjana Repanić-Braun, Barokno slikarstvo, str. 239 – 260).
  4. 4. AA.VV., Milost susreta. Umjetnička baština Franjevačke provincije sv. Jeronima, Zagreb, Galerija Klovićevi dvori, 2010. (prilog: Radoslav Tomić, Umjetnost od 16. do 19. stoljeća, str. 118 – 135).
  5. AA.VV., Dominikanci u Hrvatskoj, Zagreb, Galerija Klovićevi dvori, 2011. (prilozi: Radoslav Tomić, Slikarstvo i skulptura u dominikanskim crkvama u Dalmaciji od 16. do 19. stoljeća, str. 129 – 160; Sanja Cvetnić, Dominikanci i njihova ikonografija nakon Tridentskoga koncila, str. 181 – 202).
Dopunska literatura
  1. Francis Haskell, Patrons and Painters: A Study in the Relations between Italian Art and Society in the Age of the Baroque, New Haven – London, Yale University Press, 1986. [I. izdanje 1963.]; poglavlje The Religious Orders, str. 63 – 93
  2. Andre Mohorovičić, Povijesna uloga katoličkih crkvenih redova u razvojnom slijedu europske znanosti, kulture i umjetnosti (uvodno izlaganje), u: Isusovci u Hrvata. Zbornik radova međunarodnog znanstvenog simpozija »Isusovci na vjerskom, znanstvenom i kulturnom području u Hrvata«, Zagreb, Filozofsko-teološki institut družbe Isusove Zagreb, Hrvatski povijesni institut Beč, 1992., str. XIX – XXIII.
  3. AA.VV., The Jesuits and the Arts 1540 – 1773, Philadelphia, Saint Joseph's University Press, 2005.
  4. Igor Fisković, Identitet crkava propovjedničkih redova u jadranskoj Hrvatskoj, Zagreb, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, 2016.
  5. Članci vezani uz pojedine spomenike u časopisima Peristil i Radovi instituta za povijest umjetnosti.

Izborni kolegij na studijima
  1. Povijest umjetnosti, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 3., 5. semestar
Fakultetska ponuda
  • Prijediplomski studij: Zimski semestar