ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2023. / 2024.

Temeljni pojmovi hrvatske etnologije

 

Naziv
Temeljni pojmovi hrvatske etnologije
Organizacijska jedinica
Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
ECTS
5
Šifra
35998
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Kolegij ima za cilj predstaviti studentima temeljne pojmove hrvatske etnologije vezane uz društveni život ljudi i različite pristupe istraživanju društvenosti u hrvatskoj etnologiji (dijelom i u srodnim znanstvenim disciplinama). U okviru kolegija studenti se potiču na individualan rad kroz izradu seminarskog rada (kao dijelova ispita) i kritičku valorizaciju korištene literature te aktivno sudjelovanje u diskusiji o pojmovima koji su obilježili razvoj hrvatske etnologije i kulturne antropologije te koji predstavljaju relevantne koncepte za promišljanje društvenih i kulturnih tema i pitanja. To su pojmovi poput: identiteta, društvenosti, zajednice, običaja, lokalizama, manjinskih zajednica.
Ciljevi tako koncipirane nastave su: stjecanja znanja o temeljnim pojmovima hrvatske etnologije vezane uz društveni život i društvenost, uz osposobljavanje studenata za samostalan istraživački rad o temama društvenosti.
Sadržaj
  1. predstavljanje sadržaja kolegija i objašnjenje studentskih obveza (izrada seminarskog rada, rokovi)
  2. pregled istraživanja obitelji u hrvatskoj etnologiji i u srodnim znanostima (predstavljanje autora: V. Bogišić, M. Gavazzi; Ph. Mosely, E. Hammel, D. Rihtman-Auguštin, J. Čapo Žmegač, V. Stein Erlich, E. Sicard)
  3. karakteristike tradicijskog seoskog obiteljskog života: zadružna i nuklearna obitelj (sličnosti i razlike): oblik, struktura, brojnost, srodnički odnosi unutar obitelji.- osvrt na aspekte obiteljskog života unutar patrijarhalnog poretka: obitelj u kontekstu šire srodničke povezanosti (rod, bratstvo, pleme); imovinsko-pravni aspekti odnosa u obitelji: kolektivno i privatno vlasništvo, žensko vlasništvo (i njihov međuodnos); raspolaganje imovinom; životni standard; nasljeđivanje imovine)
  4. upravljanje u obitelji: način upravljanja, autoritet i ugled, prava i dužnosti; podjela rada u obitelji,.odnosi u obitelji, odnos obitelji s okolinom, najamna radna snaga
  5. lokalna zajednica: o pojmu lokalna zajednica, istraživanje u hrvatskoj etnologiji; oblici komunikacije unutar lokalne zajednice (sela): s obzirom na dob i spol; s obzirom na gospodarske razlike; upravljanje selom; povezanost zajednice na gospodarskoj osnovi (razni oblici seoske solidarnosti, radne ispomoći); nesrodničke veze (bračne, kumovske); vjerska okupljanja i zajednice;odnosi između bližih i udaljenijih lokalnih zajednica: subjektivna i objektivna razlikovna obilježja
  6. običaji pri porodu; odrastanje;predbračni život mladih i pripreme za brak: ponašanje djevojaka i mladića; načini upoznavanja mladih; dob stupanja u brak; način izbora bračnog partnera; motivi za izbor bračnog partnera, teritorijalna endogamija
  7. oblici (pred)bračnog života i izvanbračnog života: pokusni brak; neredovni načini sklapanja braka; nevjenčani brak; virilokalno i uksorilokalno načelo pri sklapanju braka; vanbračni odnosi (vjera, nevjera, vanbračna djeca); sklapanje braka redovnom procedurom
  8. sklapanje braka, smrt i pokop, običaji
  9. godišnji običaji
  10. seoska društvenost, urbana društvenost
  11. etnos, etnicitet, identitet: definiranje pojmova i teorijski pristupi istraživanju u starijoj i novijoj hrvatskoj etnologiji i srodnim znastvenim disciplinama
  12. etničke grupe, etnonimi, identitet: teorijski pristupi istraživanju u hrvatskoj etnologiji; predstavljanje etničkih grupa u Hrvatskoj; istraživanje etnonima u hrvatskoj etnologiji i drugim znanstvenim disciplinama
  13. lokalna zajednica, identitet, lokalizmi
  14. nacija, transnacionalizmi, translokalnost, manjine
  15. osvrt na teme i na studentske prezentacije

Ishodi učenja
  1. opisati i protumačiti kulturu svakodnevice na području Hrvatske i jugoistočne Europe
  2. koristiti stručno nazivlje i definirati temeljne koncepte u etnologiji i kulturnoj antropologiji
  3. razlikovati strategije etnoloških i kulturnoantropoloških kvalitativnih istraživanja
  4. izložiti i opisati povijest etnoloških i kulturnoantropoloških istraživanja
  5. primijeniti temeljne teorijske i metodološke koncepte u konkretnim istraživačkim situacijama
  6. prikupljati relevantnu literaturu i koristiti je u stručnom radu
  7. javno usmeno i pismeno prezentirati rezultate istraživanja
  8. primijeniti vještine učenja za nastavak studija na višoj razini
  9. identificirati i klasificirati temeljne pojmove hrvatske etnologije vezane uz društveni život i ljudske zajednice
  10. usporediti i interpretirati odabrane temeljne pojmove hrvatske etnologije kroz različite pristupe istraživanju društvenosti
Metode podučavanja
Praktičnu primjenu ovih saznanja studenti ostvaruju kroz seminarske radove posvećene užoj problematici. Odabirom teme i odgovarajućeg pristupa istraživanju, studenti sami aktivno sudjeluju u proučavanju određenih tematskih jedinica.
Metode ocjenjivanja
Studentske obveze su sljedeće: praktični rad u okviru kolegija studenti ostvaruju pisanjem seminarskog rada vezanog uz odgovarajuću tematsku cjelinu, kojim pokazuju stupanj samostalnosti u radu, nadalje aktivnim sudjelovanjem u diskusiji te kritičkom valorizacijom rada ostalih studenata. Nadalje, stečena znanja provjeraju se na pismenom ispitu.
Za određenu vrstu aktivnosti u okviru kolegija studenti stječu pravo na pozitivnu ocjenu izraženu u postotcima. Za:
- redovitost sudjelovanja u nastavi: 20%
- sudjelovanje u diskusiji, vanučioničkoj nastavi i izlaganje prezentacije: 20%
- pismeni ispit: 30%
- seminarski rad: 30%

Provjera znanja odnosi se na znanja stečena korištenjem obvezne ispitne literature, na predavanjima i kroz predstavljene seminarske radove i diskusiju

Studenti stječu pravo na pozitivnu ocjenu ako udovolje navedenim zahtjevima, koji se iskazuju u stečenim bodovima.

Obavezna literatura
  1. BIĆANIĆ, Rudolf. 1936. Kako živi narod. Život u pasivnim krajevima. Zagreb: Tisak Tipografija.
  2. ČAPO ŽMEGAČ, Jasna. 1998. Seoska društvenost. U: Čapo Žmegač, J., Muraj, A., Vitez Z., Grbć, J., Belaj, V. Etnografija, svagdan i blagdan hrvatskog puka. Zagreb: Matica hrvatska, 251-295.
  3. ČAPO ŽMEGAČ, Jasna. 1998. Objektivni i subjektivni čimbenici identifikacije sa zajednicom, Etnološka tribina 20: 69-82.
  4. ČAPO ŽMEGAČ, Jasna. 2000. Hrvatski uskrsni običaji. Zagreb: Golden marketing.
  5. GRBIĆ, Jadranka. 1993. „Etnicitet i razvoj. Ogled o etničkom identitetu i društvenome razvoju”. Etnološka tribina,16: 57-72.
  6. MURAJ, Aleksandra. 1984. „Teorijsko-metodološke zamisli Antuna Radića i njihov utjecaj na etnološki rad u Hrvatskoj”. Etnološka tribina, 6-7: 31-36.
  7. HERŠAK, Emil. 1998. Leksikon migracijskoga i etničkoga nazivlja. Zagreb: Institut za migracije i narodnosti – Školska knjiga.
  8. GAVAZZI, Milovan. 1998. Godina dana hrvatskih narodnih običaja. Zagreb: Pučko otvoreno učilište.
  9. ČAPO ŽMEGAČ, Jasna, Valentina GULIN ZRNIĆ, Goran Pavel ŠANTEK, ur. 2006. Etnologija bliskoga. Poetika i politika suvremenih terenskih istraživanja. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku – Naklada Jesenski i Turk.
  10. RIHTMAN-AUGUŠTIN, Dunja. 1984. Struktura tradicijskog mišljenja. Zagreb: Školska knjiga.
  11. RIHTMAN-AUGUŠTIN, Dunja. 1988. Etnologija naše svakodnevice. Zagreb: Školska knjiga.
  12. SUPEK, Olga. 1989. „Etnos i kultura”. Migracijske teme, 5 (2-3): 145-153.
  13. VITEZ, Zorica. 1998. „Iskorak iz svakidašnjice”. U: Etnografija, svagdan i blagdan hrvatskoga puka. Zagreb: Matica hrvatska, 151-219.
Dopunska literatura
  1. BANOVAC, Boris. 1998. Društvena pripadnost, identitet, teritorij. Rijeka: Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci.
  2. BARTH, Frederik. 1969. Ethnic Groups and Boundaries: The Social Organization of Culture Differences. Boston: Little, Brown, and Company.
  3. BELAJ, Vitomir. 1991. Kulturološka obilježja hodočašćenja. Dometi 24: 157-162.
  4. BIČANIĆ, Rudolf. 1996. Kako živi narod. Pravni fakultet, Zagreb (pretisak) (odabrana poglavlja).
  5. BIRT, Danijela (et. al). 2003. Život mladih, pripreme za brak i sklapanje braka na obroncima Senjskog bila. Senjski zbornik 30: 445- 538.
  6. COHEN, Anthony P. 1985. The Symbolic Construction of Community. London: Routledge (odabrana poglavlja).
  7. ČAPO ŽMEGAČ, Jasna. 2002. Srijemski Hrvati. Etnološka studija migracije, identifikacije i interakcije. Zagreb: Durieux.
  8. ČAPO ŽMEGAČ, Jasna. 1997. Hrvatski uskrsni običaji. Zagreb: Golden marketing.
  9. ČERNELIĆ, Milana. 1990. O tragovima zadruge kod Bunjevaca u južnoj Mađarskoj, Migracijske teme 6: 311-323.
  10. ČERNELIĆ, Milana. 1994. Nastojanja da se bačkim Bunjevcima ospori pripadnost hrvatskom narodu, Studia etnologica Croatica 6: 85-103.
  11. ČERNELIĆ, Milana. 2004. The Local Community of the Ethnic Bunjevci in Croatia: Developing Cultural Identity. U: Times, Places, Passages. Ethnological Approaches in the New Millenium, Budapest, 121-133.
  12. DOMINI, Mirjana. 1990. Gradišćanski Hrvati - zajedništvo usprkos granicama: Migracijske teme 6: 325-334.
  13. GRBIĆ, Jadranka.1994. Identitet, jezik i razvo., Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku.
  14. GRBIĆ, Jadranka. 2000. The Croatian Diaspora. U: Zorica Vitez, Aleksandra Muraj, ur. Croatian Folk Customs at the Crossroads of Worlds and Eras. Zagreb: Galerija Klovićevi dvori.
  15. HERŠAK, Emil. 1998. Različiti sociohistorijski tipovi etničnosti. Migracijske teme 7: 335-362.
  16. KUMPES, Josip. 1998. Religija i etničnost kod Hrvata u mađarskoj: socijano-historijski pregled. Etnološka tribina 21: 9-33.
  17. LULIĆ, Jasenka.1991. Simboli identiteta žene u Bukovici - od djevojčice do udate žene. U: Simboli identiteta, studije, eseji, građa. Zagreb: Biblioteka hrvatskog etnološkog društva, 147-158.
  18. MIJAKOVIĆ, Magdalena. 1999. Nevjenčani brak. Etnološka tribina 22: 163-188.
  19. RAJKOVIĆ, Marijeta. 2003. Život žene u selima Senjskog bila. Senjski zbornik 30: 539-586.
  20. RAJKOVIĆ, Zorica. 1975. Tradicijski oblici nevjenčanog braka kod Hrvata i Srba u svjetlu pojma pokusni brak. Zagreb: Institut za narodnu umjetnost.
  21. RIHTMAN-AUGUŠTIN, Dunja. 2001. Etnologija i etnomit. Zagreb: Publica.
  22. STEIN-ERLICH, Vera. 1971. Jugoslavenska porodica u transformaciji. Zagreb: Sveučilišna naklada Liber.
  23. SUPEK, Olga. 1987. Transformacija patrijarhalnih odnosa. Od zadruge do neolokalnosti u Jaskanskom prigorju. Etnološki pregled 22: 49-59.
  24. SUPEK, Olga, ČAPO, Jasna. 1994. Effects of Emigration in a Rural Society: Demography, Family Structure, and Gender Relations in Croatia. U: Dirk Hoerder, Inge Blank, ur. Roots of the Transplanted vol. 1, New York: Boulder, 311-339.
  25. SUPEK, Olga. 1999. Women's Entrepreneurship and the Dissolution of Zadruga in 19th Century Slavonia. Studia ethnologica Croatica 7/8: 259-266.
  26. ŠKRBIĆ, Nevena. 2003. Život mladih, pripreme za brak i sklapanje braka u selima u okolici Novske. Studia ethnologica Croatica 12/13: 145-213.
  27. ŠKRBIĆ ALEMPIJEVIĆ, Nevena. 2003. Značenja tradicijskoga pri konstruiranju istarskih identiteta. Studia ethnologica Croatica 14/15: 69-88.
  28. ŠKRBIĆ ALEMPIJEVIĆ, Nevena. 2003. Prilozi poznavanju primorsko-bunjevačkog identiteta. Senjski zbornik 30: 425-444.
  29. TANOCKI, Franjo. 1986. Rječnik rodbinskih naziva. Osijek: Izdavački centar radničkog sveučilišta „Božidar Maslarić“.
  30. UTJEŠENOVIĆ OSTROŽINSKI, Ognjeslav. 1988. Kućne zadruge. Vojna krajina. Zagreb: Školska knjiga
  31. VRKAŠ-SPAJIĆ, Vedrana. 1996. Odrastanje u tradicijskoj kulturi Hrvata –Tučepi. Zagreb: Naklada MD.
  32. VUGDELIJA, Kristina. 2010. Lokalno, regionalno, etnički/nacionalno – razine i čimbenici identifikacije na primjeru lovinačkog kraja. Senjski zbornik 37: 261- 296.
  33. Zbornici za narodni život i običaje (odabrana poglavlja iz raznih monografija).
  34. ZRNIĆ, Lidija. 2002. Obiteljska zadruga Staver. Građa. Studia ethnologica Croatica 10/11: 165-184.
  35. ŽIGMANOV, Tomislav. 2006. Hrvati u Vojvodini danas. Traganje za identitetom. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada - Pučko otvoreno učilište.
  36. Živjeti na Krivom Putu. 2008, sv. 1. Etnološko-povijesna znanstvena monografija o primorskim Bunjevcima. Ur. M. Černelić, M. Rajković, T. Rubić, Zagreb: Gradski muzej Senj, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju.
  37. Živjeti na Krivom Putu, 2009, sv. 2. Etnološka znanstvena monografija o primorskim Bunjevcima. Ur. M. Černelić, M. Rajković, T. Rubić, Zagreb: Gradski muzej Senj, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju.
  38. Živjeti na Krivom Putu. Život mladih, pripreme za brak i sklapanje braka, 2009, sv. 3. Ur. M. Černelić, M. Rajković, T. Rubić, Zagreb: Gradski muzej Senj, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju.
  39. ŽIVKOVIĆ, fra Ilija; ŠPORER, Željka; SEKULIĆ, Duško. 1995. Asimilacija i identitet. Studija o hrvatskom iseljeništvu u SAD i Kanadi. Zagreb: Školska knjiga.
  40. RAJKOVIĆ IVETA, Marijeta i Matija DRONJIĆ. 2018. Hrvati u Boki kotorskoj. Migracije, svadbeni običaji, identiteti. Zagreb - Tivat: Srednja Europa.

Obavezan kolegij na studijima
  1. Etnologija i kulturna antropologija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2. semestar