ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2023. / 2024.

Uvod u studij ruske književnosti 1

 

Naziv
Uvod u studij ruske književnosti 1
Organizacijska jedinica
Katedra za ruski jezik i književnost
ECTS
5
Šifra
36021
Semestri
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15
Kolegij je preduvjet za upis ili polaganje
Kolegij je potrebno položiti za

Cilj
Usvajanje osnova teorije književnosti, prepoznavanje oblika, učenje i svladavanje terminologije na ruskom jeziku, priprema za samostalno pisanje seminarskog rada iz književnosti.
Sadržaj
  1. O književnosti. Književnost kao umjetnost
  2. Književnost i teorija
  3. Znanost o književnosti
  4. Književnost kao sustav. Uvod u ruske formaliste
  5. Ruski formalisti
  6. Kolokvij
  7. Analiza književnog djela
  8. Instance u književnom djelu. Tema, motiv, fabula, siže
  9. Instance u književnom djelu. Narativne kategorije. Pripovjedač
  10. Instancije u književnom djelu. Narativne ketegorije. Lirski subjekt
  11. Stilske figure. Stil i stilistika
  12. Stilske figure. Definiranje, vrste figura
  13. Versifikacija.
  14. Versifikacija u Rusiji
  15. Kolokvij

Ishodi učenja
  1. nabrojiti i definirati književno-znanstvene termine na ruskom jeziku koji su potrebni u analizi književnog djela
  2. klasificirati i opisati osnovna obilježja književnih rodova i vrsta u ruskoj znanosti o književnosti
  3. procijeniti vlastite interese i kompetencije i odabrati odgovarajuća područja za nastavak obrazovanja
  4. kritički prosuđivati književno-teorijsku građu
Metode podučavanja
podučavanje, raspravljanje, rad na tekstu, korištenje rječnika (knjižničnih i drugih baza), leksikona, uporaba računala (Power Point, Internet), analiza teksta, close reading. Metode su u funkciji svladavanja gradiva.
Metode ocjenjivanja
međusobno ocjenjivanje studenata, pisanje zadaća i analiza, dva kolokvija tijekom semestra.

Obavezna literatura
  1. Culler, J. (2001) Književna teorija. Vrlo kratak uvod. Zagreb: AGM (odabrana poglavlja).
  2. Solar, Milivoj. Teorija književnosti. Zagreb. 2001. Poglavlja: Priroda književnosti i proučavanje književnosti; Analiza književnog djela; Klasifikacija književnosti.
  3. Ejhenbaum, B. (1972) Teorija «formalnog metoda», u: Ejhenbaum, B., Književnost. Beograd: Nolit, str. 3-49
  4. Tomaševski, B. (1998) Sižejna izgradnja, u: Teorija književnosti. Tematika. Zagreb: Matica hrvatska, str. 5-44.
  5. Šklovski, V. (1999) Umjetnost kao postupak, u: Beker, M., Suvremene književne teorije. Zagreb: Matica Hrvatska, str. 121-132.
  6. Odabrani književni tekstovi
Dopunska literatura
  1. Biti, Vladimir. Pojmovnik suvremene književne teorije. Zagreb. 1997. Pojmovi: autor, djelo, priča, pripovjedač, znanost o književnosti.
  2. Flaker, Aleksandar. Stilske formacije. 1986.
  3. Tinjanov, Jurij. Pitanja književne povijesti. Zagreb. 1998.
  4. Škreb, Z.; Stamać, A. (ur) (1986) Uvod u književnost. Teorija, metodologija. Zagreb: Globus.
  5. Užarević, Josip. Kompozicija lirske pjesme. Zagreb. 1991.
  6. Lotman, Ju. M. (2001) Struktura umjetničkog tekst. Prev. Sanja Veršić. Zagreb: Alfa.

Obavezan kolegij na studijima
  1. Ruski jezik i književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 1. semestar