Naziv
Arhitektura u Firenci od Arnolfa di Cambija do Giorgia Vasarija
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest umjetnosti
ECTS
5
Šifra
161121
Semestri
ljetni
Satnica
Predavanja
30
Terenske vježbe
15

Cilj
Kolegij ima za cilj upoznati studente s najznačajnijim arhitektonskim spomenicima i protagonistima protorenesansnog, renesansnog i manirističkog razdoblja u Firenci od kraja XIII. do kraja XVI. stoljeća, te upoznati s najznačajnijim kiparskim ostvarenjima u XIV. i XV. st. Poznavanje glavnih arhitektonskih spomenika kao i temeljnih obilježja renesansnog stila s obzirom na različite vrste, funkcionalne i tipološke odrednice (sakralna i svjetovna arhitektura, privatna i javna zdanja; bazilike i centralne građevine, urbana i rezidencijalna stambena arhitektura). Usvajanje temeljnih načela i principa renesansnog stila u sakralnoj arhitekturi i skulpturi. Omogućiti bolje razumijevanje odnosa između specifičnih društvenih, tradicijskih i kulturoloških okolnosti te povijesno-političkih zbivanja koja su tijekom triju stoljeća dovele a potom i utjecale na pojavu a potom i oblikovanje renesansne umjetnosti u Firenci.
Sadržaj
  1. Uvod- kulturna i politička povijest Firence
  2. Protorenesansa u Firenci
  3. F. Brunelleschi : kupola Santa Maria del Fiore
  4. F. Brunelleschi - Ospedale degli Innocenti
  5. SAn lorenzo i Santo Spirito
  6. F. Brunelleschi - centralne građevine
  7. Ghiberti, Donatello i Massacio: renesansna arhitektura u slikarstvu
  8. Sakralana arhitektura u Firenci - druga generacija
  9. Firentinske palače u XV.st.
  10. Arhitektura u Firenci u zadnjoj četvrtini XV.st.
  11. Michelozzo di Bartolomeo i počeci renesansne arhitekture u Dalmaciji
  12. Leon Battista Alberti i Renesansna arh. teorija
  13. Arhitektura u Firenci u prvoj polovici XVI. st. - Mikelanđelo kao arhitekt
  14. Maniristička arhitektura u Firenci
  15. Sažetak kolegija

Ishodi učenja
  1. Kritički analizirati razvoj firentinske arhitekture od protorenesanse do manirizma te objasniti ključne stilske, tipološke i teorijske odrednice renesansne umjetnosti.
  2. Interpretirati ulogu vodećih arhitekata i kipara (Brunelleschi, Michelozzo, Alberti, Michelangelo, Donatello, Ghiberti i dr.) u oblikovanju renesansnog umjetničkog izraza te procijeniti njihov doprinos europskoj umjetničkoj baštini.
  3. Primijeniti metode stilske, tipološke i komparativne analize pri prepoznavanju, datiranju i atribuiranju arhitektonskih i kiparskih djela renesansnog razdoblja.
  4. Vrednovati utjecaj društvenih, političkih, gospodarskih i kulturnih okolnosti na nastanak i razvoj renesansne umjetnosti u Firenci te kritički prosuđivati njezin odjek i recepciju u drugim europskim sredinama, osobito na istočnoj obali Jadrana.
Metode podučavanja
predavanja i vježbe
Metode ocjenjivanja
pismeni i usmeni ispit

Obavezna literatura
  1. Bates Lowry, Renaissance Architecture, New York: George Braziller, 1987.;
  2. Ludwig H. Heydenreich, Architecture in Italy 1400-1500, New Haven – London: Yale University Press, 1996. [1974.], odabrana poglavlja: pogl. 1-5 (str. 8-54), pog. 13 (str. 137-151);
  3. Wolfgang Lotz, Architecture in Italy 1500-1600, New Haven – London: Yale University Press, 1995., odabrana poglavlja: pogl. 3, 4, 9, 14 (str. 35-60; 89-94, 164-172);
Dopunska literatura
  1. Christoph Luitpold Frommel, The Architecture of the Italian Renaissance, London: Thames & Hudson, 2007. (odabrana poglavlja);
  2. Roberto del Fusco, L’Architettura del Quattrocento, Milano: Utet, 1984, odabrana poglavlja: Uvod i pogl. 1-3 (str. 3-86);
  3. AAVV, Florence Art and Architecture, Cambridge: Ullmann & Könemann, 2007.