ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2025. / 2026.

Komparativna književnost: Hrvatski realizam u europskom kontekstu

 

Naziv
Komparativna književnost: Hrvatski realizam u europskom kontekstu
Organizacijska jedinica
Odsjek za komparativnu književnost
ECTS
6
Šifra
131582
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Cilj je kolegija opisati temeljne značajke realizma kao epohe svjetske književnosti zapadnoga kruga i prikazati položaj hrvatske književnosti u tome kontekstu.
Sadržaj
  1. Konstitucija kolegija – uvod
  2. Definicija realizma i realističke poetike
  3. Realizam u francuskoj književnosti I.
  4. Realizam u francuskoj književnosti II.
  5. Realizam u engleskoj književnosti
  6. Realizam u ruskoj književnosti I.
  7. Realizam u ruskoj književnosti II.
  8. Njemački realizam i biedermeier
  9. Hrvatska književnost u kontekstu epohe realizma
  10. Početci realizma u hrvatskoj književnosti
  11. A. Šenoa i A. Kovačić
  12. Oblici i teme hrvatske realističke proze
  13. Oblici i teme hrvatske realističke drame
  14. Vrste hrvatskog realizma u europskom kontekstu
  15. Evaluacija

Ishodi učenja
  1. Po završetku kolegija studenti će moći:
  2. prepoznati i opisati relevantna obilježja realizma kao razdoblja povijesti hrvatske i zapadne književnosti, kao i njegove reprezentativne predstavnike, te ih smjestiti u europski i svjetski kontekst;
  3. primijeniti književnoznanstvene pojmove i metode u analizi i interpretaciji realističkih tekstova iz hrvatske književnosti i njihovoj usporedbi s pojavama iz drugih nacionalnih književnosti;
  4. razlikovati i analizirati različite oblike komunikacije između hrvatske i inozemnih književnosti i kultura.
Metode podučavanja
Predavanja, seminarske rasprave na temelju pročitane primarne i sekundarne literature, prezentiranje sadržaja kroz audio(vizualne) medije, pisanje seminarskih radova (izborno).
Metode ocjenjivanja
Usmeni ispit.

Obavezna literatura
  1. Primarna literatura: Izbor iz djelâ reprezentativnih inozemnih (3) i hrvatskih (3) autora
  2. Sekundarna - obavezna: Aleksandar Flaker, Stilske formacije, Liber, Zagreb, 1976. („Realizam“, „Motivacija“, „Kovačićev roman U registraturi i stilska formacija realizma“); Ivo Frangeš, „Realizam“ u: Ivo Frangeš i Milorad Živančević, Ilirizam. Realizam, Liber, Mladost, Zagreb, 1975. ili: Miroslav Šicel, Povijest hrvatske književnosti XIX. stoljeća. Knj. 1. Od Andrije Kačića Miošića do Augusta Šenoe: (1750-1881) („Razdoblje romantizma i predrealizma“), Naklada Ljevak, Zageb, 2004. i Knj. 2, Realizam, Naklada Ljevak, Zageb, 2005.; Leksikon svjetske književnosti: djela (natuknice o svim zastupljenim jedinicama primarne literature), gl. ur. Dunja Detoni -Dujmić, Školska knjiga, Zagreb, 2004.; Leksikon hrvatske književnosti: djela (natuknice o svim zastupljenim jedinicama primarne literature), gl. ur. Dunja Detoni -Dujmić, Školska knjiga, Zagreb, 2008.; Milivoj Solar, Povijest svjetske književnosti, Golden marketing, Zagreb, 2003. („Realizam“); Viktor Žmegač, Povijesna poetika romana, Matica hrvatska, Zagreb, 2004.3 („Koncepcija realizma. Antinomije zrcala“)
  3. Erich Auerbach: Mimeza, Hena.com, Zagreb, 2004. (poglavlje po izboru: „U palači de la Moleovih”; „Germini Lacerteux“) Adriana Car-Mihec, „Šenoina Ljubica“, u: Pogled u hrvatsku dramu, Hrvatsko filološko društvo, Rijeka, 2001. Milka Car Prijić, „Rađanje kanona iz duha zamišljene zajednice 19. stoljeća. O poetici Augusta Šenoe“, u: Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XX. Književni kanon, ur. Cvijeta Pavlović, Vinka Glunčić-Bužančić i Andrea Meyer-Fraatz, Književni krug Split – Odsjek za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Split – Zagreb, 2018. Sintija Čuljat, Poetika prostora: Kovačić, Novak i Hardy, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb, 2012. (poglavlja po izboru) Dani hvarskoga kazališta. Sv. XXVI. Razdoblje realizma u hrvatskoj književnosti i kazalištu, ur. Nikola Batušić i dr., Književni krug, Split, 2000. (jedan od članaka po izboru: M. Šicel, S. Marjanović, S. Jurić, C. Pavlović, N. Batušić) Donald Fanger, Dostoevsky and romantic realism: a study of Dostoevsky in relation to Balzac, Dickens and Gogol, The University of Chicago Press, Chicago – London, 1967. Erika Fischer-Lichte, „Propast građanskih mitova“, u: Povijest drame. Sv. II. Od romantizma do danas, prev. Dubravko Torjanac, Disput, Zagreb, 2011. Aleksandar Flaker, Ruski klasici XIX stoljeća, Školska knjiga, Zagreb, 1965. (poglavlje po izboru) Ivo Frangeš i Viktor Žmegač, Hrvatska novela: interpretacije, Školska knjiga, Zagreb, 1998. (poglavlja po izboru: o A. Šenoi, V. Novaku, K. Š. Gjalskom, J. Kozarcu) Maša Grdešić, „Što je Laura? Otkuda je ona?: ženski nered u romanu U registraturi Ante Kovačića“, u: Poetika pitanja. Zbornik radova u povodu sedamdesetog rođendana Milivoja Solara, ur. Dean Duda, Gordana Slabinac i Andrea Zlatar, Filozofski fakultet, Odsjek za komparativnu književnost – FF press, Zagreb, 2007. (ili u: Parfimirano smeće. Hrvatska književnost i popularna kultura, Disput, Zagreb, 2024.) Maša Grdešić, „Romansa u pismima: pripovjedni ton u Stankovačkoj učiteljici Ivana Perkovca i Branki Augusta Šenoe“, u: Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XIV. Romantizam – ilirizam – preporod, ur. C. Pavlović, V. Glunčić-Bužančić i A. Meyer-Fraatz, Književni krug Split – Odsjek za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Split – Zagreb, 2012. (ili u: Parfimirano smeće. Hrvatska književnost i popularna kultura, Disput, Zagreb, 2024.) Kenneth Hanshew, „Comparing Canons: Croatian and German Realism – a Proposal“, u: Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XX. Književni kanon, ur. Cvijeta Pavlović, Vinka Glunčić-Bužančić i Andrea Meyer-Fraatz, Književni krug Split – Odsjek za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Split – Zagreb, 2018. Ivo Hergešić, „Gustave Flaubert romantični realist“, u: Književni portreti, Ex libris, Zagreb, 2005. Caroline Levine, „Victorian realism“, u: The Cambridge Companion to the Victorian Novel, ur. Deirdre David, Cambridge University Press, Cambridge, 2012. György Lukács, Roman i povijesna zbilja, Globus, Zagreb, 1986. (poglavlje po izboru: „Teorija romana“, „Izgubljene iluzije od Balzaca“) Krešimir Nemec, Povijest hrvatskog romana od početaka do kraja 19. stoljeća, Znanje, Zagreb, 1999. („Magnus parens“, „Zlatno doba hrvatskog romana“, „Raslojavanje romana“) Krešimir Nemec, Čitanje grada. Urbano iskustvo u hrvatskoj književnosti, Naklada Ljevak, Zagreb, 2010. („Grad u hrvatskoj književnosti“, „Urbani začinjavci“) Cvijeta Pavlović, „Flaubertovska estetika Vojnovićeva Geraniuma“, u: Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova II. Moderna i hrvatska književnost, ur. M. Tomasović i V. Glunčić-Bužančić, Književni krug Split, Split, 2002. Cvijeta Pavlović, Hrvatski velikan August Šenoa, Privlačica, Vinkovci, 2019. Gajo Peleš, Iščitavanje značenja, Izdavački centar Rijeka, Rijeka, 1982. Gajo Peleš, „Povijesno proučavanje književnosti: primjer – realizam”, Umjetnost riječi, XL., br. 2-3/1996. Gajo Peleš, Tumačenje romana, ArTresor naklada, Zagreb, 1999. Elaine Showalter, „Viktorijanske spisateljice i volja za pisanjem“, Kolo, XI., br. 2/2001. Ingrid Šafranek i Antun Polanščak, Francuski realistički romani XIX. stoljeća (Ključ za književno djelo), Školska knjiga, Zagreb, 1972. (poglavlje po izboru) Ingrid Šafranek, „Crveno i crno” i „Parmski kartuzijanski samostan” Stendhala (Henrya Beylea); „Gospođa Bovary” i „Sentimentalni odgoj” Gustavea Flauberta (Ključ za književno djelo), Školska knjiga, Zagreb, 1995. (poglavlje po izboru) Sanja Šoštarić, „Francuski naturalisti i antinaturalisti u hrvatskom književnom kanonu“, u: Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XX. Književni kanon, ur. Cvijeta Pavlović, Vinka Glunčić-Bužančić i Andrea Meyer-Fraatz, Književni krug Split – Odsjek za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Split – Zagreb, 2018. Natan Tamarčenko, „Problem 'unutarnje mjere' realističkog romana“, Književna smotra, XXX., br. 1(107)/1998. Ivo Vidan, „Može li se Dickens čitati i danas“, u: Tekstovi u kontekstu, Liber, Zagreb, 1975. Jasmina Vojvodić, Gesta, tijelo, kultura: gestikulacijski aspekti u djelu Nikolaja Gogolja, Disput, Zagreb, 2006.; ili: Jasmina Vojvodić, „Remen i cipela (Novakova Pripovijest o Marcelu Remeniću i Gogoljeva Kabanica)“, u: Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova X. Smjerovi i metodologije komparativnog proučavanja hrvatske književnosti, ur. C. Pavlović i V. Glunčić-Bužančić, Književni krug Split, Split, 2008. Jasmina Vojvodić (ur.), Dvjesto godina Dostoevskog, Disput, Zagreb, 2021. (članak po izboru: S. Coha, Ž. Matijašević i J. Vojvodić) Viktor Žmegač, „Iskustvena zbilja i književne konvencije“, u: Književnost i zbilja, Školska knjiga, Zagreb, 1982.
Dopunska literatura

Izborni kolegij na studijima
Stari studiji
  1. Komparativna književnost, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 6. semestar
  2. Komparativna književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 6. semestar
Novi i reformirani studiji
  1. Komparativna književnost, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 4. semestar
  2. Filozofija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  3. Komparativna književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 4. semestar
Fakultetska ponuda
  • Prijediplomski studij: Ljetni semestar