Naziv
Pisani izvori za povijest umjetnosti srednjega i ranoga novog vijeka
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest umjetnosti
ECTS
5
Šifra
64123
Semestri
ljetni
Satnica
Predavanja
15
Seminar
15

Cilj
Upoznavanje s osnovnim tipovima pisanih izvora relevantnim za likovne i primjenjene umjetnosti te arhitekturu i urbanizam; upoznavanje s najvažnijim fondovima hrvatskih i odnosnih talijanskih arhiva; snalaženje u objavljenom i neobjavljenom arhivskom materijalu; osnove paleografije; usvajanje metodologije za kritički rad na pisanim izvorima i njihovo korištenje u povijesnoumjetničkoj analizi; upotreba pisanih izvora u proučavanju likovnih djela, arhitekture i urbanizma srednjeg i ranog novog vijeka.
Sadržaj
  1. Uvod: korištenje pisanih izvora u povijesnoumjetničkom istraživanju, tipologija srednjovjekovnih i ranonovovjekovnih pisanih izvora relevantnih za povijest umjetnosti
  2. Ustroj arhiva istočnojadranskih gradova (državni arhivi); ustroj Državnog arhiva u Veneciji; ustroj Vatikanskog apostolskog arhiva
  3. Pregled objavljenih izvora za istočnojadransku obalu
  4. Osnove latinske paleografije
  5. Serijski izvori: odluke gradskih vijeća i upravnih tijela
  6. Serijski izvori: notarijat - ugovori
  7. Serijski izvori: notarijat - oporuke
  8. Serijski izvori: katastici
  9. Normativni izvori: gradski statuti
  10. Narativni izvori: "pohvala grada", kronike i anali
  11. Narativni izvori: gesta episcoporum i crkvene povijesti
  12. Crkveni izvori: kanonske i apostolske vizitacije, fabrike
  13. Likovni izvori u arhivskim fondovima (crteži, mape, modeli); izrada 3D modela
  14. Izrada 3D modela
  15. Izrada 3D modela

Ishodi učenja
  1. Poznavanje osnovnih tipova pisanih izvora relevantnih za likovne i primjenjene umjetnosti te arhitekturu i urbanizam
  2. Poznavanje najvažnijih fondova hrvatskih i relevantnih talijanskih arhiva
  3. Snalaženje u objavljenom i neobjavljenom arhivskom materijalu
  4. Usvajanje metodologije za kritički rad na pisanim izvorima i njihovo korištenje u povijesnoumjetničkoj analizi
  5. Primjena pisanih izvora u proučavanju likovnih djela, arhitekture i urbanizma srednjeg i ranog novog vijeka
Metode podučavanja
Kolegij je podjeljen u dvije cjeline: u prvoj se kroz predavanja razrađuju osnovni tipovi pisanih izvora, koji se dodatno analiziraju kroz seminarske zadatke. Kroz drugu polovicu semestra paralelno se radi na izradi projektnog zadatka koji je usredotočen na izradu idealnih modela zadanih likovnih i arhitektonskih spomenika prema podacima iz pisanih izvora.
Metode ocjenjivanja
Ocjena se formira na temelju sudjelovanja u nastavi (seminarski zadaci i diskusije), izradi projektnog zadatka te usmenog izlaganja i rasprave na zadanu temu.

Obavezna literatura
  1. Fisković, Cvito, Opis trogirske katedrale iz XVIII stoljeća, Split; Bihać: Hrvatsko društvo za istraživanje domaće povijesti, 1940.
  2. Fisković, Cvito, Naši graditelji i kipari XV. i XVI. stoljeća u Dubrovniku, Zagreb: Matica hrvatska, 1947.
  3. Fisković, Cvito, »Pri kraju razgovora o dubrovačkoj Divoni«, u: Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 11 (1959.), str. 106-117
  4. Prelog, Milan, »Dubrovački statut i izgradnja grada (1272.-1972.)«, u: Peristil 14-15 (1971.-1972.), str. 82-94
  5. Baxandall, Michael, Painting and experience in fifteenth century Italy: a primer in the social history of pictorial style. London - New York: Oxford University Press, 1972.
  6. de Diversis, Filip, Opis slavnoga grada Dubrovnika, prev. Zdenka Janeković-Römer. Zagreb: Dom i svijet, 2004.
  7. Nikolić Jakus, Zrinka, Uvod u studij povijesti: historiografski praktikum. Zagreb: Leykam international, 2008.
  8. Stojanović, Vedran, Dubrovački diptih: domaći i strani autori o prostoru pretpotresnoga grada. Dubrovnik: HAZU, 2024.
Dopunska literatura

Izborni kolegij na studijima
Stari studiji
  1. Povijest umjetnosti, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 6. semestar