Naziv
Sintaksa padeža
Organizacijska jedinica
Odsjek za kroatistiku
ECTS
5
Šifra
69949
Semestri
ljetni
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Osvješćivanje sintaktičko-semantičke višeznačnosti padežnih oblika. Upoznavanje i analiziranje općih karakteristika padežnog sustava s obzirom na stupanj integriranosti u rečeničnu strukturu (samostalni ili glavni i nesamostalni ili kosi padeži). Usustavljivanje sintaktičke službe i značenja slobodnih i vezanih padežnih oblika u spojevima riječi i rečenici. Analiziranje značenja prijedloga kao konkretizatora padežnih značenja. Usvajanje padežnog nazivlja. Upoznavanje relevantne literature.
Sadržaj
  1. Uvodno predavanje (padežno nazivlje, padež – morfološka, sintaktičko-semantička i komunikacijska kategorija, opće karakteristike padežnog sustava u hrvatskome jeziku, teorijski pristupi, objedinjujuća značenja padeža).
  2. Nominativ – sintaktičko-semantička vrijednost nominativa u rečenici.
  3. Vokativni izraz (struktura vokativnog izraza, pragmatični aspekt uporabe vokativnoga izraza).
  4. Kolokvij I
  5. Genitiv - sintaktičko-semantički status besprijedložnoga genitiva.
  6. Genitiv - sintaktičko-semantički status prijedložnoga genitiva.
  7. Dativ - sintaktičko-semantički status besprijedložnog dativa.
  8. Dativ - sintaktičko-semantički status prijedložnog dativa.
  9. Akuzativ - sintaktičko-semantički status besprijedložnoga akuzativa.
  10. Akuzativ - sintaktičko-semantički status prijedložnoga akuzativa.
  11. Lokativ - sintaktičko-semantički status lokativa.
  12. Instrumental - sintaktičko-semantički status besprijedložnoga instrumentala.
  13. Instrumental - sintaktičko-semantički status prijedložnoga instrumentala.
  14. Sinteza.
  15. Kolokvij II.

Ishodi učenja
  1. definirati, opisati i objasniti osnovne pojmove iz jezikoslovne kroatistike
  2. kritički analizirati jezičnu uporabu i propisanu normu na fonološkoj, morfonološkoj, morfološkoj i sintaktičkoj razini hrvatskoga jezika
  3. upoznati se s objedinjujućim značenjem pojedinoga padeža
  4. analizirati specifična padežna značenja i povezivati ih s objedinjujućim konceptom
Metode podučavanja
Analiziranje, usustavljivanje, sintetiziranje, vođeno i samostalno istraživanje.
Metode ocjenjivanja
Sustavno praćenje znanja, pismeni ispit (kolokvij, ispit).

Obavezna literatura
  1. Branimir Belaj, Goran Tanacković Faletar: Kognitivna gramatika hrvatskoga jezika: imenska sintagma i sintaksa padeža, Disput, Zagreb, 2014.
  2. Branimir Belaj, Goran Tanacković Faletar: Kognitivna gramatika hrvatskoga jezika: sintaksa jednostavne rečenice, Disput, Zagreb, 2107.
  3. Matea Birtić, Dunja Brozović Rončević (ur.): Sintaksa padeža: zbornik radova znanstvenoga skupa s međunarodnim sudjelovanjem Drugi hrvatski sintaktički dani, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, Filozofski fakultet, Osijek, 2008
  4. Ivo Pranjković: Druga hrvatska skladnja: sintaktičke rasprave, Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 2001.
  5. Josip Silić, Ivo Pranjković: Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta, Školska knjiga, Zagreb, 2005.
Dopunska literatura
  1. Radoslav Katičić: Sintaksa hrvatskoga književnog jezika, JAZU, Globus, Zagreb, 1986.
  2. Darko Matovac: Prijedlozi u hrvatskome jeziku: značenje, prostorni odnosi i konceptualizacija, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2017.
  3. Predrag Piper i sur. Sintaksa savremenog srpskog jezika: prosta rečenica, SANU, Beograd, 2005. (poglavlje Sintaksa i semantika padeža, ur. Ivana Antonić)
  4. Ivo Pranjković: Gramatička značenja, Matica hrvatska, Zagreb, 2013.
  5. Ivo Pranjković: Gramatika u riječima i riječi u gramatici, Matica hrvatska, Zagreb, 2016.
  6. Dragutin Raguž: Praktična hrvatska gramatika, Medicinska naklada, Zagreb, 1997.
  7. Šarić, Ljiljana: Prostor u jeziku i metafora: kognitivnolingvističke studije o prefiksima i prijedlozima, Zagreb, Naklada Jesenski i Turk, 2014.

Izborni kolegij na studijima
Stari studiji
  1. Kroatistika, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 6. semestar