ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2025. / 2026.

Hrvatska povijest srednjeg vijeka

 

Naziv
Hrvatska povijest srednjeg vijeka
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest
ECTS
4
Šifra
265970
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
60

Cilj
Cilj kolegija je upoznati studente sa srednjovjekovnim razdobljem hrvatske povijesti, odnosno s glavnim procesima, društvenim strukturama, institucijama i kulturom. Cilj je također razviti kod studenata kritičko mišljenje, tj. kritički odnos prema izvornome materijalu i historiografskim interpretacijama.
Sadržaj
  1. 1.1. Uvodni susret: Periodizacija hrvatskog srednjovjekovlja, zemljopisne odrednice i povijesne pokrajine 1.2. Povijest istraživanja: izvori i historiografija o hrvatskom srednjem vijeku.
  2. 2.1. Nasljeđe antike: propast Carstva, pitanje kontinuiteta i diskontinuiteta u post-rimskoj Dalmaciji 2.2. Podrijetlo Hrvata: teorije o podrijetlu, problemi izvora, suvremene interpretacije
  3. 3.1. Hrvatska između Franaka i Bizanta 3.2. Pokrštavanje, rana kristijanizacija i razvoj crkvene organizacije
  4. 4.1. Početci državnosti: vladavina kneza Trpimira i njegovih nasljednika 4.2. Hrvatska u međunarodnom okružju: doba kneza Branimira, odnosi s Rimskom Crkvom i Bizantskim Carstvom
  5. 5.1. Početci kraljevstvo: od Tomislava do Stjepana Držislava 5.2. Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije u 11. st.: Venecija, Bizant i Bugarska
  6. 6.1. Vrijeme kralja Zvonimira: odjeci crkvene reforme u Hrvatskoj/Dalmaciji, ustroj biskupija, širenje redovništva 6.2. Društvo i gospodarstvo u ranome srednjem vijeku: vlasništvo nad zemljom, gospodari i robovi
  7. 7.1. Predkomunalno uređenje dalmatinskih gradova: nasljeđe antike, društvene elite i nove institucije 7.2. Dolazak Arpadovića na hrvatsko prijestolje
  8. 8.1. Prvi kolokvij 8.2. Odnos Arpadovića prema Hrvatskoj, Dalmaciji i Slavoniji. Venecija i Hrvati.
  9. 9.1. Razvoj Međurječja. Provala Mongola i posljedice 9.2. Doba velikaša. Uspon Šubića.
  10. 10.1. Crkva u razvijenom i kasnom srednjem vijeku. Organizacija, strukture, redovi. 10.2. Hrvatska povijest u 14. stoljeću. Anžuvinci. Kruna protiv velikaša i Venecije.
  11. 11.1. Hrvatska povijest u 14. stoljeću. Ludovik Veliki. Vrhunac srednjovjekovlja? 11.2. Vrijeme nasilja - borbe za krunu. Mletačko stjecanje Dalmacije.
  12. 12.1. Srednjovjekovno društvo na hrvatskim povijesnim prostorima: plemstvo, seljaštvo. 12.2. Srednjovjekovno društvo na hrvatskim povijesnim prostorima: gradovi
  13. 13.1. Hrvatska povijest u kasnom srednjem vijeku. Smjene dinastija i regionalna politika. 13.2. Istra u srednjem vijeku. Dubrovnik. Bosna.
  14. 14.1. Razdoblje vladavine Matijaša Korvina. Pokušaji reformi i stvaranje obrambenog pojasa protiv Osmanlija. 14.2. Jagelovići. Demografske, gospodarske i političke posljedice osmanlijskih osvajanja.
  15. 15.1. Društveno-gospodarski sustav u razvijenom i kasnom srednjem vijeku. Hrvatski „feudalizam“? 15.2. Drugi kolokvij

Ishodi učenja
  1. objasniti ključne povijesne fenomene, procese i strukture u srednjem vijeku na hrvatskom povijesnom prostoru primjenjujući historijske koncepte prvog i drugog reda
  2. objasniti i primijeniti različite teorijske i metodološke pristupe u analizi i interpretaciji hrvatske srednjovjekovne povijesti
  3. analizirati i vrednovati historiografske prikaze hrvatske srednjovjekovne prošlosti procjenjujući valjanost njihovih dokaza i argumenata
  4. primjenjivati profesionalnu odgovornost, akademsku etičnost i kulturu dijaloga uvažavajući vjerske, nacionalne, rodne, političke i socijalne različitosti
  5. argumentirano reagirati na zlouporabe hrvatske srednjovjekovne prošlosti u historiografiji i javnom diskursu
Metode podučavanja
Nastava se sastoji od predavanja na kojima se potiče studente da postavljaju pitanja i diskutiraju o izloženom gradivu.
Metode ocjenjivanja
Veći dio ocjene (80%) sastoji se od ocjena od dva kolokvija (sredinom semestra i na kraju semestra) u kojem se esejistički odgovara na jedno ili više pitanja iz prethodno odslušanog gradiva. Ako iz oba kolokvija dobiju pozitivnu ocjenu, ne moraju pisati ispit u ispitnom roku. Ako dobiju pozitivnu ocjenu iz samo jednog kolokvija, na ispitnom roku pišu samo onaj drugi kolokvij. Ocjenjuje se poznavanje gradiva kolegija kao i sposobnost oblikovanja esejskih odgovora. Manji dio ocjene (20%) donosi redovitost pohađanja predavanja i eventualne organizirane terenske nastave (posjete zbirkama i izložbama povijesno-arheološkog sadržaja koje se tiču hrvatske srednjovjekovne povijesti).

Obavezna literatura
  1. Nova zraka u europskom svjetlu: Hrvatske zemlje u ranome srednjem vijeku (o. 550. – o. 1150.). Ur. Zrinka Nikolić Jakus. Biblioteka Povijest Hrvata, sv. I., ur. ser. Zoran Ladić. Zagreb: Matica hrvatska, 2015. (odabrana poglavlja)
  2. Budak, Neven. Povijest hrvatskih zemalja u srednjem vijeku, sv. 1: Hrvatska povijest od 550. do 1100 Zagreb: Leykam international, 2018.
  3. Vrijeme sazrijevanja, vrijeme razaranja. Hrvatske zemlje u kasnom srednjem vijeku. Ur. Marija Karbić. Biblioteka Povijest Hrvata, sv. I., ur. ser. Zoran Ladić. Zagreb: Matica hrvatska, 2019. (odabrana poglavlja)
Dopunska literatura

Obavezan kolegij na studijima
Novi i reformirani studiji
  1. Povijest, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 2. semestar
  2. Povijest, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  3. Povijest i geografija; smjer: nastavnički, sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij, 2. semestar