ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2026. / 2027.

Suvremene antropološke teorije

 

Naziv
Suvremene antropološke teorije
Organizacijska jedinica
Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
ECTS
4
Šifra
81513
Semestri
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30

Cilj
Osnovni cilj kolegija je pružiti sustavan, iscrpan i kritički pregled relevantnih teorijskih pravaca i orijentacija u antropologiji recentnih desetljeća; također ukazati na ključne prijepore, aktualne rasprave i njihove implikacije na razumijevanje relacija između pojedinih kultura te čovjeka i kulture u općenitom smislu.
Sadržaj
  1. Uvod u interdisciplinarno polje filozofsko-antropoloških teorija nakon 1945. godine: funkcionalizam, egzistencijalizam, post/strukturalizam, interpretativna antropologija, kulturalna antropologija, hermeneutika i teorija tekstualnosti, psihoanalitička antropologija.
  2. Semiologija: teorija znaka i kulturni kodovi. Mogućnost univerzalne gramatike kulturalnih sustava. Tekstualnost kulture. Što su strukture, a što funkcije?
  3. Koncept strukturalne antropologije Claudea Lévi-Straussa. Postoji li „divlja“ misao?
  4. Strukturalni pristup mitu: Lévi-Straussove Mitologike. Strukturalizam vs. fenomenologija.
  5. Opasno mjesto u sustavu. Mary Douglas o čistom i opasnom: antropološka analiza pojmova nečistoće i tabua (rušenje i obnavljanje sustava). Struktura i značenje.
  6. Geertzova interpretativna antropologija. Ritualizam: tijelo u pokretu i tumačenje simbola.
  7. Hermeneutika i kulturalna antropologija: problem pretumačenja drugih kultura.
  8. Demitologizacija antropologizma i metafizičkoga diskursa. Episteme (Foucault).
  9. Generativna antropologija. Girard: od mimetičke žudnje do čudovišna dvojnika. Maska i alter ego. Antropologija transgresije Georgesa Bataillea. Nasilje i identitet.
  10. Problem subjekta i fenomenologije samosvijesti iz aspekta post/strukturalizma.
  11. Antropologija i psihoanaliza: egologija, neuroze, fantazme (Freud, Lacan). Nesvjesno, strano i nadrealno. Jungova teorija arhetipova. Pokret antipsihijatrije.
  12. Poststrukturalizam i neoavangardno-utopijske koncepcije (Deleuze).
  13. Dekonstrukcija i humanističke znanosti: igra, razlika, diseminacija (Derrida).
  14. Teorija postmoderne i preispitivanje problema „kraja“ antropologije.
  15. Strukture versus interpretacija. Zaključni osvrt.

Ishodi učenja
  1. Usvojiti osnovne pretpostavke, obilježja i ključne koncepte relevantnih teorijskih usmjerenja u suvremenoj antropologiji.
  2. Poznavati, usporediti i kritički vrednovati prednosti i manjkavosti pojedinih teorijskih pravaca.
  3. Kritički prosuđivati i argumentirano raspraviti primjenu teorijskih koncepata u konkretnim istraživačkim primjerima i situacijama.
  4. Povezati razvoj pojedinih teorijskih pozicija sa širim povijesnim, društvenim i znanstvenim kontekstom u kojem se pojavljuju.
  5. Napisati i argumentirano obraniti pregledni znanstveni rad o određenoj temi iz problemskog okvira suvremenih antropoloških teorija.
Metode podučavanja
Predavanja; mješovito e-učenje; samostalni zadaci; multimedija i mreža; mentorski rad.
Metode ocjenjivanja
Izrada završnoga problemskog pismenog rada – numerička ocjena.

Obavezna literatura
  1. Claude Lévi-Strauss: Divlja misao
  2. Claude Lévi-Strauss: Uvod u Mitologike I
  3. Mary Douglas: Čisto i opasno: antropološka analiza pojmova nečistoće i tabua
  4. Clifford Geertz: Interpretacija kultura
  5. Alan Barnard: History and Theory in Anthropology, Univ. Press, Cambridge, 2006.
Dopunska literatura
  1. l

Obavezan kolegij na studijima
Stari studiji
  1. Antropologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1. semestar
Izborni kolegij na studijima
Stari studiji
  1. Povijest, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  2. Povijest, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
Fakultetska ponuda
  • Diplomski studij: Zimski semestar