ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2018 / 2019

Fantastika, magični realizam i nadrealizam u talijanskoj književnosti 20. stoljeća

 

Naziv
Fantastika, magični realizam i nadrealizam u talijanskoj književnosti 20. stoljeća
Organizacijska jedinica
Odsjek za talijanistiku
ECTS bodovi
5
Šifra
125568
Semestri izvođenja
ljetni
Jezik izvođenja
talijanski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Kolegij se sastoji od predavanja i seminara kojima je cilj predstaviti specifičnosti fantastične novelistike u talijanskoj književnosti početkom 20. st. u odnosu na romantički model fantastike kakav je dominirao prije toga. Prvo će se ukratko pokazati kako Scapigliatura i veristički pisci iz druge polovice 19. st. obrađuju tradicionalni model fantastične pripovijesti, da bismo potom relativizaciju žanrovskih pravila fantastike pratili u djelima modernih autora prve polovice 20. st. (Capuana, Pirandello, Bontempelli, Papini). U nastavku kolegija pokazat će se kako se srodne pripovjedne poetike (magični realizam, nadrealizam, satira i groteska) kombiniraju u tekstovima M. Bontempellija, A. Savinia, T. Landolfija, dok D. Buzzati njeguje varijantu alegorijsko-moralističke fantastike. CILJEVI: Upoznavanje s problemima u definiranju književnih žanrova, s naglaskom na žanru fantastične proze. Prepoznavanje različitih žanrovskih obrazaca. Nadalje, stjecanje znanja o književnim pravcima i poetičkim tendencijama u talijanskoj književnosti koncem 19. i početkom 20. stoljeća. Od polaznika se očekuje da će kroz rad na kolegiju razvijati sposobnosti kritičkog čitanja i tumačenja tekstova u izvorniku, da će naučiti razlikovati srodne žanrovsko-poetičke inačice te znati navesti razliku među njima, kao i da će steći znanje o važnim djelima i autorima suvremene talijanske književnosti.
Sadržaj
  1. Uvod u problematiku. Definicija žanra i problemi žanrovskog određenja fantastične proze.
  2. Fantastična priča i srodni žanrovi: definicije i povijesni pregled
  3. Talijanska književnost i fantastična proza. Scapigliatura i prve fantastične pripovijesti
  4. Fantastične i pseudofantastične priče: Verga, Arrigo e Camillo Boito
  5. Luigi Capuana: fantastika, znanost i umjetnost početkom 20. stoljeća (I)
  6. Luigi Capuana: fantastika, znanost i umjetnost početkom 20. stoljeća (II)
  7. Obrtanje perspektive u fantastičnim pripovijestima Giovannija Papinija
  8. Giovanni Papini, Massimo Bontempelli i sudbina fantastičnog žanra u 20. stoljeću
  9. Magični realizam Massima Bontempellija u kontekstu metafizičkog slikarstva i nadrealizma
  10. Spiritizam i oniričko u pripovijestima Luigia Pirandella
  11. Metafizika, ironija i nadrealizam u prozi Alberta Savinia
  12. Nadrealizam, fantastika i groteska u prozi Tommasa Landolfija
  13. Ostali autori (Moravia, Palazzeschi i dr.): kratak pregled
  14. Alegorijska fantastika Dina Buzzatija
  15. Zaključna razmatranja

Ishodi učenja
  1. Upoznavanje s književnim i umjetničkim pravcima u talijanskoj i europskoj kulturi krajem 19. i početkom 20. stoljeća
  2. Primjena teorijskih spoznaja o fantastičnom žanru na analizu pripovjednih tekstova
  3. Primjena naučenih temeljnih spoznaja o književnostilskim i umjetničkim formacijama (magijski realizam, nadrealizam, metafizičko slikarstvo) u analizi i tumačenju književnih djela
  4. Samostalan izbor književnokritičke literature i primjena u analizi pripovjednih tekstova
  5. Samostalno istraživanje odabranog korpusa pripovjednih tekstova uz pomoć književnokritičke i teorijske literature vezane uz fantastični žanr te sustavno izlaganje zaključaka
Metode podučavanja
Predavanja, seminarske analize, pisanje seminarskih radova. Od polaznika se očekuje da se kontinuirano pripremaju za sudjelovanje u nastavi, čitajući zadane književne i kritičke tekstove. Očekuje se jedno seminarsko izlaganje tijekom kolegija te pisanje jednog seminarskog rada.
Metode ocjenjivanja
Boduju se: redovno pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje u nastavi, kontinuirana priprema za seminarska čitanja (1 ECTS boda), izlaganje i pisanje seminarskog rada (2 ECTS boda). Na vrijeme predan i ispravljen seminarski rad uvjet je za izlazak na ispit.

Obavezna literatura
  1. OBAVEZNA PRIMARNA LITERATURA: Kraći pripovjedni tekstovi koje treba pročitati za seminarsku analizu bit će dostupni na Omegi i u knjižnici. Neke od izabranih pripovijesti mogu se, uz ostalo, naći u antologijama: Notturno italiano. Racconti fantastici dell’Ottocento. 1984. ur. E.GHIDETTI, Editori Riuniti, Roma Racconti fantastici di scrittori veristi. 1990. ur. M. FARNETTI, Mursia, Milano Racconti neri della Scapigliatura. 1980. ur. G. FINZI, Mondadori, Milano Italia Magica: racconti surreali novecenteschi, 1982. ur. G. CONTINI, Einaudi, Torino. OBAVEZNA TEORIJSKA LITERATURA (tekstovi o fantastičnom žanru) – na Omegi: 1. TODOROV, Tzvetan. 1985. (orig. 1970). Dva poglavlja: Definizione del fantastico, Lo strano e il meraviglioso, in: Teoria del fantastico, Garzanti, Milano, pp. 27-44, 45-62) 2. CAMPRA, Rosalba. 1981. Il fantastico: una isotopia della trasgressione, in «Strumenti critici», XV (2), str. 199-231. 3. LUGNANI, Lucio. Per una delimitazione del „genere“, in A.A.V.V. La narrazione fantastica, Nistri-Lischi, Pisa, pp. 355-398.
Dopunska literatura
  1. DODATNA TEORIJSKA LITERATURA: BONIFAZI, Neuro. 1982. Il verosimile fantastico, in Teoria del fantastico e il racconto fantastico in Italia, Tarchetti-Pirandello-Buzzati, Longo, Ravenna pp. 9-21 CESERANI, Remo. 2008. Tentativi di definizione e Procedimenti formali e sistemi tematici del fantastico, in Il fantastico. Il Mulino, Bologna, pp. 49-74 e 75-97. PERUŠKO, Tatjana. 2012. Fantastici mondi possibili in FARINELLI, Patrizia (a cura di), Cose dell'altro mondo : metamorfosi del fantastico nella letteratura italiana del XX secolo: atti della Giornata internazionale di studi, Lubiana, 2009. ETS, Pisa, pp. 47-62. PERUŠKO, Tatjana. 2018. O fantastici i fantastičnom. U labirintu teorija, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb. SCARANO, Emanuella. 1983. I modi dell'autenticazione in: La narrazione fantastica, Nistri-Lischi, Pisa, pp. 355-398. KRITIČKI ESEJI O TALIJANSKOJ FANTASTICI I PISCIMA.

Izborni predmet na studijima
  1. Anglistika, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  2. Antropologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  3. Arheologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  4. Češki jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  5. Germanistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  6. Informacijske znanosti, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  7. Informacijske znanosti, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  8. Južnoslavenski jezici i književnosti, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  9. Komparativna književnost, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 2. semestar
  10. Komparativna književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  11. Lingvistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  12. Poljski jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  13. Portugalski jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 2., 4. semestar
  15. Povijest, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  16. Psihologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 2., 4. semestar
  18. Rumunjski jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  19. Sociologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  20. Sociologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  21. Talijanistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  22. Talijanistika, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  23. Nederlandistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  24. Romistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  25. smjer Nastavnički, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 2. semestar
  26. Judaistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  29. Filozofija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  30. Filozofija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  31. Indologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  32. Arheologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  34. Povijest, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  35. Anglistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
Fakultetska ponuda
  • Diplomski studij: Ljetni semestar