Na predavanjima će se kritičkim osvrtom na radove odabranih teoretičara iznijeti osnovni pojmovi i pristupi antropologije društvenog sjećanja. Na seminarima će se prikazivati studije slučaja, pri čemu će se analizirati mogućnosti primjene teorijskih postavki u konkretnim istraživačkim situacijama. Rasprave na seminarima organizirat će se radioničkim tipom nastave, za koje će se studenti unaprijed pripremati redovitim iščitavanjem, analiziranjem i usmenim prezentiranjem sekundarne literature. Organizirat će se i provođenje ciljanih terenskih istraživanja vezanih uz mjesta ili događanja kojima se iskazuje određeno društveno sjećanje. Pojedine fenomene vezane uz društveno sjećanje i istraživanja ove teme predstavit će gostujući predavači. Također se planira posjet pojedinim muzejskim i znanstvenim ustanovama, centrima za kulturu te građanskim udrugama
Od studenata se očekuje: redovito pohađanje i priprema zadane sekundarne literature, sudjelovanje u raspravama i radu seminara, pisanje te pravovremena, s vremenikom kolegija usklađena predaja zadaća i seminarskog rada koji se temelji na terenskim istraživanjima, usmeno izlaganje strukture seminarskog rada i seminarskog rada (rezultata istraživanja) te polaganje pismenog ispita, koji će se provesti po završetku nastave. Sve seminarske obaveze potrebno je završiti u vrijeme trajanja nastave u zimskom semestru..
Nabrojene aktivnosti sačinjavaju konačnu ocjenu prema sljedećim odnosima:
1. Aktivnost u radu seminara, pismene zadaće, usmena izlaganja, seminarski rad (sve aktivnosti kumulativno): 50%
2. Polaganje pismenog ispita: 50%
Pisanom ispitu mogu pristupiti samo studenti koji su ispunili sve seminarske obveze predviđene kolegijem.
Ocjena se može povećati usmenim ispitom, i to maksimalno za jednu ocjenu u odnosu na kumulativan rezultat pisanog ispita i seminarskog rada. Usmeni se ispit može održati na zahtjev studenta, i to nakon javne objave rezultata pisanog ispita.