Razumijevanje i prihvaćanje teze o uvjetovanosti odgoja i obrazovanja kulturom te primjena antropoloških i etnografskih pristupa u analizi i rješavanju odgojno-obrazovnih tema i problema

1. Kultura, učenje i ljudski razvoj
2. Izvorišta antropologije odgoja i obrazovanja: etnografska istraživanja socijalizacije/inkulturacije
3. Izvorišta antropologije odgoja i obrazovanja: antropologije dobnih skupina
4. Konstituiranje i razvoj antropologije odgoja i obrazovanja
5. Temeljni pojmovi antropologije odgoja i obrazovanja
6. Načela i metode istraživanja u antropologiji odgoja i obrazovanja
7. Teorijski modeli antropologije odgoja i obrazovanja
8. Kritička antropologija odgoja i obrazovanja
9. Kulture, političke ideologije i obrazovanje
10. Kulturna različitost, društvena nejednakost i obrazovanje
11. Kulture, inteligencija/e i stilovi učenja
12. Kulture i pitanje školskog (ne)uspjeha
13. Istraživanja i tipologije školske kulture
14. Uloga antropologa odgoja i obrazovanja u unaprjeđenju školske kulture
15. Rekapitulacija: doprinos antropologije i etnografije odgoja i obrazovanja unaprjeđenju pedagoške teorije i odgojno obrazovne prakse

1. Odrediti utemeljenost odgoja i obrazovanja u kulturnim vrijednostima i praksama
2. Usporediti poglede na djecu i mlade te odgojne prakse u različitim kulturama
3. Izdvojiti i protumačiti ključne pojmove i faze razvoja antropologije odgoja i obrazovanja
4. Opisati najvažnije doprinose antropologije i etnografije teoriji, istraživačkoj metodologiji, politici i praksi odgoja i obrazovanja
5. Kritički analizirati vezu između kulture, inteligencije i školskog uspjeha
6. Zastupati važnost i primijeniti antropološka načela i kritičku antropološku perspektivu u preispitivanju ciljeva i ishoda odgoja i obrazovanja
7. Izdvojiti glavne dimenzije i tipove školske kulture, razlučiti učinkovite od neučinkovitih škola i predložiti postupak „ozdravljenja“ na hipotetskom primjeru neučinkovite škole

predavanja rasprave samostalni zadaci rad u manjim skupinama seminaski radovi s prezentacijom

Seminarski rad s prezentacijom: - maksimalni broj bodova = 3 (2 boda = seminarski rad; 0,5 bodova = prezentacija; 0,5 bodova = iniciranje/sudjelovanje u diskusiji) - prolazni prag = 2 boda Završni ispit: - maksimalni broj bodova = 4 - prolazni prag = 2,00 boda - studenti/ce s osvojenih 1,75 bodova i izvrsnim seminarskim uratkom stječu pravo na prolaznu ocjenu Konačna ocjena: (pismeni ispit + seminarski rad + prezentacija + iniciranje/sudjelovanje u diskusiji+pohađanje nastave): 6,50-7 bodova = izvrstan (5) 5,50-6,25 = vrlo dobar (4) 4,50-5,25 = dobar (3) 4-4,25 boda = dovoljan (2)

1. Anderson-Levitt, K.M. (2012). (ed.) Anthropologies of Education: A Global Guide to Ethnographic Studies of Learning and Schooling. New York i Oxford: Berghahn Books, (poglavlja: Anderson-Levitt, K.M.“Introduction: Anthropologies and ethnographies of education worldwide“, str. 1-28 i van Zanten, A. „Conclusion: Ethnography of education around the world: A thousand varieties, a shared paradigm“, str. 302-318.).
2. Čolić, S. (2002). Kultura i povijest. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, str. 9-50; 108-131.
3. Eddy, E.M. (1987). “Theory, research and application in educational anthropology”. U: Spindler, G. D. (ed.) Education and Cultural Process: Anthropological Approaches. Prospect Heights: Waveland Press, str. 5-25.
4. Montgomery, H. (2009). An Introduction to Childhood: Anthropological Perspectives on Children’s Lives. Wiley-Blackwell. (poglavlja: “Childhood within anthropology” i “What is a child?”, str. 17-78).
5. Ogbu, J.U. (1989). Pedagoška antropologija. Zagreb: Školske novine, str. 24-86.
6. Ogbu, J.U. (1989). Pedagoška antropologija. Zagreb: Školske novine, str. 24-86.
7. Spajić-Vrkaš, V. (2008). “Pedagoški zanemaren div: Kultura odgojno-obrazovne ustanove kao čimbenik i mjerilo njezine učinkovitosti”. U: Mirisi djetinjstva: Koncepcije, pristupi i programi predškolskog odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Makarska: Dječji vrtić ‘Biokovsko zvonce’, str. 44-54.

1. Erlich, V. (1968). U društvu s čovjekom: Tragom njegovih kulturnih i socijalnih tekovina. Zagreb: Naprijed. (odabrana poglavlja).
2. Hopwood, N. (2006). „Researcher roles in a school-based ethnography.“ Studies in Educational Ethnography: 12, 2006, 51-68.
3. McLaren, P. (2007). Life in Schools: An Introduction to Critical Pedagogy in the Foundations of Education. (5th Ed). Boston, MA: Pearson Allyn & Bacon.
4. Pai, Y.; Adler, S.A. i Shadiow, L.K. (2006). Cultural Foundations of Education. Pearson Education Inc. (poglavlja: “Culture and the role of schooling», «Culture and the educational development of the learner», 125-196).
5. Rogoff, B. (2003). The Cultural Nature of Human Development. New York: Oxford University Press (poglavlje: “Thinking with the tools and institutions of culture”, str. 236-381. 6. Stoll, L. (1998). „School culture.“ School Improvement Network Bulletin: 9, 9-14.
6. Spajić-Vrkaš, V. (1996), Odrastanje u tradicijskoj kulturi Hrvata: Tučepi. Zagreb: Naklada MD.
7. Yon, D. (2003) „Highlights and overview of the history of educational ethnography.“ Annual Review of Anthropology: 32, 411-29.

1. Antropologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 5. semestar