ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2018 / 2019

Intertekstualne veze starije i novije hrvatske književnosti

 

Naziv
Intertekstualne veze starije i novije hrvatske književnosti
Organizacijska jedinica
Odsjek za kroatistiku
ECTS bodovi
4
Šifra
77907
Semestri izvođenja
zimski
Jezik izvođenja
hrvatski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
upoznati studente s recepcijom stare hrvatske književnosti u različitim razdobljima novije hrvatske književnosti, te ih upoznati s različitim modusima pamćenja tematskih svjetova, likova i stilova stare književne kulture u novijoj književnoj kulturi. Na taj način analizirali će se različiti odnosi novijih kulturnih koncepcija prema baštini, kanonu, mitovima starije hrvatske književne kulture.
Sadržaj
  1. Pojam kulturnog pamćenja, razlika između individualnog i kolektivnog pamćenja. Pojam intertekstualnosti i dijalogičnosti. Pojam citatnosti (teorijski uvidi).
  2. Starija hrvatska književnost i procesi njezine kanonizacije u 19. i 20. stoljeću. Mjesto Marka Marulića, Marina Držića i Ivana Gundulića kao kanonskih pisaca i kulturnog kapitala. Dubrovnik kao simbol kulturnog kapitala u raznih pisaca 19. i 20. stoljeća.
  3. Marin Držić kao poticaj suvremenoj hrvatskoj književnosti. Marin Držić i tumačenja njegovih idejnih koncepcija od M. Krleže do L. Paljetka. M. Držić kao intertekst S. Šnajderu i T. Mujičiću – B. Senkeru – N. Škrabe.
  4. Marin Držić i njegov Dundo Maroje u dijalogu s M. Matkovićem, F. Šehovićem i L. Paljetkom.
  5. Ivan Gundulić i uspostava njegova kanona u 19. stoljeću (ilirizam, I. Mažuranić, A. Šenoa). Krležino osporavanje Gundulića u Baladama Petrice Kerempuha.
  6. Ivan Gundulić kao poticaj suvremenim hrvatskim piscima (I. Slamnig, L. Paljetak)
  7. Marko Marulić kao otac hrvatske književnosti u viziji T. Ujevića i suvremenih lirika.
  8. Marulićeva Judita u dijalogu s M. Gavranom, B. Senkerom i P. Pavličićem.
  9. Cvijeta Zuzorić i Katarina Zrinska Frankopan u pamćenju hrvatskih pisaca (Tresić Pavičić, L. Paljetak i drugi).
  10. Opsada Sigeta i njezini odrazi u književnosti 19. i 20. stoljeća.
  11. Zrinski i Frankopani u hrvatskoj književnosti od E. Kumičića do Tresića Pavičića.
  12. Utjecaj franjevačkih kronika na iz 18. st. na suvremene pripovjedače (I. Andrić, M. Jergović i J. Mlakić).
  13. Modusi dijaloga starije i novije hrvatske književnosti (od adoracije do negiranja).
  14. Zaključci: kultura pamćenja, kolektivno pamćenje, zaborav i sjećanje. Ideološke funkcije književnosti u društvenim i političkim procesima. Estetski dosezi intertekstualnosti.
  15. Evaluacija.

Ishodi učenja
  1. upoznavanje i vrednovanje specijaliziranih činjenica, pojmova, postupaka i teorija vezanih uz kulturno pamćenje, intertekstualnost, dijalogičnost, citatnost, hibridnost, književni kanon, kulturna razdoblja i književne periode, kulturni i nacionalni identitet, uključujući njihovo kritičko razumijevanje, kako bi se na intertekstualnim vezama starije i novije hrvatske književnosti oprimjerio pojam kulturnog pamćenja i reinterpretiranja nacionalne književne baštine prošlosti u 20. i 21. stoljeću, te upoznali procesi književnokulturnog pamćenja
  2. istraživati hrvatsko književno i kulturno naslijeđe i njegovu posebnost u odnosu prema srodnim europskim i svjetskim književnim pojavama i procesima
  3. koristiti se prikladnim književnopovijesnim i književnoteorijskim kriterijima u vrednovanju starijih književnih tekstova
  4. integrirati analizu književnih tekstova sa stečenim znanjima iz drugih humanističkih i nekih društvenih disciplina
  5. steći vještine usvajanja novih književnoznanstvenih i interdisciplinarnih spoznaja presudnih za cjeloživotno obrazovanje
Metode podučavanja
predavanja, dijaloška nastava, rad na tekstovima, timski rad
Metode ocjenjivanja
eseji, seminarski rad, usmeni ispit

Obavezna literatura
  1. Kultura pamćenja i historija, ur. M. Brkljačić i S. Prlenda, Zagreb 2006.
  2. Intertekstualnost & autoreferencijalnost, ur. D. Oraić Tolić i V. Žmegač, Zagreb 1993.
  3. Thomas Stearns Eliot, Tradicija i individualni talent, u: Tradicija, vrijednosti i književna kritika, Zagreb 1999.
  4. Dunja Fališevac, Slaga Gunduo o prošastju: Dubrovnik kao izazov hrvatskim liricima 20. stoljeća, u: Dubrovnik – otvoreni i zatvoreni grad. Studije o dubrovačkoj književnoj kulturi, Zagreb 2007.
  5. Dunja Fališevac, Kako Držića pamte suvremeni hrvatski pisci, u: Slike starog Dubrovnika. Filološke i književnoantropološke studije, Zagreb 2013.
  6. Linda Hutcheon: Intertekstualnost, parodija i diskurzi povijesti, Republika, 1–3/1994.
  7. D. Oraić Tolić, Teorija citatnosti, Zagreb 1990.
  8. Iva Beljan, Pripovijedanje povijesti. Ljetopisi bosanskih franjevaca iz 18. stoljeća, Zagreb – Sarajevo 2011.
  9. Andrea Zlatar Violić, Povijest književnosti: kulturno pamćenje i interpretacija, u: Perivoj od slave: zbornik Dunje Fališevac, ur. T. Bogdan et al., Zagreb 2012, str. 489-496.
Dopunska literatura
  1. Intertekstualnost & intermedijalnost, ur. Z. Maković i dr., Zagreb 1988.
  2. Cultural memory studies: an international and interdisciplinary handbook, ur. Astrid Erll i Ansgar Nünning, Berlin – New York 2008.
  3. Jan Assmann, Kulturno pamćenje: Pismo, sjećanje i politički identitet u ranim visokim kulturama, Zenica 2005.
  4. Graham Allen, Intertextuality, London – New York 2000.
  5. M. Solar, Retorika posmoderne, Zagreb 2005.
  6. D. Oraić Tolić, Paradigme 20. stoljeća, Zagreb 1996.
  7. Dubravka Oraić Tolić, Muška moderna i ženska postmoderna, Zagreb 2005.
  8. Andrea Zlatar Violić, Marin Držić – kulturni kapital Hrvatske?, u: Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XI. (Držić danas. Epoha i naslijeđe) sa znanstvenog skupa održanog od 22. do 24. rujna 2008. godine u Splitu, ur. C. Pavlović i V. Glunčić-Bužančić, Split – Zagreb 2009, str. 7-15.

Izborni predmet na studijima
  1. Anglistika, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  3. Antropologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1. semestar
  4. Arheologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  5. Češki jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  6. Germanistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  7. Informacijske znanosti, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  8. Informacijske znanosti, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  9. Južnoslavenski jezici i književnosti, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  10. Komparativna književnost, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 1., 3. semestar
  11. Komparativna književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar
  12. Kroatistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  13. Kroatistika, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  14. Lingvistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  15. Poljski jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  16. Portugalski jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar
  18. Povijest, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  19. Psihologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 1., 3. semestar
  21. Rumunjski jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  22. Sociologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  23. Sociologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  24. Talijanistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  25. Talijanistika, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  26. Nederlandistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar
  27. Romistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar
  28. smjer Nastavnički, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 1., 3. semestar
  29. Judaistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar
  31. Filozofija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  32. Filozofija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  33. Indologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1. semestar
  34. Arheologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  36. Povijest, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
Fakultetska ponuda
  • Diplomski studij: Zimski semestar