Naziv
Sociologija kulture
Organizacijska jedinica
Odsjek za sociologiju
ECTS bodovi
6
Šifra
118210
Semestri izvođenja
zimski
Jezik izvođenja
hrvatski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Osnovni cilj kolegija je osposobiti studente za sintezu kompetencija odnosno znanja i vještina: teorijskih, metodoloških i onih o suvremenom hrvatskom društvu, u primjeni u nekom konkretnom kontekstu sociokulturnog razvoja na lokalnoj razini u Republici Hrvatskoj. U kolegiju se neka od temeljnih znanja i vještina stečenih na prethodno savladanim kolegijima teorijskog i metodološkog tipa kreativno stavlja u simulirane situacije primjene u vidu izrade projekta u sferi kulture na lokalnoj razini. Zadatak osmišljavanja i razrade projekta moguće je provesti isključivo umješnom kombinatorikom ranijih i novostečenih kompetencija uz visoku razinu sociološke imaginacije kao i podrobno poznavanje sociokulturne, infrastrukturne, gospodarske, institucionalne dinamike lokalnih zajednica i njihove umreženosti u širi kontekst europskih, nacionalnih i regionalnih kretanja, politika i strategija. Shodno tomu, kolegij pridonosi zapošljivosti diplomanata, budući da studentice i studente vježba pisanju projektnih prijedloga uz aplikaciju socioloških uvida i alata. Ta je vještina nužno potrebna u najrazličitijim zanimanjima (neprofitnim organizacijama, školama, visokoobrazovnim institucijama, državnom sektoru na svim razinama, lokalnoj upravi i samoupravi, tvrtkama).
Sadržaj
  1. Nacionalni sustav upravljanja u kulturi
  2. Stanje u pojedinim kulturnim djelatnostima u Hrvatskoj
  3. Nezavisna kulturna scena u Hrvatskoj: faze razvoja; uloga civilnog društva u oblikovanju i provedbi kulturnih politika
  4. Kulturne i kreativne industrije: Hrvatska i Zagreb
  5. Upravljanje projektnim ciklusom
  6. Vrednovanje tijeka i rezultata projekata
  7. Europska kulturna politika: razdoblja; institucionalni okvir; metode; područja i prioriteti; aktualni programi
  8. J. Alexander – jaki/strogi program u sociologiji kulture
  9. H. Becker – svjetovi umjetnosti
  10. P. Bourdieu – kulturni kapital
  11. Richard A. Peterson – proizvodnja kulture i kulturni omnivori
  12. M. Featherstone – potrošačka kultura
  13. Michele Lamont – kultura i nejednakost; simboličke granice
  14. Modeli kulture: nacionalni; prosvjetiteljski; interkulturni
  15. Analitički rezime studentskih projekata

Ishodi učenja
  1. povezivanje znanja različitih grana sociologije (teorijska, metodološka, znanja o suvremenom hrvatskom društvu i kulturi)
  2. sposobnosti kreiranja okvira za primjenu ranije stečenih i novih spoznaja u svrhu kulturnog razvoja lokalnih zajednica
  3. vještine izrade simulacije projektnog prijedloga u široko shvaćenom području kulture
  4. vrednovanje različitih prijedloga projekata prema standardiziranim procedurama
Metode podučavanja
Predavanja su praćena powerpoint prezentacijama. U seminarima se studentice i studenti aktivno uključuju u rasprave na osnovu zadane literature. Studenti/ce pišu seminarski rad u obliku simulacije prijedloga projekta, u nekoliko iteracija; nastavnica prati taj proces odnosno čita pojedine inačice teksta i upućuje povratne informacije. Svatko svoj projekt usmeno predstavlja na nastavi i argumentirano brani u raspravi nakon predstavljanja.
Metode ocjenjivanja
Seminarski rad predaje se u nekoliko koraka, tekst se može dorađivati do predaje konačne inačice cjelovitog rada. Nosi 40% ukupne ocjene. Pisanim ispitom provjerava se usvojenost teorijskih znanja obrađenih na predavanjima. Nosi 60% ukupne ocjene.

Obavezna literatura
  1. Becker, Howard S. (2009) Svjetovi umjetnosti. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk
  2. Alexander, Jeffrey C. i Smith, Philip (2005) Strogi program u kulturnoj teoriji: elementi strukturalne hermeneutike. Diskrepancija, sv. 6, br. 10, rujan. 69-86.
  3. Nenad Fanuko (2008) Kulturni kapital i simbolička moć: Tri aspekta Bourdieuove teorije ideologije. U: Šime Pilić /ur./ (2008) Obrazovanje u kontekstu tranzicije: Prilozi sociologiji obrazovanja. Split: Hrvatski pedagoško-književni zbor, Ogranak: Časopis Školski vjesnik. str. 13-44.
  4. Kalanj, Rade (2004) „Sociologija i angažman: Pierre Bourdieu“, u: Rade Kalanj. Globalizacija i postmodernost. Zagreb: Politička kultura, str. 162-188.
  5. Katunarić, Vjeran (2007.) Lica kulture. Zagreb: Antibarbarus. (odabrana poglavlja)
  6. Primorac, Jaka (2012) Od nesigurnosti do nesigurnosti: rad i zaposlenost u kulturnim i kreativnim industrijama. Revija za sociologiju, 42, 1: 5–30.
  7. Borovec Pečarević, Martina (2014) Perspektive razvoja europske kulturne politike. Zagreb: AGM. (str. 82-144)
  8. Jelinčić, Danijela Angelina i Ana Žuvela (2013) Što nas čini različitima? Kreativni Zagreb na putu prema kreativnoj Europi. Medijske studije. 4(7), 75-92.
  9. Tomić-Koludrović, Inga i Petrić, Mirko (2005). Creative Industries in Transition: Towards a Creative Economy? U: Švob-Đokić, Nada (ur.) (2005) The Emerging Creative Industries in Southeastern Europe, str. 7-21. Zagreb: Institute for International Relations.
  10. Višnić, Emina /ur./ (2008.) Kulturne politike odozdo; uz prilog Sanjina Dragojevića. Amsterdam, Bukurešt, Zagreb: Policies for Culture.
  11. Peterson, Richard A. i Roger M. Kern (1996) Changing Highbrow Taste: From Snob to Omnivore. American Sociological Review, 61 October, 900-907.
Dopunska literatura
  1. Crespi, F. (2006.) Sociologija kulture. Zagreb: Politička kultura. (Pogovor: Rade Kalanj)
  2. Lamont, Michèle i Virág Molnár (2002) The Study of Boundaries in the Social Sciences. Annual Review of Sociology. 28: 167-95.
  3. Landry, Charles, ur. (1998) Hrvatska kulturna politika: Od prepreka do mostova: Izvještaj europskih istraživača. Zagreb: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
  4. Cifrić, Ivan (2009) Kultura zidova – prošlost ili kontinuitet? Dolje zid! Živio zid! – 20 godina poslije. Bogoslovska smotra, 79 (2009.) 4, 721-738
  5. Zlatar, Andrea (2008) Prostor grada, prostor kulture: Eseji iz kulturne politike. Zagreb: Naklada Ljevak.
  6. Forčić, Gordana i Slađana Novota (2007) Uokvirite svoju ideju: Priručnik o upravljaju projektnim ciklusom i izradi logičkog okvira. Rijeka: Udruga za razvoj civilnog društva SMART (str. 12-91)

Izborni predmet na studijima
  1. Anglistika, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  2. Antropologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1. semestar
  3. Arheologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  4. Češki jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  5. Germanistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  6. Informacijske znanosti, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  7. Informacijske znanosti, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  8. Južnoslavenski jezici i književnosti, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  9. Komparativna književnost, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 1., 3. semestar
  10. Komparativna književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar
  11. Lingvistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  12. Pedagogija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 1., 3. semestar
  13. Poljski jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  14. Portugalski jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar
  15. Povijest, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  16. Psihologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 1., 3. semestar
  17. Rumunjski jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  18. Sociologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  19. Sociologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  20. Talijanistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  21. Talijanistika, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  22. Nederlandistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar
  23. Romistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar
  24. smjer Nastavnički, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 1., 3. semestar
  25. Judaistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar
  26. Filozofija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  27. Filozofija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  28. Grčki jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  29. Indologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1. semestar
  30. Latinski jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  31. Arheologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  32. Povijest, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
Fakultetska ponuda
  • Diplomski studij: Zimski semestar