ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2018 / 2019

Sociologija nacionalne i međunarodne sigurnosti

 

Naziv
Sociologija nacionalne i međunarodne sigurnosti
Organizacijska jedinica
Odsjek za sociologiju
ECTS bodovi
6
Šifra
118211
Semestri izvođenja
zimski
Jezik izvođenja
hrvatski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Cilj kolegija je osposobiti studente za ovladavanje kategorijama iz fenomenologije nacionalne i međunarodne sigurnosti, upoznati ih sa nacionalnom i međunarodnom sigurnošću kao društvenom funkcijama odnosno kao državnom funkcijom (funkcijom međunarodnog poretka), upoznati ih sa sadržajem nacionalne i međunarodne sigurnosti, instrumentima nacionalne i međunarodne sigurnosti, ugrožavanjima koja predstavljaju prijetnju nacionalnoj i međunarodnoj sigurnosti te nacionalnim i međunarodnim institucijama kojima je bavljenje pitanjima nacionalne i međunarodne sigurnosti primarni zadatak i interes. Time će studenti steći znanja potrebna za kompetentnu analizu društvenog značenja i socijetalnih dimenzija nacionalne i međunarodne sigurnosti te se osposobiti za samostalno istraživanje institucija i fenomena na tom području.
Sadržaj
  1. Uvod u kolegij, opis sadržaja i ciljeva kolegija, struktura kolegija, uvod u seminar i prikaz tema, pregled literature
  2. Pojam sigurnosti u društvenim teorijama; sigurnost kao društvena funkcija; sigurnost kao državna funkcija (funkcija međunarodnog poretka); geneza nacionalne i međunarodne sigurnosti
  3. Suvremene paradigme nacionalne i međunarodne sigurnosti; nacionalna i međunarodna sigurnost i globalizacija; redefiniranje parametara nacionalne i međunarodne sigurnosti; privatizacija (nacionalne) sigurnosti
  4. Organizacija vlasti: predsjednički, polupredsjednički i parlamentarni sustav; pojam nacionalne i međunarodne sigurnosti; područja nacionalne sigurnosti: socijalno, gospodarsko, političko, vojno i eko-područje; sigurnosna dilema; nacionalna i međunarodna sigurnost i utjecaj na gospodarstvo
  5. Pravo države i društva na (nacionalnu) sigurnost (opstanak društva, nacije i države, teritorijalni integritet, suverenitet, kvaliteta života i nacionalni interesi); nacionalna sigurnost i koncept liberalne demokracije; nacionalna i međunarodna sigurnost i civilno društvo, etika i pravna država; nacionalna i međunarodna sigurnost i ljudska prava
  6. Politike i strategije nacionalne i međunarodne sigurnosti
  7. Instrumenti nacionalne sigurnosti: gospodarski, vojni, politički, obavještajno-sigurnosni; institucije nacionalne sigurnosti
  8. Ugrožavanja nacionalne sigurnosti: terorizam, suprotnosti suvremenog svijeta, zlouporabe znanstveno-tehnoloških dostignuća, ratovi, etnički sukobi, oružje za masovno uništenje itd.
  9. Terorizam kao središnji nacionalni i međunarodni sigurnosni (ugrožavajući) fenomen današnjice: teror i terorizam; struktura terorizma - uzroci, teroristički akti, protuterorizam, "teroriziranje terorizma"; proces terorizma; terorizam i međunarodna zajednica; paradoksi terorizma
  10. Sustav nacionalne sigurnosti: gospodarska dimenzija, dimenzija civilnog društva, javnosti i medija.
  11. Sustav nacionalne sigurnosti:vanjskopolitička dimenzija, diplomacija, obrambena dimenzija te obavještajno-sigurnosna dimenzija
  12. Institucije međunarodne sigurnosti: UN, NATO, EU, OESS, WEU, MMF, Grupacija Svjetske banke, OPEC itd.
  13. Nacionalna sigurnost Republike Hrvatske
  14. Hrvatska u međunarodnoj sigurnosti; zajednička vanjska i sigurnosna politika EU
  15. Osvrt na ukupna predavanja, evaluacija sadržaja i načina prikaza kolegija i priprema studenata (kroz diskusiju) za polaganje završnog usmenog ispita

Ishodi učenja
  1. Objasniti i razumjeti temeljne kategorije iz fenomenologije nacionalne i međunarodne sigurnosti,
  2. Razumijeti nacionalnu i međunarodnu sigurnost kao društvenu funkciju odnosno kao državnu funkci
  3. Shvatiti i analizirati suvremene sigurnosne ugroze
  4. Razumijeti suvremene komparativne sustave nacionalne sigurnosti
  5. Razumijeti i analizirati temeljne koncepte i odnose: sigurnost i demokracija; sigurnost i sloboda; sigurnost i ljudska prava
  6. Kritički evaluirati peterosektorski model sigurnosti
  7. Kritički evaluirati suvremene sigurnosne politike i strategije
  8. Praktično primjeniti stečena znanja u ppogledu instrumenata nacionalne sigurnosti
  9. Steći znanja potrebna za kompetentnu analizu društvenog značenja i socijetalnih dimenzija nacionalne i međunarodne sigurnosti
  10. Osposobiti se za samostalno istraživanje institucija i fenomena na tom području.
Metode podučavanja
Kolegij će se realizirati posredstvom predavanja i seminara, Nastavne metode koje će biti korištene na kolegiju su: predavanja, grupne diskusije, prezentacije te analize slučajeva (case studies i country studies).
Metode ocjenjivanja
Način polaganja ispita: Nakon odslušanih predavanja polaže se završni usmeni ispit. Elementi konačne ocjene (maksimalno 100 bodova) su: a) prisustvovanje predavanjima i aktivno sudjelovanje na nastavi (pitanja, komentari, analize) - maksimalno 15 bodova; b) prisustvovanje seminarima, konzultiranje seminarske literature i aktivno sudjelovanje na seminarskoj nastavi - maksimalno 30 bodova; c) izrada individualnog projekta (ili seminara) što uključuje pisani izvještaj i prezentaciju njegovog sadržaja - maksimalno 15 bodova; d) završni usmeni ispit - maksimalno 40 bodova. Uspjeh na predmetu predstavlja zbir ostvarenih bodova, a ocjena uspjeha izvršit će se prema sljedećoj tablici: a) izvrstan (90-100 bodova); b) vrlo dobar (80-89 bodova); c) dobar (60-79 bodova); d) dovoljan (51 do 59 bodova); e) nedovoljan (50 bodova i manje).

Obavezna literatura
  1. Bourbeau, Philippe (2015)(ed.) Security: Dialogue across Disciplines, Cambridge: Cambridge University Press.
  2. Collins, A. (2010)(ur.) Suvremene sigurnosne studije, Zagreb: Centar za međunarodne i sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i Politička kultura.
  3. Hough, P.; Malik, S.; Moran, A.; Pilbeam, B. (2015) International Security Studies: Theory and practice, New York/ Abingdon: Routledge.
Dopunska literatura
  1. Born, H; Leigh, I. Postizanje odgovornosti u obavještajnoj zajednici: Pravni standardi i najbolji načini nadzora obavještajnih agencija, Ženevski centar za demokratski nadzor nad oružanim snagama, 2005.
  2. Buzan, B. Peple, Staes and Fear: An Agenda for International Security Studies in the Post-Cold World Era, Harvester Wheatsheaf, London, 1991.
  3. Buzan, B.; Hansen, L. The Evolution of International Security Studies, Cambridge: Cambridge University Pres, 2009.
  4. Cavelty, D. M.; Mauer, V. (eds.) The Routledge Handbook of Security Studies, Abingdon/New York: Routledge Taylor & Francis Group, 2010.
  5. Dorman, M. A.; Kaufman, P. J. (eds.) Providing for National Security: A Comparative Analysis, Stanford: Stanford University Press, 2014.
  6. Kirchner, J. E.; Sperling, J. (eds.) National Security Cultures: Patterns of global governance, London and New York: Routledge, 2010.
  7. Krasner, D. S. Sovereignty: Organized Hypocrisy, Princeton, Chichester: Princeton University Press, 1999.
  8. Singer, W.P. Corporate Warriors: The Rise of the Privatized Military Industry, Cornell University Press, Ithaca, 2008.
  9. Weiner, T. Nasljeđe pepela: povijest CIA-e, Zagreb: Fraktura, 2011.
  10. Williams, D. P. (ed.) Security Studies: An Introduction, London and New York: Routledge, Taylor & Francis Group, 2008.

Izborni predmet na studijima
  1. Anglistika, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  3. Antropologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1. semestar
  4. Arheologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  5. Češki jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  6. Germanistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  7. Informacijske znanosti, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  8. Informacijske znanosti, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  9. Južnoslavenski jezici i književnosti, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  10. Komparativna književnost, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 1., 3. semestar
  11. Komparativna književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar
  12. Lingvistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  13. Poljski jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  14. Portugalski jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar
  16. Povijest, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  17. Psihologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 1., 3. semestar
  19. Rumunjski jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  20. Sociologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  21. Sociologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  22. Talijanistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  23. Talijanistika, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  24. Nederlandistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar
  25. Romistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar
  26. smjer Nastavnički, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 1., 3. semestar
  27. Judaistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar
  29. Filozofija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  30. Filozofija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  31. Indologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1. semestar
  32. Arheologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  34. Povijest, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
Fakultetska ponuda
  • Diplomski studij: Zimski semestar