Naziv
Antropologija odgoja i obrazovanja
Organizacijska jedinica
Odsjek za pedagogiju
ECTS
5
Šifra
66634
Semestri
ljetni
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Razumijevanje i prihvaćanje teze o uvjetovanosti odgoja i obrazovanja kulturom te primjena antropoloških i etnografskih pristupa u analizi i rješavanju odgojno-obrazovnih tema i problema
Sadržaj
  1. Uvod u kolegij
  2. Izvorišta antropologije odgoja i obrazovanja.
  3. Razvoj antropologije odgoja i obrazovanja.
  4. Temeljni pojmovi i načela antropologije odgoja i obrazovanja
  5. Istraživačke metode u antropologiji odgoja i obrazovanja
  6. Prednosti i nedostaci analitičke antropologije odgoja i obrazovanja 1.
  7. Prednosti i nedostaci analitičke antropologije odgoja i obrazovanja 2.
  8. Doprinos kulturno-ekološke perspektive pedagogijskoj teoriji i odgojno-obrazovnoj politici i praksi 1.
  9. Doprinos kulturno-ekološke perspektive pedagogijskoj teoriji i odgojno-obrazovnoj politici i praksi 2.
  10. Kritička antropologija odgoja i obrazovanja i pitanje škole kao čimbenika društvene reprodukcije nejednakosti 1.
  11. Kritička antropologija odgoja i obrazovanja i pitanje škole kao čimbenika društvene reprodukcije nejednakosti 2.
  12. Postkolonijalna kritika u antropologiji odgoja i obrazovanja i dekonstrukcija zapadnjačkih pedagogijskih metanarativa 1.
  13. Postkolonijalna kritika u antropologiji odgoja i obrazovanja i dekonstrukcija zapadnjačkih pedagogijskih metanarativa 2.
  14. Mogućnosti objedinjavanja perspektiva u istraživanjima i izradi tipologija kulture škole.
  15. Zaključna razmatranja.

Ishodi učenja
  1. Objasniti utemeljenost odgoja i obrazovanja u kulturnim vrijednostima i praksama.
  2. Usporediti poglede na djecu i mlade te odgojno-obrazovne prakse u različitim kulturama longitudinalno i transverzalno.
  3. Opisati najvažnije doprinose antropologije i etnografije pedagogijskoj teoriji i metodologiji istraživanja te politikama i praksama odgoja i obrazovanja.
  4. Primijeniti antropološke koncepte i kritičku antropološku perspektivu u analizi odgoja i obrazovanja i vrednovanju promjena.
  5. Izdvojiti glavne dimenzije i tipove kulture škole, razlučiti učinkovite od neučinkovitih škola i predložiti postupak „ozdravljenja“ na hipotetskom primjeru neučinkovite škole.
Metode podučavanja
predavanja
rasprave
samostalni zadaci
rad u manjim skupinama
seminarski radovi s prezentacijom
Metode ocjenjivanja
Seminarski rad s prezentacijom:
- maksimalni broj bodova = 3 (2,5 boda za seminarski rad i prezentaciju; 0,5 bodova za iniciranje/sudjelovanje u diskusiji)

Završni pismeni ispit:
- maksimalni broj bodova = 4, 00 boda
- prolazni prag = 2,00 boda

Konačna ocjena (pismeni ispit + seminarski rad i prezentacija + iniciranje/sudjelovanje u diskusiji):
6,50 – 7,00 bodova = izvrstan (5)
5,50 – 6,25 bodova = vrlo dobar (4)
4,50 – 5,25 bodova = dobar (3)
4,00 – 4,25 bodova = dovoljan (2)

Obavezna literatura
  1. Anderson-Levitt, K.M. (2011). „World anthropologies of education.“ U: Levinson, A.U.B; Pollock, M. A. Companion to the Anthropology of Education. Wiley-Blackwell, 11-24.
  2. Blasco, C.M.; Vargas, C.A. (2011). ”Educational policy, anthropology and the state.” U: Levinson, A.U.B; Pollock, M. A. Companion to the Anthropology of Education. Wiley-Blackwell, 368-375.
  3. Brooker, E. H. (2000). Pedadogy, Class and Culture: A Study of Young Children's Learning at Home and School. Ph.D. London: University of London, Institute of Education (poglavlje 4: „Research methodology and methods“, 82-95).
  4. Convertino, C.; Levinson, B.A.; González, N. ”Culture, teaching, and learning.” U: Banks, J.A.; McGee Banks, C.A. (Eds.) (2016). Multicultural Education: Issues and Perspectives. 6th edition. Hoboken, NJ: John Wiley & Sons, 24-40.
  5. Eddy, E.M. (1985). “Theory, research and application in educational anthropology”. Anthropology & Education Quarterly, 16 (2), 83-104. (objavljeno i u: Spindler, G. D. (ed.). Education and Cultural Process: Anthropological Approaches. Prospect Heights: Waveland Press, 5-25.
  6. González, N. (2010). Advocacy anthropology and education: Working through the binaries. Current Anthropology, Vol. 51, Suppl. 2, 249-258.
  7. Henze, R. (2020). Anthropology of education. U: Oxford Research Encyclopedia of Anthropology.
  8. Levine, R.A. (2007). Ethnographic studies of childhood: A historical overview. American Anthropologist, 109 (2), 247-260.
  9. Ogbu, J.U. (1994). "Ispitivanje ljudske inteligencije: Kulturno-ekološki pristup.» Napredak: 135(2), 141-153.
  10. Ogbu, J.U.; Simons, H.D. (1998). Voluntary and involuntary minorities: A cultural-ecological theory of school performance with some implications for education. Anthropology & Education Quarterly, 29 (2), 155-188. (Zamjenski izvor: Ogbu, J.U. (1989). Pedagoška antropologija. Zagreb: Školske novine, 24-86 – u knjižnici FF-a. Predlažemo kao nadopunu i solidnu analizu i kritiku Ogbuovoga kulturno-ekološkog modela u tekstu: Foster, K.M. (2004). „Coming to terms: a discussion of John Ogbu’s cultural-ecological theory of minority academic achievement“. Intercultural Education, 15(4), 369-384).
  11. Spajić-Vrkaš, V. (2008). “Pedagoški zanemaren div: Kultura odgojno-obrazovne ustanove kao čimbenik i mjerilo njezine učinkovitosti”. U: Mirisi djetinjstva: Koncepcije, pristupi i programi predškolskog odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Makarska: Dječji vrtić ‘Biokovsko zvonce’, 2008, 44-54. (Studentima se preporuča da uz ovaj tekst pročitaju potpoglavlje „Uloga školske kulture u pripremi aktivnog građanstva“ iz novijeg teksta: Spajić-Vrkaš, V.; Horvat, M. (2016). Participativna demokracija, učenje za aktivno građanstvo i školska kultura. U: Kovačić, M. i Horvat, M. (ur.) Od podanika do građana: razvoj građanske kompetencije mladih. Zagreb: Institut za društvena istraživanja u Zagrebu i GONG, 111-151.
  12. Spajić-Vrkaš, V.; Kukoč, M. i Bašić, S. Obrazovanje za ljudska prava i demokraciju: Interdisciplinarni rječnik. Zagreb: Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO, 2001. Pojmovi: adaptacija; akomodacija; akulturacija; akulturacija, višestruka; amalgamacija; antipedagogija; antropocentrizam; apartheid; asimilacija; ceremonija; civilizacija; darvinizam; darvinizam, socijalni; deskolarizacija; diskontinuitet u odgoju i obrazovanju; diskriminacija u odgoju i obrazovanju; "Drugi"; emancipacijska pedagogija; emski/etski; etiketiranje; etnocentrizam; evolucija; funkcionalizam; globalizacija; holizam; identitet; inicijacija; inkulturacija (enkulturacija); interakcionizam, simbolički; kognitivna disonanca; kolonijalizam; konstruktivizam; kontrakultura; kulturna oznaka; kulturna pismenost; kulturni kapital; kurikulum, skriveni; mit; modernizacija; multikulturalizam; neokolonijalizam; pismenost; pluralizam; pomaknuta agresija; postmodernizam; predrasuda; primordijalizam; progres; rasa; rasizam; ritual; samoispunjajuće proročanstvo; seksizam; socijalizacija; socijalna distanca; socijalni kapital; starosjedioci; stereotip; strukturalizam; supkultura; tokenizam
Dopunska literatura
  1. Erlich, V. (1968). U društvu s čovjekom: Tragom njegovih kulturnih i socijalnih tekovina. Zagreb: Naprijed. (odabrana poglavlja).
  2. Hopwood, N. (2006). „Researcher roles in a school-based ethnography.“ Studies in Educational Ethnography: 12, 2006, 51-68.
  3. McLaren, P. (2007). Life in Schools: An Introduction to Critical Pedagogy in the Foundations of Education. (5th Ed). Boston, MA: Pearson Allyn & Bacon.
  4. Pai, Y.; Adler, S.A. i Shadiow, L.K. (2006). Cultural Foundations of Education. Pearson Education Inc. (poglavlja: “Culture and the role of schooling», «Culture and the educational development of the learner», 125-196).
  5. Rogoff, B. (2003). The Cultural Nature of Human Development. New York: Oxford University Press (poglavlje: “Thinking with the tools and institutions of culture”, str. 236-381. 6. Stoll, L. (1998). „School culture.“ School Improvement Network Bulletin: 9, 9-14.
  6. Spajić-Vrkaš, V. (1996), Odrastanje u tradicijskoj kulturi Hrvata: Tučepi. Zagreb: Naklada MD.
  7. Yon, D. (2003) „Highlights and overview of the history of educational ethnography.“ Annual Review of Anthropology: 32, 411-29.

Izborni kolegij na studijima
Novi i reformirani studiji
  1. Pedagogija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar