ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2026. / 2027.

Povijest institucija u Hrvatskoj

 

Naziv
Povijest institucija u Hrvatskoj
Organizacijska jedinica
Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti
ECTS
6
Šifra
117590
Semestri
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Studenti se upoznaju s ustrojem i djelovanjem ustanova nadležnih za hrvatske krajeve s posebnim osvrtom na razvoj institucija, njihovu nadležnost i međusobnu ovisnost.
Sadržaj
  1. Ustroj i djelovanje institucija srednjovjekovne Hrvatske: središnja vlast (vladar, herceg, ban, Hrvatski sabor, konferencije, protonotar i dr.), županije, gradovi i općine, vjerske ustanove, vlastelinstva.
  2. Institucije Ugarskog kraljevstva do 1526.
  3. Institucije Mletačke republike. Mletačka uprava u Dalmaciji.
  4. Središnje institucije Habsburške monarhije od 1526.
  5. Hrvatske zemlje pod turskom upravom.
  6. Ustroj uprave na području Vojne krajine.
  7. Institucije u Istri i Rijeci.
  8. Reforme Marije Terezije i Josipa II.
  9. Ilirske provincije i francuska uprava
  10. Austrijska uprava u Dalmaciji i Istri do 1848.
  11. Ustroj javne uprave 1848-1918. Središnji uredi u Beču i Budimpešti. Kraljevina Dalmacija, Hrvatska i Slavonija. Pravosuđe 1848-1918.
  12. Upravna i teritorijalna organizacija Kraljevine SHS / Kraljevine Jugoslavije, ustroj pravosuđa, školski sustav, vojska, gospodarstvo.
  13. Istra, Rijeka i Zadar pod talijanskom upravom od 1918. do 1923.
  14. Upravna i teritorijalna organizacija Nezavisne Države Hrvatske. Pravosuđe, javne službe, vojska i školstvo u NDH. Postrojbe i ustanove stranih sila na hrvatskom području za 2. svjetskog rata. Ustroj i djelovanje partizanskih civilnih i vojnih organa vlasti.
  15. Upravni i teritorijalni ustroj Hrvatske u razdoblju socijalizma. Ustroj i nadležnosti saveznih tijela i ustanova. Republička tijela uprave i javne ustanove. Lokalna samouprava. Pravosudni sustav. Obrazovni sustav. Reforme političkog i gospodarskog sustava. Društveno-političke organizacije. Sustav uprave nakon 1990. godine.

Ishodi učenja
  1. Objasniti povijesni razvoj institucija
  2. Navesti propise o upravljanju arhivima
  3. Razviti kritičku svijest o znanstvenom diskursu.
  4. Kompetentno analizirati povijesne izvore.
  5. Kompetentno analizirati historiografsku literaturu.
  6. Artikulirati istraživačka pitanja.
  7. Prezentirati preliminarne i završne istraživačke rezultate.
  8. Prenositi stečena znanja i kompetencije.
  9. Usvojiti temeljne vještine istraživačkog rada odnosno steći uvid u tehnička znanja i postupke osobito za rad u arhivima, knjižnicama i sl.
  10. Uvođenje u temeljne vještine istraživačkog rada odnosno postizanje uvida u tehnička znanja i postupke osobito za rad u arhivima, knjižnicama i sl.
Metode podučavanja
predavanje, seminar, praktični rad
Metode ocjenjivanja
pismeni i usmeni ispit

Obavezna literatura
  1. I. Beuc, Povijest institucija državne vlasti Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Zagreb, 1985.
  2. I. Beuc, Povijest institucija državne vlasti u Hrvatskoj (1527-1945), Zagreb 1969.
  3. J. Kolanović, Hrvatski sabor od narodnih zborovanja do građanskog sabora 1848, u:, Hrvatski sabor Zagreb 1994: str. 9-59.
  4. N. Stančić, Hrvatski građanski sabor 1848-1918, u: Hrvatski sabor, Zagreb 1994., str. 6198.
Dopunska literatura
  1. M. Horvat, K. Bastaić, H. Sirotković, Rječnik historije države i prava, Zagreb 1968.
  2. A. Dabinović, Hrvatska državna i pravna povijest, Zagreb 1990.
  3. J. Kolanović, Hrvatske kraljevinske konferencije, u: Hrvatske kraljevinske konferencije, Zagreb 1985:15-43.
  4. F. Čulinović, Državnopravni razvitak Jugoslavije, Pravni fakultet, Zagreb, 1981.
  5. Ing-registar, Inženjerski biro, Zagreb kao sekundarna publikacija za traženje zakonskih i podzakonskih akata te Narodne novine

Obavezan kolegij na studijima
Stari studiji
  1. Informacijske znanosti, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  2. Informacijske znanosti, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
Izborni kolegij na studijima
Stari studiji
  1. Informacijske znanosti, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  2. Informacijske znanosti, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij