Cilj je kolegija opisati pojavu i temeljne značajke realizma kao epohe svjetske književnosti zapadnoga kruga i prikazati položaj hrvatske književnosti u tome kontekstu.

1. Konstitucija kolegija – uvod
2. Definicija realizma i realističke poetike
3. Realizam u francuskoj književnosti I.
4. Realizam u francuskoj književnosti II.
5. Realizam u engleskoj književnosti
6. Realizam u ruskoj književnosti I.
7. Realizam u ruskoj književnosti II.
8. Njemački realizam i biedermeier
9. Hrvatska književnost u kontekstu epohe realizma
10. Početci realizma u hrvatskoj književnosti
11. A. Šenoa i A. Kovačić
12. Oblici i teme hrvatske realističke proze
13. Oblici i teme hrvatske realističke drame
14. Vrste hrvatskog realizma u europskom kontekstu
15. Evaluacija

1. Po završetku kolegija studenti će moći:
2. prepoznati i opisati relevantna obilježja realizma kao razdoblja povijesti hrvatske i zapadne književnosti, kao i njegove reprezentativne predstavnike, te ih smjestiti u europski i svjetski kontekst;
3. primijeniti književnoznanstvene pojmove i metode u analizi i interpretaciji realističkih tekstova iz hrvatske književnosti i njihovoj usporedbi s pojavama iz drugih nacionalnih književnosti;
4. analizirati odabrane primarne tekstove u odnosu na srodne fenomene u hrvatskoj, europskoj i svjetskoj kulturi XIX. stoljeća, te razlikovati i analizirati različite oblike komunikacije između hrvatske i inozemnih književnosti i kultura.

Predavanja, seminarske rasprave na temelju pročitane primarne i sekundarne literature, prezentiranje sadržaja kroz audio(vizualne) medije, pisanje seminarskih radova (izborno).

Usmeni ispit.

1. Primarna literatura: Izbor iz djelâ reprezentativnih inozemnih (3) i hrvatskih (3) autora
2. Sekundarna - obavezna: Aleksandar Flaker, Stilske formacije, Liber, Zagreb, 1976. („Realizam“, „Motivacija“, „Kovačićev roman U registraturi i stilska formacija realizma“); Ivo Frangeš, „Realizam“ u: Ivo Frangeš i Milorad Živančević, Ilirizam. Realizam, Liber, Mladost, Zagreb, 1975. ili: Miroslav Šicel, Povijest hrvatske književnosti XIX. stoljeća. Knj. 1. Od Andrije Kačića Miošića do Augusta Šenoe: (1750-1881) („Razdoblje romantizma i predrealizma“), Naklada Ljevak, Zageb, 2004. i Knj. 2, Realizam, Naklada Ljevak, Zageb, 2005.; Milivoj Solar, Povijest svjetske književnosti, Golden marketing, Zagreb, 2003. („Realizam“); Viktor Žmegač, Povijesna poetika romana, Matica hrvatska, Zagreb, 2004.3 („Koncepcija realizma. Antinomije zrcala“)
3. Sekundarna - izborna (4 naslova): Erich Auerbach: Mimeza, Hena.com, Zagreb, 2004. („U palači de la Moleovih”; „Germini Lacerteux“); Hugo Aust, Literatur des Realismus, J. B. Metzler, Stuttgart – Weimar, 2000.; Adriana Car-Mihec, Pogled u hrvatsku dramu, Hrvatsko filološko društvo, Rijeka, 2001. („Šenoina Ljubica“); Sintija Čuljat, Poetika prostora: Kovačić, Novak i Hardy, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb, 2012.; Dani hvarskoga kazališta. Sv. XXVI. Razdoblje realizma u hrvatskoj književnosti i kazalištu, ur. Nikola Batušić i dr., Književni krug, Split, 2000. (članci M. Šicela, S. Marjanovića, S. Jurića, C. Pavlović, N. Batušića); Nikolaj Dobroljubov, „Što je oblomovština?“, u: Ruska književna kritika, prir. Aleksandar Flaker, Naprijed, Zagreb, 1966.; Donald Fanger, Dostoevsky and romantic realism: a study of Dostoevsky in relation to Balzac, Dickens and Gogol, The University of Chicago Press, Chicago – London, 1967.; Erika Fischer-Lichte, Povijest drame. Sv. II. Od romantizma do danas, prev. Dubravko Torjanac, Disput, Zagreb, 2011. („Propast građanskih mitova“); Aleksandar Flaker, Ruski klasici XIX stoljeća, Školska knjiga, Zagreb, 1965.; Ivo Frangeš i Viktor Žmegač, Hrvatska novela: interpretacije, Školska knjiga, Zagreb, 1998. (poglavlja o A. Šenoi, V. Novaku, K. Š. Gjalskom, J. Kozarcu); Maša Grdešić, „Što je Laura? Otkuda je ona?: ženski nered u romanu U registraturi Ante Kovačića“, u: Poetika pitanja. Zbornik radova u povodu sedamdesetog rođendana Milivoja Solara, ur. Dean Duda, Gordana Slabinac i Andrea Zlatar, Filozofski fakultet, Odsjek za komparativnu književnost – FF press, Zagreb, 2007.; Maša Grdešić, „Romansa u pismima: pripovjedni ton u Stankovačkoj učiteljici Ivana Perkovca i Branki Augusta Šenoe“, u: Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XIV. Romantizam – ilirizam – preporod, ur. C. Pavlović, V. Glunčić-Bužančić i A. Meyer-Fraatz, Književni krug Split – Odsjek za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Split – Zagreb, 2012.; Ivo Hergešić, Književni portreti, Ex libris, Zagreb, 2005. („Gustave Flaubert romantični realist“); Caroline Levine, „Victorian realism“ u: The Cambridge Companion to the Victorian Novel, ur. Deirdre David, Cambridge University Press, Cambridge, 2012.; György Lukács, Roman i povijesna zbilja, Globus, Zagreb, 1986. („Teorija romana“, „Izgubljene iluzije od Balzaca“); Krešimir Nemec, Povijest hrvatskog romana od početaka do kraja 19. stoljeća, Znanje, Zagreb, 1999. („Magnus parens“, „Zlatno doba hrvatskog romana“, „Raslojavanje romana“); Krešimir Nemec, Čitanje grada. Urbano iskustvo u hrvatskoj književnosti, Naklada Ljevak, Zagreb, 2010. („Grad u hrvatskoj književnosti“, „Urbani začinjavci“); The nineteenth-century novel: a critical reader, ur. Stephen Regan, Routledge, London – New York, 2001. (odabrana poglavlja, ovisno o izboru primarne literature); Cvijeta Pavlović, „Flaubertovska estetika Vojnovićeva Geraniuma“, u: Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova II. Moderna i hrvatska književnost, ur. M. Tomasović i V. Glunčić-Bužančić, Književni krug Split, Split, 2002.; Cvijeta Pavlović, „Gogol' i hrvatska književnost: prilog recepciji ruske književnosti i kulture u književnoj kritici Augusta Šenoe i Antuna Gustava Matoša”, Forum, XLVIII., br. 10-12/2009.; Elaine Showalter, „Viktorijanske spisateljice i volja za pisanjem“, Kolo, XI., br. 2/2001.; Gajo Peleš, Iščitavanje značenja, Izdavački centar Rijeka, Rijeka, 1982.; Gajo Peleš, „Povijesno proučavanje književnosti: primjer – realizam”, Umjetnost riječi, XL., br. 2-3/1996.; Gajo Peleš, Tumačenje romana, ArTresor naklada, Zagreb, 1999.; Ingrid Šafranek i Antun Polanščak, Francuski realistički romani XIX. stoljeća (Ključ za književno djelo), Školska knjiga, Zagreb, 1972.; Ingrid Šafranek, „Crveno i crno” i „Parmski kartuzijanski samostan” Stendhala (Henrya Beylea); „Gospođa Bovary” i „Sentimentalni odgoj” Gustavea Flauberta (Ključ za književno djelo), Školska knjiga, Zagreb, 1995.; Natan Tamarčenko, „Problem 'unutarnje mjere' realističkog romana“, Književna smotra, XXX., br. 1(107)/1998.; Ivo Vidan, Tekstovi u kontekstu, Liber, Zagreb, 1975. („Može li se Dickens čitati i danas“); Jasmina Vojvodić, Gesta, tijelo, kultura: gestikulacijski aspekti u djelu Nikolaja Gogolja, Disput, Zagreb, 2006.; ili: Jasmina Vojvodić, „Remen i cipela (Novakova Pripovijest o Marcelu Remeniću i Gogoljeva Kabanica)“, u: Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova X. Smjerovi i metodologije komparativnog proučavanja hrvatske književnosti, ur. C. Pavlović i V. Glunčić-Bužančić, Književni krug Split, Split, 2008.; Viktor Žmegač, Književnost i zbilja, Školska knjiga, Zagreb, 1982. („Iskustvena zbilja i književne konvencije“)

1. Nederlandistika, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 5. semestar
2. Češki jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
3. Etnologija i kulturna antropologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1. semestar
4. Filozofija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1., 3., 5., 7. semestar
5. Filozofija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5., 7. semestar
6. Indologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar
7. Informacijske znanosti, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
8. Informacijske znanosti, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
9. Komparativna književnost, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
10. Komparativna književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
11. Lingvistika, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
12. Pedagogija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
13. Pedagogija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1. semestar
14. Psihologija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
15. Slovački jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
16. Sociologija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
17. Sociologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
18. Turkologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
19. Ukrajinski jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1. semestar
20. Južnoslavenski jezici i književnosti, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij

    • Južnoslavenski jezici i književnosti, Bugaristika - Srbistika, 1. semestar
    • Južnoslavenski jezici i književnosti, Makedonistika - Srbistika, 1. semestar
    • Južnoslavenski jezici i književnosti, Slovenistika - Srbistika, 1. semestar
21. Judaistika, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
22. Talijanistika, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
23. Antropologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 3., 5. semestar
24. Rumunjski jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 3., 5. semestar
25. Hungarologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 5. semestar

• Preddiplomski studij: Zimski semestar