Osnovni je cilj kolegija ponuditi pregled razvoja jezikoslovne misli od antike pa sve do početka i prve polovine dvadesetoga stoljeća. U prvoj se cjelini kolegija obrađuju zasade gramatike i filologije u Grka i Rimljana te njihov utjecaj na srednjovjekovnu i renesansnu Europu, dočim se u drugoj cjelini obrađuje postanak lingvistike kao zasebne znanosti odvojene od njezinih filozofskih i filoloških temelja. Poredbom i prosudbom različitih modela gramatičkoga opisa te gajenjem rasprave studente se nastoji privesti samostalnom kritičkom promišljanju tema u jezikoslovlju.

1. 1. tjedan – uvodne napomene, pregled tema, dogovor o radu;
2. 2. tjedan – prvotni pojam gramatike i phýsis vs. nómos/thésis prijepor u Platonovu dijalogu Kratil; Aristotelova kategorija ptōsis (πτώσις) kao temelj buduće gramatike; Aristotelove kategorije i semantička teorija u povojima;
3. 3. tjedan – razrada kategorije ptōsis (πτώσις) prema stoicima: a. pojam fleksije ili klísis (κλίσις) i b. pojam padeža; razrada kategorije vremena;
4. 4. tjedan – analogía vs. anomalía, prijepor aleksandrijske i pergamske škole – stoička teorija etimologije i razumijevanje jezika; aleksandrijsko tumačenje pravilnosti (sustavnosti) u jeziku;
5. 5. tjedan – Tékhnē grammatiké Dionizija Tračanina – model prve gramatike i utjecaj toga modela na jezikoslovlje;
6. 6. tjedan – Apolonije Diskol i teorija sintakse u povojima; Marko Terencije Varon i De lingua Latina te Priscijanov model gramatike;
7. 7. tjedan – Franciscus Sanctius Brocensis, Minerva: seu de Causis Linguae Latinae; racionalizam i kartezijanski pristup jeziku – gramatika Port-Royala
8. 8. tjedan – PRVI KOLOKVIJ;
9. 9. tjedan – uvid Williama Jonesa – značaj sanskrta i začetak poredbene lingvistike; Pāṇini i indijska lingvistika; braća August i Friedrich Schlegel
10. 10. tjedan – Wilhelm von Humboldt II. dio, opća lingvistika u povojima; razvoj poredbeno-povijesne lingvistike (Rask, Grimm, Bopp); Schleicher,
11. 11. tjedan – strukturalizam i funkcionalizam I. dio; de Saussure i Praška škola I. dio: Trubeckoj – pojam mehanizma jezika; problem neslobodnih sintagmi s obzirom na jezik/govor dihotomiju;
12. 12. tjedan – strukturalizam i funkcionalizam II. dio; Praška škola II. dio: Jakobson i Mathesius; Kopenhaška škola: Hjelmslev – pojam algebre jezika;
13. 13. tjedan – američka lingvistika I. dio – mentalizam i deskriptivizam: lingvistika i antropologija: Franz Boas, Edward Sapir i Benjamin Whorf – odnos jezik-misao-kultura;
14. 14. tjedan – američka lingvistika II. dio – biheviorizam i deskriptivizam: Leonard Bloomfield, (teorija neposrednih sastavnica); distribucionalizam i Harrisov pojam transformacija; začetak generativne gramatike i pitanje sintaktičkih konstrukcija;
15. 15. tjedan – DRUGI KOLOKVIJ.

1. razviti vlastiti pristup jeziku ravnajući se prednostima i nedostacima jezikoslovnih škola u povijesti
2. stvoriti predodžbu o sastavljanju gramatike te o važnosti gramatičkoga opisa u okviru kulture
3. definirati temeljne kategorije, pojmove i probleme jezikoslovnih teorija od antike do suvremenoga doba
4. objasniti različite modele gramatičkoga opisa, odnosno različite tipove pristupa jeziku
5. primijeniti određeni model ili teoriju pri samostalnom istraživanju
6. ustanoviti teorijsku pozadinu i pristup znanstvenih radova iz područja jezikoslovlja
7. kritički prosuđivati polazišta, argumentacijsku strukturu i opisnu valjanost modela i teorija opisa u jezikoslovlju
8. konstruirati vlastito viđenje pojedinačnih problema jezikoslovlja na osnovi različitih pristupa i ponuđenih rješenja

Kombinacija izravnoga poučavanja i (u manjoj mjeri) poučavanja vođenim otkrivanjem i raspravom. Nastavnik izlaže osnovna polazišta, argumente i teorijske okvire određenih modela gramatičkoga opisa izravnim poučavanjem. Neka se otvorena pitanja određenih teorija kao i polazišta ili rješenja relevantna za suvremeno jezikoslovlje obrađuju vođenom raspravom.

Kolegij je podijeljen u dvije cjeline. Na kraju svake cjeline studenti pišu kolokvij, a na temelju kolokvija od kojih svaki nosi maksimalno 25 bodova stječu konačnu ocjenu. Ukoliko student nije zadovoljan zaključnom ocjenom na temelju kolokvija, rezultat može popraviti na ispitu.

1. Škiljan, D. (1992), Dijalog s antikom, Latina et Graeca, Zagreb, str. 13-18, 19-23.
2. Škiljan, D. (1995), Varon i Kvintilijan, dva antička lingvista, Latina et Graeca, Zagreb, str. 7-70.
3. Tračanin, D. (1995), Gramatičko umijeće, prev. Dubravko Škiljan, str. 45-200.
4. Lancelot, C. et Arnauld, A. (2000), Opća i obrazložbena gramatika Port-Royala, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, str. 7-24; 157-165; 315-329.
5. Jakobson, R. (2008), O jeziku, Disput, Zagreb, str. 105-116, 117-147.
6. Glovacki-Bernardi et al. (2001), Uvod u lingvistiku, Školska knjiga, Zagreb, str. 75-153; 155-190.

1. Robins, H. R. (1967), A Short history of linguistics, Longman, London, str. 1-62; 68-126; 134-153; 198-233.
2. Koerner, E. F. K. (2007), Jezikoslovna historiografija, Naklada Tusculum, Zagreb.
3. History of Linguistics, Vol. IV: Nineteenth-Century Linguistics, (1998), Giulio Lepschy (ur.), Longman, London.
4. Allan, K. (2009), The Western Classical Tradition in Linguistics, UK: Equinox Publishing Ltd, Oakville.

1. Španjolski jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2. semestar

1. Nederlandistika, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2., 6. semestar
2. Arheologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
3. Češki jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
4. Etnologija i kulturna antropologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
5. Filozofija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 2., 4., 6., 8. semestar
6. Filozofija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6., 8. semestar
7. Hungarologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2., 6. semestar
8. Indologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 8. semestar
9. Informacijske znanosti, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
10. Informacijske znanosti, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
11. Komparativna književnost, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
12. Komparativna književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
13. Pedagogija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
14. Pedagogija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2., 6. semestar
15. Psihologija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
16. Slovački jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
17. Sociologija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
18. Sociologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
19. Švedski jezik i kultura, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
20. Turkologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
21. Ukrajinski jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
22. Judaistika, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
23. Talijanistika, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
24. Antropologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 4., 6. semestar
25. Rumunjski jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 4. semestar
26. Arheologija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 4., 6. semestar

• Preddiplomski studij: Ljetni semestar