Seminar ima tri osnovna cilja. Prvi cilj je pružiti polaznicima pregled glavnih smjernica razvoja vojne povijesti u posljednjih nekoliko desetljeća. Polazna točka je temeljno metodološko pitanje: što je to "nova vojna povijest" i po čemu se razlikuje od stare – tradicionalne - vojne povijesti? Namjera je upoznati polaznike s trendovima i raspravama u svjetskoj historiografiji - poput "Rat i društvo" (War and Society), ili tzv. "Nova vojna povijest" (New Military History) - te ponuditi pregled ključnih radova iz ovog područja, od uspostave vojne povijesti kao znanstvene discipline krajem 19-og stoljeća pa sve do današnjih dana ("tko je tko vojne povijesti"). Drugi cilj ovog seminara je predstaviti polaznicima svojevrsni katalog osnovnih tema specifičnih za vojnu povijest kasnog srednjeg i ranog novog vijeka, kako onih koje se smatraju predmetom proučavanja tradicionalne vojne povijesti tako i onih koje pripadaju u domenu nove vojne povijesti. Tematsku osnovicu ovog seminara predstavlja čuvena teza Michaela Robertsa o tzv. "vojnoj revoluciji" (Military revolution) u ranom novom vijeku, tj. o korjenitoj promijeni tehnike ratovanja koja je ujedno presudno utjecala na razvoj europskog društva te formiranje modernih država. Robertsova teza, izvorno ograničena na period 1560-1660, danas je postala integralnim dijelom ne samo ranonovovjekovnih studija, već i onih koje se bave vojnom problematikom kasnog srednjeg vijeka, s kojim se povezuje ponovni uspon pješaštva kao vladara bojnog polja. Osnovne teme koje se obrađuju u sklopu ovog seminara su: inovacije u vojnoj tehnologiji, taktici i strategiji u period od 14 do 17 stoljeća, razvoj ranonovovjekovnih fortifikacijskih sustava, te utjecaj ratova na proces formiranja modernih država. Konačno, posljednji treći cilj ovog seminara je da kroz rad na izvornim materijalima polaznici upoznaju osnovne metodološke probleme vezane uz istraživanje vojnih tema u kasnom srednjem i ranom novom vijeku. U tu svrhu, seminar je podijeljen u dva dijela. Prvi dio posvećen je pregledu generalnih europskih trendova: razvoju tehnike ratovanja(kako tehnološkim inovacijama tako i promjenama taktike, strategije, borbenih stilova i sl.), te širim posljedicama istih na transformaciju društva i razvoj moderne države. Drugi dio seminara sastoji se od niza radionica fokusiranih na specifične case studies iz hrvatskog konteksta, u kojima se kroz rad na izvornim tekstovima diskutiraju problemi iz europske vojne povijesti obrađeni na prethodnim seminarima.

1. Uvod: Historiografija, pregled osnovnih trendova i tema Uvod u novu vojnu povijest, s pregledom glavnih smjerova u svjetskoj vojnoj historiografiji u posljednjih 50 godina. Naglasak će pritom biti stavljen na sljedeće historiografske trendove: war and society, new military history, rat i formiranje modernih država, s kratkim pregledom glavnih djela i autora u svakoj od pojedinih grana. U sklopu seminara posebna pažnja posvećena je tezi o vojnoj revoluciji u ranom novom vijeku, te historiografsko
2. Srednji vijek I: Osnovne karakteristike srednjovjekovnog ratovanja Teme ovog uvodnog seminara su: osnovne karakteristike ratovanja u srednjem vijeku, organizacija feudalnih vojska, tipovi postrojbi, njihovo naoružanje, oprema itd. Pregled osnovnih karakteristika srednjovjekovnog ratovanja kroz analizu nekoliko osnovnih vojnih kampanji: husitski ustanak, rat države Teutonskog viteškog reda i Poljsko-Litvanske kraljevine (1409-1410) i građanski rat u Ugarskoj krajem 14 st. Također posebna pažnja
3. Srednji vijek II: 100 godišnji rat, zenit konjice i ponovni uspon pješaštva Cijeli niz bitaka, od Crecy-a (1346), preko Agincourt-a (1415), do pobjede Švicarskih kantona nad burgundskim vojvodom Karlom Hrabrim kod Nancy-a (1477) ukazao je na novi trend u razvoju ratovanja, tj. na ponovni uspon pješaštva kao vladara bojnog polja. Kroz analizu ovih sukoba seminar se bavi promjenama u tehnici ratovanja: s naglaskom na pojavu engleskog dugog luka kao prvog efikasnog daljinskog oružja te ponovno oživ
4. Srednji vijek III. Talijanski ratovi 15-16 st. i prvi projekti uspostave stajaćih vojski Talijanski ratovi 15-og stoljeća jasan su pokazatelj novih trendova u tehnikama ratovanja. Sustava condottier-a uspostavljen u Italiji i organizacija profesionalnih plaćeničkih družina, poput čuvene "Katalonske čete," poslužili su kao uzorci za trendove koji su se raširili po cijelom kontinent, i doveli do prvih pokušaja uspostave stajaćih vojski od strane raznih europskih vladara: npr. Matije Korvina, Karla
5. Novovjekovno ratovanje I: postanak i razvoj trace italienne Predmet ovog predavanja je razvoj novog sustava utvrđenja poznatog kao trace italliene, nastalog kao odgovor na razvoj artiljerije. Posebna pažnja bit će posvećena historijskom pregledu zbivanja u Italiji, Francuskoj u doba vjerskih ratova, te Nizozemskoj, zemljama koje su najsnažnije utjecale na razvoj ovog fenomena.
6. Novovjekovno ratovanje II: "Pike and Shot" Tema ovog seminara je razvoj ratnih tehnika u ranom novom vijeku (15-17 st.): od uspona pješadije naoružane dugim kopljem (pike) - švicarski plaćenici, njemački Landsknecht, španjolski terzio - kao vladara bojnog polja, pa do potpune dominacije vatrenog oružja kao osnovnog osobnog naoružanja. Posebna pažnja biti će posvećena taktičkim reformama Mauricea of Nassau-a i Gustava Adolfa, te njihovom utjecaju na razvoj europskog načina ratovanja. Kao primjeri
7. Novovjekovno ratovanje III: rat i razvoj moderne države Povijesni pregled promjena u organizaciji vođenja ratova: od prvih privatnih vojski plaćenika, talijanskih kondotijera 15-og st., do transformacije rata u privatni ekonomski poduhvat (Emanuel Wallerstein) te konačno do uspostave državnog monopola nad sredstvima prisile koncem 17-og stoljeća. U sklopu ovog seminara bit će obrađeni i problemi poput: organizacije logistike, novačenja i financiranja, svakodnevnog života vojnika te utjecaja rato
8. "Vojna revolucija" na moru: galije i jedrenjaci Isto kao i u slučaju kopnenih sukoba, vatreno oružje je dovelo i do revolucionarnih promjena u pomorskom ratovanju. U periodu od 16-18 st. novi tip broda, jedrenjak naoružan topovima zamijenio je galiju kao dominantno pomorsko oružje. Zbog njezine uloge u hrvatskoj povijesti posebna pažnja biti će posvećena problemu mletačke mornarice i pomorskom ratovanju na Sredozemlju. Ovo predavanje uključuje sljedeći skup tema: razvoj i tipovi brodova u služb
9. Na rubu horiznota: Osmansko Carstvo Cilj ovog predavanja je u svjetlu prije predstavljenih europskih promjena u tehnici vođenja rata promotriti osmanski vojni sustav u kasnom srednjem i ranom novom vijeku. U prvom redu predavanje će se fokusirati na sljedeće teme: ustroj kopnene i pomorske vojske, borbeni poredak, sustav opskrbe. Potom će biti riječi o problemima proliferacije vatrenog oružja u Osmanskom Carstvu, razvoju osmanske industrije oružja (osobnog naoružanja, artiljerije, municije, brod
10. Vojna granica i trace italiane u hrvatskom kontekstu Uspostava novog obrambenog sustava, vojne granice, na širokom prostoru od Jadranskog mora do Transilvanije. Vremenski ovaj seminar pokriva period do 15 do 17 st., i uključuje pokušaje uspostave obrambenog sustava od vremena Matije Korvina do gradnje Karlovaca i formiranju posebnog administrativno-vojnog pojasa uzduž Habsburško-Mletačko-Osmanske granice. U sklopu seminara obrađuju se tipovi utvrda na hrvatskom području s pregledom novovijekovne
11. . "Vojna revolucija" u hrvatskom kontekstu Ovaj seminar posvećen je promjena u hrvatskom kontekstu uzrokovanim širim europskim trendovima. Na prvom mjestu kroz pregled tipova vojnih postrojbi prisutinih na hrvatskom prostoru: husar, haramija, uskok, njemački oklopnik, fanti italiani. cernide i gradske milicije, analizirati će se taktičke/tehnološke promjene uzrokovane vojnom revolucijom. Potom kroz analizu ustroja vojnih sustava Habsburške monarhije (s osvrtom na reforme Raimunda Montecuccoli-a)
12. Radionica I: Bitke kod Mohača i Siska te dugi rat (1593-1606) Analiza bitaka kod Mohača i Siska u svjetlu izvještaja njihovih sudionika. Komparativna analiza sastava i borbenog poretka kršćanske i osmanske vojske u ova dva sukoba s ciljem utvrđivanja nastalih promjena u vojnim sustavima na obje strane. Potom, pregled vojnih djelovanja tijekom "dugog rata" te usporedba logističkih sustava, Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva u ovom ratu. Rad na ovom izvornom materijalu može poslužiti kao odl
13. Radionica II: Kandijski rat (1645-1669) prvi dio Analiza glavnih kopnenih i pomorskih operacija u s naglaskom na zbivanja u Dalmaciji za vrijeme rata. Posebna pažnja posvećena je opsadama kao dominantnom tipu vojnih operacija u ovom ratu. U tu svrhu biti će analizirane: mletačke vojne operacije 1647/8 god.: osvajanje Vrane, Zemunika, Klisa, neuspio pohod na Knin 1654; te konačno osmanske opsade Šibenika, Splita i Kotora. Iznimno bogata objavljena izborna građa može poslužiti kao materijal za c
14. Radionica III: Kandijski rat drugi dio, i Morejski rat (1684-1699) Odnos rata i društva te tzv. "rat na granici" glavne su teme ovog seminara, koji će se fokusirati na sljedeće probleme: pripreme dalmatinskih gradova za rat; regulacija gradskog života tijekom četvrt stoljetnoga sukoba; utvrđivanje dalmatinskih gradova novim modernim fortifikacijama; migracija krščanskog stanovništva na područje Republike; mletačka politika prema novopridošlicama (Morlacima); začeci i ustroj mletačke vojne krajin
15. Radionica IV: rat 1663-1664 i Bečki rat (1683-1699) Ova radionica bavi se temama iz dva Habsburško-Osmanska rata, iz druge polovine 17 stoljeća. Tijekom ova dva rata po prvi puta je došla do izražaja povećana borbena sposobnost europskih vojski, posljedica promijene u tehnikama ratovanja uzrokovanih "vojnom revolucijom." Teme iz rata 1663-1664 obrađene u ovom seminaru uključuju: ratne operacije osmanske vojske na ugarskom ratištu (1663/4); zimska vojna Nikole Zrinskog 1663/4; bitka kod St. Gotha

1. Stjecanje znanja o vojnoj povijest, o njenim temeljnim smjernicama, historografiji, te procesima razvoja ratnih tehnika i njihova utjecaja na širi razvoj društva u cjelini.
2. Praktični cilj ovog seminara je da polaznici kroz rad na izvornim materijalima upoznaju osnovne metodološke probleme vezane uz istraživanje vojnih tema u kasnom srednjem i ranom novom vijeku. U tu svrhu, seminar je podijeljen u dva dijela. Prvi dio posvećen je pregledu generalnih europskih trendova razvoju tehnike ratovanja (kako tehnološkim inovacijama tako i promjenama taktike, strategije, borbenih stilova i sl.) i širim posljedicama istih na transformaciju društva i razvoj moderne države. Drugi dio seminara sastoji se od niza radionica fokusiranih na specifične case studies iz hrvatskog povijesnog konteksta, u kojima se kroz rad na izvornim tekstovima diskutiraju problemi iz europske vojne povijesti obrađeni na prethodnim seminarima.
3. Stjecanje znanja o tezi o «Vojnoj revoluciji» u ranom novom vijeku.
4. Sposobnost primjene znanja iz globalnih/europskih trendova na hrvatski povijesni kontekst.
5. Stjecanje znanja o procesima razvoja ratnih tehnika u ranom novom vijeku i njihova utjecaja na širi razvoj društva u cjelini.

1. Frank TalleTt i D. J. B. Trim, European Warfare, 1350-1750. Cambridge: Cambridge University Press, 2010
2. Howard, Michael. Rat u europskoj povijesti. Zagreb: Srednja Europa, 2002. str. 7-86.
3. Clifford J. Rogers (ur), The Military Revolution Debate: Readings on the Military Transformation of Early Modern Europe. Boulder: Westview Press, 1995. [odabrana poglavlja]
4. Matthew Hughes and William J. Philpott (ur). Palgrave Advances in Modern Military History. New York: Palgrave Macmillian, 2006. [odabrana poglavlja]
5. Jan Glete, Warfare at Sea, 1500-1650. Maritime Conflict and Transformation of Europe. London: Routledge, 2000. [odabrana poglavlja]
6. Kljajić Josip, "Pregled razvoja vojnog graditeljstva u Europi od 15. do 19. stoljeća," u: Zbornik Mire Kolar-Dimitrijević - zbornik radova povodom 70. rođendana, (ur.) Damir Agičić, str. 63-78. Zagreb: FF press, 2003.

1. Duffy, Christoper. Siege Warfare: The Fortress in the Early Modern World 1494-1660. London: Routledge, 1996. [odabrana poglavlja]
2. Tallett, Frank. War and society in early-modern Europe, 1495-1715. London: Routledge, 1992. [odabrana poglavlja]
3. Kruhek, Milan. Krajiške utvrde i obrana hrvatskoga kraljevstva tijekom 16. st. Zagreb: Institut za suvremenu povijest, 1995.
4. Mallett, M. E and Hale, John. The military organization of a Renaissance State: Venice c.1400 to 1617. Cambridge, 1984.
5. David Parrot, The Business of War: Military Enterprise and Military Revolution in Early Modern Europe, Cambridge: Cambridge University Press, 2012.

1. Nederlandistika, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 5. semestar
2. Arheologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
3. Češki jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
4. Etnologija i kulturna antropologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1. semestar
5. Filozofija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1., 3., 5., 7. semestar
6. Filozofija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5., 7. semestar
7. Indologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar
8. Informacijske znanosti, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
9. Informacijske znanosti, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
10. Komparativna književnost, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
11. Komparativna književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
12. Lingvistika, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
13. Pedagogija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
14. Pedagogija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1. semestar
15. Portugalski jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
16. Povijest, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
17. Povijest, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
18. Psihologija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
19. Slovački jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
20. Sociologija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
21. Sociologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
22. Švedski jezik i kultura, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 5. semestar
23. Turkologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
24. Ukrajinski jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1. semestar
25. Arheologija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
26. Južnoslavenski jezici i književnosti, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij

    • Južnoslavenski jezici i književnosti, Bugaristika - Srbistika, 1. semestar
    • Južnoslavenski jezici i književnosti, Makedonistika - Srbistika, 1. semestar
    • Južnoslavenski jezici i književnosti, Slovenistika - Srbistika, 1. semestar
27. Judaistika, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
28. Talijanistika, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
29. Antropologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 3., 5. semestar
30. Rumunjski jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 3., 5. semestar
31. Hungarologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 5. semestar
32. Povijest i geografija; smjer: nastavnički, sveučilišni integrirani preddiplomski jednopredmetni studij, 5. semestar

• Preddiplomski studij: Zimski semestar