Programi cjeloživotnog obrazovanja

Program se sastoji od tri modula/ koji obuhvaćaju temeljne pojmove iz područja andragogije, psihologije odgoja i obrazovanja, pedagogije, didaktike te komunikologije. Moduli su: Temeljni pojmovi, planiranje, organizacija i evaluacija u obrazovanju odraslih; Osnove učenja i poučavanja odraslih / Metode obrazovanja odraslih; Komuniciranje i grupna dinamika u obrazovanju odraslih.

Program je usmjeren na stjecanje i unaprjeđenje znanja i praktičnih vještina u području pripreme i provedbe znanstveno-istraživačkih i inovacijskih projekata iz područja obrazovanja financiranih iz centraliziranih fondova Europske unije, s posebnim naglaskom na program Obzor Europa (Horizon Europe). Namijenjen je znanstvenom, nastavnom i istraživačkom osoblju, administrativnim i projektnim službama znanstveno-istraživačkih i obrazovnih institucija, kao i dionicima iz javnog i privatnog sektora uključenim u razvoj i provedbu EU projekata. Uzimajući u obzir da Obzor Europa sustavno integrira društvene i humanističke znanosti (SSH) u svoje programe, prepoznajući njihovu ključnu ulogu u osmišljavanju inovacija usmjerenih na potrebe društva; upravo je taj element sastavni dio programa, čime se povećava relevantnost i društveni učinak znanstveno-istraživačkih projekata. Program obuhvaća cijeli projektni ciklus, od razvoja projektne ideje, izgradnje i upravljanja konzorcijem te pripreme i prijave projektnog prijedloga, do provedbe projekta, praćenja napretka i izrade završnih izvještaja. Obrađuje planiranje i provedbu aktivnosti komunikacije, diseminacije i iskorištavanja rezultata (CDE) s konkretnim primjerima kako ispravno komunicirati znanstvene rezultate širem društvu. Kroz praktičan rad sudionici razvijaju probnu projektnu ideju te uče kako strukturirati i napisati sve ključne dijelove projektnog prijedloga: od administrativnog dijela (Part A), narativnog dijela (Part B) do izrade proračuna. Program doprinosi umrežavanju sudionika iz različitih regija i sektora, čime se stvara snažna osnova za kvalitetnije i konkurentnije sudjelovanje hrvatskih znanstveno-istraživačkih institucija te organizacija iz javnog i privatnog sektora u centraliziranim programima EU. Program integrira rodnu ravnopravnost (gender equality) kao horizontalno načelo programa Obzor Europa te polaznicima pruža razumijevanje njegove uloge u svim fazama projektnog ciklusa.

Upoznati studente s osnovnim značajkama akademskoga diskursa i standardima akademskoga pisanja (logičkim, stilskim, jezičnim, bibliografskim, etičkim i tehničkim).

Cilj kolegija je da studenti steknu uvid u bogatstvo antičke mitologije, pročitaju i usvoje najvažnije mitološke priče i izvore na kojima su nastali, kako bi mogli samostalno prepoznavati ikonografiju na spomenicima i znanstveno pristupiti njezinoj analizi i interpretaciji.

Prezentiranje osnovnih informacija o antičkom nasljeđu u Zagrebu i njegovoj bližoj okolici. Navođenje i smještanje povijesnih izvora u kulturno-povijesni kontekst i prepoznavanje antičkih utjecaja u gradu Zagrebu. Upoznavanje studenata s kulturnim, znanstvenim i obrazovnim institucijama u Zagrebu u kojima se čuvaju i obrađuju materijali vezani uz grčki i latinski jezik i antičku kulturu. Prosuđivanje značaja utjecaja antike na kulturni razvoj Zagreba.

U ovomu se kolegiju sport razmatra iz antropološke perspektive, što znači da se njegova kulturna osobitost i značenje razmatraju u svezi s drugim kulturnim aspektima: društvom, politikom, ekonomijom, ideologijom, identitetom itd. Nakon uvodnoga dijela u kojemu će se postaviti teorijsko-metodološka osnova kolegija u sljedećim će se jedinicama kroz konkretne slučajeve, uglavnom vezano uz nogomet, razmatrati aktualna pitanja suvremene antropologije: globalizacija, identitet, socijalizacijski obraci, društvena i kulturna tranzicija, festivalizacija, tjelesnost, informatizacija, komercijalizacija itd.

Cilj kolegija je upoznati studente s književnim opusom Augustina Tina Ujevića te upoznati hrvatsku književnost modernizma.

Upoznati studente/ice sa suodnosom, interferencijama biblijskih tekstova i usmene književnosti, s transformacijama dijelova biblijskih tekstova u usmenoj komunikaciji, s obradama biblijskih tema u kanonskim djelima starije i novije hrvatske književnosti kao i kapitalnih djela svjetske književnosti, sa značajkama biblijskoga stila u hrvatskome jeziku, s utjecajem Biblije na hrvatsku frazeologiju te s likovnim, glazbenim i scenskim obradama biblijskih tema.

Upoznati studente/ice sa suodnosom, interferencijama biblijskih tekstova i usmene književnosti, transformacijama dijelova biblijskih tekstova u usmenoj komunikaciji te osposobiti studente i studentice za samostalno istraživanje te problematike što će pokušati osigurati i izrada seminarskog rada.

Osposobiti studente kako bi mogli uočavati i vrjednovati književne odrednice biblijskih tekstova: - prostorne i vremenske silnice u suodnosu s drugim elementima književnoga stila - žanrovske odrednice - odrednice tipične za određeneni tekst - recepciju s teološkoga, ideološkoga i književnoga stajališta - utjecaj na druge biblijske i izvanbiblijske tekstove Osposobiti studente za tumačenje biblijskih tekstova učenicima srednjih škola.

Glavni cilj kolegija je na osnovu teorijskih pristupa i modela civilnog društva te pregleda stanja razvoja civilnog društva u Hrvatskoj, kod studenata razvijati analitičku percepciju djelovanja aktera civilne scene i kompleksnosti međusektorskih poveznica, te kompetencije vrednovanja učinaka inicijativa i organizacija civilnog društva na suvremenim primjerima. U kolegiju se također nastoji osposobiti studente za gledište angažirane javne sociologije i uporabu socioloških konceptualnih i istraživačkih alata u razvoju informirane građanske participacije.

Usvajanje osnovnih jezičnih kompetencija u svrhu razvijanja strategija čitanja, pisanja i izražavanja na češkom jeziku.

Studenti će biti upoznati s najvažnijim pojmovima i književnoteorijskim pristupima u proučavanju književnih tekstova. Moći će spomenute pojmove primijeniti i o njima raspravljati na primjerima različitih književnoteorijskih čitanja.

Pružiti uvid u temeljne značajke čovjekova prirodnog okoliša u grčkoj i rimskoj antici na prostoru Sredozemlja. Temeljem arheološke građe i pisanih podataka na konkretnim primjerima predstaviti najučestalije antropogene zahvate. Uputiti na njihov utjecaj na okoliš i na život ljudi u antici. Oblikovati predodžbu o čovjekovoj prilagodbi u danim prirodnim okolnostima. Upoznati polaznike s recentnim tumačenjima obrađenih problema.

Cilj je osposobiti polaznike da mogu analizirati jezikoslovno, književno, povijesno i kulturološki najvažnije tekstove hrvatske srednjovjekovne književnosti, pri čemu je naglasak dan tekstovima koji su paralelno nastajali u europskoj književnosti. Studenti će razviti svijest o jedinstvu tropismovne hrvatske srednjovjekovne kulture i njezinoj važnosti u novijim književnim razdobljima.

Kolegij studentima bilo kojeg smjera kroz iskustvo društveno korisnog učenja (DKU-a) pruža mogućnost primjene akademskog znanja i vještina za zadovoljavanje stvarnih potreba lokalne i šire društvene zajednice. Studenti će, prema vlastitom interesu u izboru projekta, kroz rad na projektu za organizaciju civilnog društva ili javnu instituciju koje angažira volontere, raditi na rješavanju konkretnih problema, pomažući istovremeno lokalnoj zajednici. Projekti DKU-a odnose se isključivo na rješavanje konkretnih problema zadanih kolegijem i dio su projektne nastave kolegija. Projektna nastava kombinirat će se s predavanjima o aktivnostima DKU-a, upravljanju projektima, timskim radom i aktivnostima kritičkog promišljanja.

Upoznati studente s književnim i esejističkim opusom Dubravke Ugrešić te književnim, kulturnim i povijesnim kontekstom u kojem se oblikovao. Interpretirati odabrana djela iz Ugrešićkina opusa iz perspektive stilistike, feminističke kritike i kuturalnih studija.

Dati uvid u teorijska promišljanja o razvoju i odražavanju individualne i društvene dvo/višejezičnosti, ključne pojmove i osnovnu terminologiju. Razumijevanje povijesnog i suvremenog konteksta razvoja dvo/višejezičnosti te uloge višejezičnosti u lokalnim i globalnim zajednicama.

1. Upoznati studente s predmetom etike, ključnim pojmovima i razlikovanjima unutar etike, te podjelama i metodama etike; 2. Pružiti studentima orijentacijski povijesni pregled nastajanja etičkih teorija, te ih uputiti u argumentacijske sklopove i dijaloške antiteze u kojima su se artikulirali temeljni etički pojmovi i stavovi; 3. Osposobiti studente za osvjetljavanje etičkih problema i teorija u kontekstu pojedinih problemskih područja i disciplina (pedagogija, psihologija, sociologija itd.).

Upoznati studenta s razvitkom klasične grčke arheologije, njezinim metodama i najnovijim spoznajama, kao i temama koje su predmeti znanstvenih istraživanja.

Kolegij će studenta upoznati sa sustavom retoričkih i stilskih figura, omogućiti mu da ih sam prepoznaje u iskazu te da primjereno interpretira figurativnost književnih i neknjiževnih tekstova.

Opisati i interpretirati ključne pojmove i teme filozofije odgoja, potaknuti kritički način mišljenja i analizu zatečenoga stanja u odgojnim i obrazovnim sustavima, poticanje znatiželje, razumijevanje temeljnih pojmova vezanih uz moral i etiku, razumijevanje utjecajnih filozofskih teorija odgoja.

Stjecanje potrebnih znanja i uvježbavanje validnih argumentacijskih postupaka vezanih uz rodne aspekte teorije. Također, cilj je i razvoj sposobnosti za kritičko oblikovanje mišljenja i sustavnije povezivanje filozofije roda s drugim filozofskim i znanstvenim disciplinama (poput socijalne filozofije, političke filozofije, antropologije, epistemologije, kulturalnih studija, sociologije, historijskih znanosti, politologije, pravnih znanosti itd.).

Upoznati studente s osnovnim pojmovima, temeljnim problemima i najznačajnijim teorijama emocija u filozofiji; prikazati ulogu emocija u ispunjenju sreće (glavne filozofijske zadaće u starovjekovnoj filozofiji) i slobode (glavne filozofijske zadaće u novovjekovnoj filozofiji); protumačiti doprinose ključnih autora i kritički vrednovati njihov utjecaj na suvremene teorije emocija; upoznati ishodišta, osnovne teze te pravce razvoja kognitivnih i nekognitivnih teorija emocija; upoznati studente s istaknutim teorijama suosjećanja i simpatije te njihovom značaju za razumijevanje emocija, kao i utjecaju na promišljanja o moralu i odgoju; dati pregled osnovnih prijepora zagovora zaštite ranjivih, a u kontekstu teze o povezanosti moralnosti i emocionalnosti; uz rad na izvornim tekstovima poticati sposobnost analize i interpretacije filozofskih tekstova.

Uz rad na izvornim tekstovima upoznati studente s istaknutim suvremenim tezama o naravi emocija. Posebno se analiziraju emocije koje se povezuje sa samosviješću te one koje se svrstava u skupinu 'moralnih emocija'. U seminarskim raspravama raspravlja se o odabranim emocijama o kojima postoji dugotrajan i intenzivan filozofijski interes. Primarna literatura su klasični tekstovi iz filozofije (Platon, Aristotel, Seneka, Nietzsche, Scheler, Sartre, Nussbaum, itd.) koji se analiziraju kroz individualne studentske izvještaje i u zajedničkom radu na nastavi.

Upoznavanje fonološkog sustava standardnog europsko-portugalskog dijalekta. Razvijanje sposobnosti auditivne identifikacije glasova i njihove artikulacije. Usvajanje portugalskog pravopisa.

Cilj kolegija je da se kod govornika stvori kultura argumentiranog iznošenja tvrdnji i argumentiranog zastupanja teze u polemikama. Također, cilj je usvajanje osnova argumentacijske teorije te vještine analize i evaluacije argumentacije u javnome govoru. Krajnji cilj je da studenti usvoje znanja i vještine podučavanja vještinama argumentacije.

Cilj kolegija je oblikovati valjanu predodžbu te produbiti i proširiti osnovne spoznaje o grčkoj i rimskoj svakodnevici. Teme koje se pobliže obrađuju su grčki i rimski politički sustavi, privatni život (stanovanje, odjeća i obuća, brak, odgoj djece, ukop), ekonomija (novac, mjere i financije), vojna i ratna obilježja te kultno-religijske osnove (bogoslužje, proročišta, igre, kazalište).

Usvajanje alfabeta, pravilno čitanje, naglašavanje i pisanje riječi iz grčkoga jezika, raspoznavanje padežnih oblika unutar pojedinih deklinacija i prevođenje jednostavnijih rečenica i kraćih tekstova s grčkoga na hrvatski jezik.

Cilj kolegija je upoznavanje studenata s povijesnim razvojem srpskog književnog jezika od početka pismenosti do danas, osposobljavanje za analizu izvornih tekstova i kritičko čitanje literature.

Usvajanje osnovnoga znanja o općoj fonetici, fonologiji i morfonologiji. Usvajanje znanja o fonetici, fonologiji i morfonologiji hrvatskoga standardnoga jezika. Uspostavljanje odnosa standardnih i nestandardnih obilježja hrvatske fonetike, fonologije i morfonologije.

Upoznati studentice i studente s pučkim književnim fenomenom i pučkom poetikom, žanrovskom raznovrsnosti pučke književnosti, razvojem i statusom pučke književnosti u hrvatskoj znanosti i nacionalnoj književnosti, odnosom usmene i pučke književnosti te pozicioniranjem pučke u odnosu na popularnu književnost. Osposobiti ih za samostalan rad, za nastavak studija i znanstvena istraživanja, što će se potvrditi i izradom seminarskoga rada.

Unaprijediti jezične kompetencije za pravopisno, gramatički i komunikacijski korektno usmeno i pismeno izražavanje na hrvatskome jeziku u akademskoj komunikaciji.

Primijeniti poznavanje normativnih razina hrvatskoga standardnog jezika u nastavničkoj struci.

Stjecanje temeljnih znanja o povijesnoj i transpovijesnoj poetici književnog realizma. Dakle, s jedne strane nas zanmaju karakteristike stilskog razdoblja, a s druge kasnije upotrebe u autorskim ostvarenjima i generacijskim poetikama.

Cilj kolegija je oblikovati valjanu predodžbu o tijeku prapovijesti i stare povijesti na hrvatskom povijesnom prostoru. To uključuje razumijevanje značajki urođeničkih društava i rezultata njihove interakcije s antičkim svijetom (ponajprije Grcima i Rimljanima). Kolegij donosi pregled i istraživačke obzore prapovijesti na hrvatskom tlu te istaknutih zbivanja iz grčke i rimske povijesti na hrvatskom povijesnom prostoru. U to je uključena i analiza raspoloživih antičkih izvora.

Steći temeljni komparatistički pregled najvažnijih hrvatsko-mađarskih književnih i kulturnih ispreplitanja (međusobnih utjecaja, paralelizama i zajedničkih ishodišta) u srednjoeuropskom kulturno-povijesnom kontekstu od srednjeg vijeka do suvremenosti; dijakronijskim i problemskim pristupom kontekstualizirati autore, ideje, djela, fenomene, uzajamnu recepciju i književne prijevode u dvama književnostima koje pripadaju zapadnom književnom kanonu.

Prepoznati specifičnosti pojedinog autorskog profila autora poput Gundulića, Mažuranića, Matoša, Šenoe, Zagorke, Ivane Brlić-Mažuranić, Krleže i Ujevića. Odrediti načine na koji su autorska imena izgrađena međudjelovanjem autorskog opusa i silnica književnog i društvenog polja u kojem se svako od njih pojavljuje i održava. Ustanoviti mehanizme stvaranja autorstva, javne i društvene prakse, ulogu kritike i medija u oblikovanju slike autora.

Cilj je kolegija osposobiti studente za razumijevanje i analizu odnosa između poslodavaca, radnika i njihovih predstavnika (sindikati i radnička vijeća) te vlasti, na različitim razinama - od razine pojedinog poslodavca, preko sektora ili zanimanja do nacionalne i međunarodne razine. Cilj je studentima dati uvid u različite institucionalne modele industrijskih i radnih odnosa kao i odnose moći i institucionalne aranžmane kojima se oblikuje struktura tržišta rada, raspodjela dodane vrijednosti i određivanja plaća. Kroz ovaj predmet cilj je studentima osigurati i priliku za stjecanjem praktičnog i primjenjivog znanja kroz primjenu modela društveno korisnog učenja.

Poznavanje sociokulturne i jezične povijesti istočne obale Jadrana i njoj gravitirajućih area, područja susreta Romanije i Slavije, bogatoga jezičnim i kulturnim naslojavanjima.

Glavni cilj kolegija usvajanje je temeljnih lingvističkih pojmova te ovladavanje glavnim obilježjima južnoslavenskih jezika kroz njihovu usporedbu na svim jezičnim razinama. Na kolegiju se obrađuju sljedeće teme: grafijski sustavi i pravopisni principi južnoslavenskih jezika; temeljni fonološki pojmovi, fonološki sustavi i morfonološka obilježja južnoslavenskih jezika; temeljni morfološki pojmovi, morfološka i tvorbena obilježja južnoslavenskih jezika; temeljni sintaktički pojmovi, sintetički i analitički jezici, sintaktička obilježja južnoslavenskih jezika, temeljni leksikološki i semantički pojmovi na primjerima iz južnoslavenskih jezika; standardni jezik, njegova glavna obilježja i funkcije, vrste jezične norme; čimbenici jezičnog raslojavanja i međujezični utjecaji; pristupi, metode, resursi i alati za proučavanje južnoslavenskih jezika.

Dobiti uvid u civilizacijski kontekst u kojem se javlja grčka i rimska književnost, povijest jezika na kojima su napisane, mjesto grčkog i latinskog jezika među ostalim indoeuropskim jezicima, te njihovu međusobnu povezanost i razvoj. Prepoznati klasičnu filologiju kao znanstvenu disciplinu koja se bavi ne samo proučavanjem jezika i književnosti već i ostalim znanstvenim disciplinama koje su potrebne da se neki tekst shvati i protumači.

Upoznavanje studenata s kritikom kao književnim rodom odnosno diskurzivnim žanrom. Proučavanje zakonitosti kritike kroz teorijsku literaturu i analizu oglednih kritičkih tekstova. Upoznavanje s poviješću hrvatske književne kritike te najznačajnijim kritičarskim opusima 20. i 21. stoljeća (Matoš, Ujević, Krleža, Mandić, Donat, Tenžera, Visković itd.). Praktične vježbe iz pisanja književne kritike.

osposobiti studente za primjenu postupaka razvijanja vještine čitanja u nastavi stranog jezika, te primjenu teorijskih znanja o njemačkoj književnosti

Na kolegiju se daje dijakronijski pregled korpusa svjetske književnosti zapadnoga kruga od najranijih njegovih reprezentanata do humanizma i renesanse, što podrazumijeva prikaz pripadajućih književnopovijesnih razdoblja, njihovih dominantnih poetika, paradigmatskih žanrova, reprezentativnih autora i kanonskih djela, izbor kojih se obrađuje na seminarima. U obzir se uzima šira kulturna povijest, posebice povijest komunikacije i ideja koje su utjecale na obrađivane književnopovijesne procese i činjenice ili su proizlazile iz njih. Naglasak se stavlja na oblikovanje i institucionalizaciju stožernih fenomena, koncepata i principa na temelju kojih se izgradio sustav tzv. svjetske književnosti odnosno književnosti zapadnoga kruga, poglavito iz hrvatske (kroatističke i komparatističke) vizure. Obrada konkretnih djela uključit će i analizu i interpretaciju pripadajućih intertekstualnih i intermedijalnih aspekata i veza, sukladno čemu će se prema dogovoru sa studentima u nastavu uključiti i relevantni primjeri iz drugih medija (npr. kazališta, glazbe, likovne umjetnosti, filma).

Uputiti u kanonizirana hrvatska i europska književna djela iz razdoblja omeđenog srednjovjekovljem i romantizmom te razmotriti što ih čini kanonskima na razinama teksta i recepcije.

Na kolegiju će se s pozicija rodnih koncepcija osvijetliti razumijevanje žene u različitih autora i analizirati modusi predstavljanja ženskih likova te pokušati odrediti status ženskog bića u odnosu prema muškom u staroj hrvatskoj književnoj kulturi, kao i u drugim europskim književnim kulturama, kako bi se pokazala razina otvorenosti i demokratičnosti odnosno konzervativnosti pojedinih razdoblja, žanrova i djela hrvatske ranonovovjekovne književnosti.

Usvojiti racionalu, postupke i glavne elemente metodologije modeliranja strukturalnim jednadžbama; ovladati osnovnim principima primjene metodologije te vještinama korištenja softwarea za analize strukturalnih modela.

Ovladanje osnovama mađarskoga jezika (ortografska i ortoepska pravila, temelji morfosintakse i pragmatike) i temeljnim komunikacijskim obrascima. Slušanje, čitanje i razumijevanje jednostavnih dijaloga i kraćih tekstova. Pisani i govorni diskurs složen od jednostavnih proširenih rečenica.

Cilj kolegija je upoznati studente s tekstovima i autorima iz francuske književnosti, filozofije, sociologije i teorije koji su se bavili ovim specifičnim fenomenom. U okviru plana za rodnu ravnopravnost (Gender Equality Plan) i Strategije rodne ravnopravnosti Europske unije, želimo ponuditi kolegij koji će se baviti specifičnim manjinskim identitetom u francuskoj tradiciji, koja se razlikuje od prevladavajuće anglosaksonske po svojim kodovima, jeziku, fenomenima, kulturnom kodu i inim dispozitivima.

Omogućiti studentima da razumiju osnove upravljačke tehnike marketinga bez uobičajenih mistifikacija; osposobiti studente za osnovnu metodologiju marketinga; omogućiti da se lako snađu u dodatnoj literaturi; pokazati osnovne principe koji vladaju u formiranju proizvoda i u odnosu prema korisnicima.

Studenti usvajaju znanja o osnovnim obilježjima, specifičnostima i dometima raznorodnih istraživačkih metoda korištenih u istraživačkoj praksi sociologije i srodnih društvenih znanosti. Uz to, cilj je kolegija započeti cjelostudijski proces osposobljavanja studenata za evaluaciju, osmišljanje i provedbu empirijskih istraživanja te kompetentno i kritično čitanje empirijski orijentirane znanstvene literature. Znanja i vještine stečene u sklopu kolegija preduvjet su uspješnog svladavanja gradiva iz metodoloških, statističko-analitičkih i epistemoloških obaveznih i izbornih kolegija koje će studenti upisivati u nastavku prijediplomskog i diplomskog studija sociologije. Uz to, poznavanje temeljnih metodoloških pojmova i procedura omogućuje ili olakšava praćenje suvremene sociološke literature, čime kolegij pospješuje nastavni proces i kod onih kolegija koji nisu primarno usmjereni na metodološke sadržaje.

Istražiti i usvojiti temeljne znanstvene metode i umijeća nastavnog komuniciranja u izvođenju nastave filozofije, etike i logike. Studenti razmatraju teorijska, metodička i izvedbena pitanja u i o nastavi filozofije, koja uključuju analizu pristupa nastavi filozofije, nastavnih ciljeva i nastavnih metoda u uvođenju u filozofsko mišljenje, raščlambu nastavnih programa i udžbenika, planiranje, pripremu i izvedbu nastavnih sati filozofije, stilove poučavanja i motiviranja učenika, ocjenjivanje učeničkog napretka, prosudbu o vlastitom nastavnom radu.

Stjecanje znanja o dizajnu kao specifičnom mediju kreativnog izraza, o osnovama metodologije povijesti dizajna, razvijanje sposobnosti za interdisciplinarne pristupe u istraživanju analognih tema.

Znanja: upoznati se s temeljnom dilemom arhitekture 19. stoljeća – koji stil izabrati pri projektiranju građevine Vještine: Razvijanje sposobnosti istraživanja povijesti gradnje na primjeru odabranih građevina, te oblikovne analize arhitektonskih djela. Kompetencije: interpretacija djela i pojava u arhitekturi 19. st.

Upoznavanje i uvježbavanje osnova novogrčkog jezika.

Nastavak učenja osnova novogrčkog jezika.

Proširivanje i produbljivanje znanja novogrčke gramatike i daljnje obogaćenje vokabulara; razvoj vještina čitanja, slušanja, pisanja i govorenja na srednjoj razini.

Upoznavanje s radom Samuela Becketta u perspektivi prepletanja metanarativnih postupaka s nizom stalnih tematskih žarišta njegova opusa.

Uvođenje polaznika u osnove arapskoga jezika i pisma

Osposobiti studente za prepoznavanje i narav osnovnih kategorija na koje nailazi u susretu s tekstom oblikovanim stihom, i to, s jedne strane, s lirikom, a s druge strane s epskim stihovanim djelima kao što su ep i epilij te, konačno, s poemom i baladom kao lirsko-epskim oblicima (stih, strofa, tema, kompozicija, figure...). Osvijestiti prisutnost poetskoga diskursa u suvremenim medijskim formama: reklamni slogani, memovi, naslovi i sl. Osposobiti studente za što samostalnije čitanje književnosti. Razvijanje sposobnosti izražavanja znanstvenim stilom kroz pisanje i izlaganje kraćih seminarskih radova.

Usvojiti osnove fonetike, fonologije, morfologije i elemente sintakse suvremenog perzijskog jezika.

Kroz obradu središnjih pojmova suvremene humanistike i društvenih znanosti, studenti će se upoznati s ključnim raspravama koje su obilježile povijest društvenih i humanističkih znanosti. Ovako koncipiran uvodni kolegij trebao bi poslužiti kao osnova svim studijskim programima u produbljivanju vlastitih specifičnih teorijskih znanja.

Upoznati studente s temeljnim spoznajama o biološkim i kulturnim prapočecima i razvoju čovjeka, načinima prilagodbe na okoliš, te korištenim strategijama preživljavanja u starijem kamenom dobu.

Upoznavanje studenata s pojmovima književnih poetika i književnih politika novije hrvatske književnosti. Stjecanje temeljnih znanja o poetikama i politikama raznorodnih razdoblja novije hrvatske književnosti od romantizma do postmodernizma.

Upoznavanje s poljskom političkom, društvenom te kulturnom (umjetničkom) poviješću uz stjecanje osnovnih znanja o ključnim događajima i ličnostima koji su ponajviše utjecali na formiranje suvremenog poljskog nacionalnog i kulturnog identiteta. Dobivena znanja uvode studente u poljski kulturni kontekst i omogućuju bolje razumijevanje književnih i kulturoloških kolegija. Također, očekuje se stvaranje dublje zainteresiranosti za daljnji studij polonistike i za praćenje društveno-političkih i kulturnih događaja u suvremenoj Poljskoj.

Stjecanje osnovnih jezičnih vještina, sposobnost razumijevanja elementarnih sadržaja i snalaženja u tipičnim komunikacijskim situacijama.

Stjecanje osnovnih jezičnih vještina, sposobnost razumijevanja elementarnih sadržaja i snalaženja u tipičnim komunikacijskim situacijama.

Studenti će dobiti uvid u mogućnosti interpretacije epigrafskih, paleografskih i diplomatičkih spomenika, upoznavanje s najvažnijom literaturom i metodologijom znanstveno-stručne analize koja proizlazi iz integralnog i interdisciplinarnog pristupa povijesnim izvorima. Predmet obuhvaća pregled tradicionalnih pomoćnih povijesnih disciplina koje omogućavaju rad na srednjovjekovnoj izvornoj građi. Pomoćne povijesne znanosti I. sastoje se od paleografijâ, diplomatike i egdotike. Paleografije. Uvod u latinsku paleografiju, glagoljsku paleografiju, ćirilsku paleografiju te njemačku gotičku paleografiju. Diplomatika. Definicija i povijesni pregled s posebnim obzirom na Hrvatsku. Egdotika. Pravila i postupci u izdavanju arhivskoga gradiva.

Razvijanje govorne i pisane kompetencije, razvijanje razumijevanja pisanog i govorenog teksta, usvajanje osnovnih morfoloških i sintaktičkih struktura portugalskog jezika, upoznavanje elemenata portugalske kulture.

Uvid u civilizacijski kontekst u kojem se javljaju grčka i rimska književnost; usvajanje osnovnih biobibliografskih podataka o najistaknutijim autorima do Aristotela.

Pragmatika je lingvistička disciplina koja se bavi proučavanjem jezične upotrebe u kontekstu govornoga događaja te odnosom konteksta i raznih aspekata jezične interpretacije. Cilj kolegija je upoznavanje studenata s temeljnim pragmatičkim pojmovima i teorijama te ukazivanje na važnost uloge pragmatičkog pristupa jeziku u upotrebi za postizanje cjelovitog opisa južnoslavenskih jezika. Kolegij je podijeljen u dva ciklusa. Prvi ciklus predavanja i seminara posvećen je obrađivanju temeljnih pragmatičkih pojmova i teorija: predmet bavljenja i ciljevi (jezične) pragmatike; položaj pragmatike u odnosu na druge lingvističke discipline; razvoj pragmatike; pragmatičke istraživačke metode; jezične forme i funkcije; odnos jezika i konteksta; deiksa; govorni činovi; konverzacijska implikatura; presupozicija; konverzacijska analiza; uljudnost. Drugi ciklus predavanja i seminara posvećen je odnosu između gramatike i pragmatike, koji se problematizira kroz prizmu bavljenja gramatičko-pragmatičkim kategorijama u južnoslavenskim jezicima (vokativnost, imperativnost, ne/određenost i dr.).

Upoznati studente s obilježjima verbalnog i neverbalnog komuniciranja, osobito s naglasnim sustavom hrvatskoga standardnog jezika. Poučiti studente kako da primjenjuju naglasna pravila.

Temeljni je cilj kolegija osposobiti studente za pravilno pisano izražavanje u hrvatskome standardnom jeziku.

Omogućiti studentima da steknu uvid u temeljne vidove procesa usvajanja talijanskoga kao drugog jezika

Upoznavanje studenata s pojmom diskurza i njegovim najbitnijim teoretičarima 20. i 21. st. (Teun van Dijk, Ruth Wodak, Norman Fairclough). Rekonstruiranje metodologije analize diskurza i kritičke analize diskurza te njihovih alata. Korištenje stilističke analize kao jedne od disciplina koje pomažu teoriji diskurza. Rad na publicističkim i medijskim tekstovima. Uočavanje obilježja publicističko-novinarskoga stila na primjerima iz hrvatskih televizijskih emisija, tiskanih izdanja novina, novih medija. Uključivanje retoričke analize u proučavanje političkih govora i reklama. Upoznavanje s argumentacijskom strukturom i argumentacijskim pogreškama.

Cilj je ovoga kolegija studentima ponuditi širi uvod u razgovorni jezik i žargon, njihovu pragmatiku, leksička, sintaktička i fonetska obilježja. Istražit će se i razni pravci znanstvenog, posebno stilističkog, proučavanja ovih jezičnih varijeteta, njihove relacije spram standardnog jezika i njihov položaj u funkcionalnostilističkim i srodnim klasifikacijama. Istražit će se i kolokvijaliziranost (razgovornost) kao pojava obilježja razgovornog jezika u pisanom diskursu, posebno literarnom (proza, poezija, drama), novinarskom, reklamnom i privatnom, pa će kolegij omogućiti studentima i dublji uvid u posebnosti pojedinih diskursnih tipova i žanrova.

Usvajanje gramatičkoga gradiva, vokabulara i frazeologije; uvježbavanje struktura te razvijanje jezične i komunikacijske kompetencije studenata na razini A1.

Razmotriti, usvojiti i uvježbati nastavne metode i argumentacijske strategije potrebne za izvođenje nastave filozofije i minimalnu nastavničku kompetenciju. Cilj kolegija je nadalje raspraviti metodičke scenarije, načine izvođenja i argumentacijske strategije odabranih nastavnih jedinica i tema iz nastavnih programa filozofije i etike. Na temelju kratkih uvodnih izlaganja studenata, otvara se rasprava koja treba propitati stručne i metodičke postupke izlaganja teme, utvrditi alternativne scenarije, pokazati načine otvaranja, vođenja i evaluacije diskusija. Teme obuhvaćaju tri bloka: filozofske discipline, monografske analize filozofskih učenja, obrade filozofskih problema, a što odgovra različitim tipovima nastavnih jedinica iz filozofije i etike.

Izborni kolegij daje pregled stilskih mijena, umjetničkih pojava, protagonista među umjetnicima i naručiteljima u Dalmaciji razdoblju mletačke vladavine te na teritoriju Dubrovačke Republike od kraja 16. do 18. stoljeća, s posebnim osvrtom na ostvarenja venecijanske slikarske škole u navedenom razdoblju te posredne i neposredne utjecaje na djelatnost domaćih majstora (slikarski importi, boravak stranih slikara u dalmatinskim umjetničkim središtima i boravak domaćih slikara u Veneciji). Predmet je komplementaran nastavnim sadržajima obaveznog kolegija prijediplomskog studija »Likovne umjetnosti renesanse i baroka«. Ciljevi kolegija su omogućiti studentima prepoznavanje, opisivanje i kategoriziranje umjetničkih djela i pojava u slikarstvu na istočnoj obali Jadrana tijekom 17. i 18. stoljeća, provođenje formalne i ikonografske analize umjetničkih djela i pojava i njihovo povezivanje u društveno-povijesnom kontekstu te kritičko opisivanje konteksta nastanka umjetničkih djela i pojava i usporedbu umjetničkih djela i pojava u kontekstima razvoja kulturnih identiteta.

Stjecanje dijela jezičnih kompetencija na razini A1 prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike Vijeća Europe.

Cilj je kolegija ponuditi pregled pojmova, teorija i metoda sociologije romana u vezi sa sociologijom književnosti i umjetnosti s jedne strane te znanošću o književnosti – ponajprije teorijama romana – s druge strane. Obuhvatit ćemo raspon od općih disciplinarnih problema sociologije književnosti i romana do proučavanja različitih aspekata društvene pojavnosti žanra romana, poput mjesta romana u povijesti knjige, uloge romana u razvoju čitateljskih publika i ukusa, pravnog konteksta konstitucije žanra te statusa romana u formaciji književnog polja. Pritom ćemo obuhvatiti i ključne sociološke i književnoteorijske doprinose razmatranju romana kao specifično društvenog fenomena: pristupe M. Bahtina, G. Lukacsa, L. Goldmanna, T. Adorna, F. Morettija, P. Bourdieua i drugih.

Studenti svladavaju osnove upravljanja spisima i dokumentacijom u organizacijama, upoznaju funkcije i svojstva spisovodstvenih sustava, uče obavljati poslove u spisovodstvu, oblikovati i koristiti spisovodstvene alate. Upoznaju propise i organizaciju uredskog poslovanja. Upoznaju načela za izradu klasifikacijskih sustava, klasifikacijske spisovodstvene sustave u Hrvatskoj i drugim zemljama, uče oblikovati i primjenjivati spisovodstveni klasifikacijski sustav. Upoznaju se s pojmom i značenjem metapodataka.

Cilj je ovoga predavanja upoznati studente s najčešćim stereotipima, predrasudama i tabuima koji su vladali u antičkom društvu, kao i s najmarkantnijim primjerima zabluda modernog društva o antičkom svijetu. Uz pomoć primjera iz relevantne literature o određenoj temi studenti će moći usvojiti osnovna znanja o genezi izabranih zabluda.

Praktično ovladavanje suvremenim bugarskom jezikom na glasovnoj (fonetskoj) razini. Upoznavanje s morfološkim sustavom bugarskog jezika.

Ovladavanje gramatičkom kompetencijom i povećavanje komunikacijske sposobnosti studenata. Cilj je intenzivnim vježbama automatizirati uporabu paradigmi promjenjivih vrsta riječi. Osvješćivanje morfološke strukture postiže se poredbeno-kontrastivnim modelima u suodnosu prema materinjem jeziku. Pisana i govorena komunikacija ostvaruje se na razini nezavisno i zavisno složenih rečenica.

Praktično ovladavanje suvremenim makedonskim jezikom na glasovnoj (fonetskoj) i pravopisnoj razini. Ovladavanje pravogovornom (ortoepskom) normom u cijelosti. Ovladavanje osnovnim pravopisnim (ortografskim) i prozodijskim normama. Praktično ovladavanje suvremenim makedonskim jezikom na morfološkoj razini. Upoznavanje s morfološkim paradigmama na planu izraza i sadržaja.

Ovladavanje gramatičkom kompetencijom i povećavanje komunikacijske sposobnosti studenata. Cilj je intenzivnim vježbama automatizirati uporabu paradigmi promjenjivih vrsta riječi. Osvještavanje morfološke strukture postiže se poredbeno-kontrastivnim modelima u suodnosu prema materinjem jeziku. Pisana i govorena komunikacija ostvaruje se na razini nezavisno složenih rečenica.

Savladavanje osnova nizozemskoga jezika: vokabular, gramatika, jezične funkcije. Razina A2 u CEFR-u.

razvijanje receptivne i produktivne kompetencije u govornom i pismenom izrazu, s težištem na morfološkoj i sintaktičkoj ispravnosti u sklopu standardnoga njemačkog jezika

Praktično ovladavanje suvremenim slovenskim jezikom na glasovnoj (fonetskoj) razini. Upoznavanje s morfološkim sustavom slovenskog jezika.

Ovladavanje gramatičkom kompetencijom i povećavanje komunikacijske sposobnosti studenata. Cilj je intenzivnim vježbama automatizirati uporabu paradigmi promjenjivih vrsta riječi. Osvještavanje morfološke strukture postiže se poredbeno-kontrastivnim modelima u suodnosu prema materinjem jeziku. Pisana i govorena komunikacija ostvaruje se na razini nezavisno i zavisno složenih rečenica.

Kolegij ima dva glavna cilja: proširiti poznavanje socijalnih, kulturnih i političkih aspekata antičke Grčke uključivanjem novih spoznaja o svakodnevnom životu i produbiti poznavanje starogrčkih izvora koji pružaju vrijedne podatke o svakodnevnom životu. Opći je cilj kolegija čitanjem starogrčkih tekstova u izvorniku i prijevodima kroz razne aspekte svakodnevnice kritički razmatrati i propitivati antičku Grčku. Kolegij je otvoren za studente drugih studijskih programa svih godina prijediplomske razine studija i predznanje grčkog jezika nije preduvjet za upisivanje i sudjelovanje u izvođenju ovog kolegija.

Cilj predmeta je na temelju predavanja usvojiti osnovna znanja o antičkoj svakodnevici u rimskim provincijama. Antička svakodnevica obuhvaća veliki spektar tema koje možemo razvrstati u nekoliko skupina: obiteljski život, zakoni, institucije, igre i zabava, zdravlje i higijena, obrazovanje, rad, gospodarstvo, infrastruktura, prehrana i stanovanje. Zato će, uz uvodno predavanje, u središtu ovog kolegija biti izbor od 14 tema. Sve teme bit će obilno potkrepljene postojećom arheološkom građom sa područja rimskih provincija i dovedene u vezu s pisanim izvorima.

Praktično ovladavanje suvremenim rumunjskim jezikom na glasovnoj (fonetskoj) i pravopisnoj razini. Tečaj omogućuje studentima da razviju vještine slušanja, govorenja, čitanja i pisanja na rumunjskom jeziku te steknu kompetenciju za komunikaciju na razini proširene jednostavne rečenice.

Upoznavanje s morfološkom strukturom riječi u portugalskom jeziku i s osnovnim morfosintaktičkim obrascima.

Upoznavanje s osnovnim problemima, područjima, terminologijom i razvojem teorije književnosti.

Kolegij uvodi polaznike u osnove turskoga jezika, s naglaskom na fonetiku i fonologiju te morfo(no)logiju. Predavanja su jednim dijelom usmjerena i ka jezikoslovnom i teorijskom promišljanju o ustroju turskoga jezika, dok je težište vježaba na tome da polaznici ovladaju jezičnim kompentencijama potrebnim za elementarnu konverzaciju.

Usvajanje morfosintaktičkih struktura turskoga jezika s posebnim fokusom na oblike, značenja i upotrebe kvazipostpozicija, složenih glagolskih vremena, glagolskih načina i glagolskih imenica na -mA, -mAk, -DIk i -(y)AcAk; proširivanje leksika vezanog uz područje svakodnevnog života (usvajanje jezičnih vještina iz turskog jezika na razini temeljnog korisnika A 2.1)

Cilj je kolegija da se studenti upoznaju sa suvremenim metodama nastave stranih jezika, njihovim razvojem i utjecajim lingvistike i drugih srodnih znanosti na metodologiju nastave stranih jezika. Daje se pregled teorija i načela učenja i faktora koji na učenje utječu (motivacija, primanje obavijesti, pamćenje, uporaba pohranjenih obavijesti) te se ta načela razmatraju u slučaju učenja stranog jezika. Razmatraju se principi poučavanja i različiti modeli teorije nastave stranih jezika. Konačno, daje se pregled razvoja suvremenih metoda učenja stranih jezika što se povezuje s razvojem jezikoslovne znanosti i njezinim utjecajem na nastavu i poučavanje.

Omogućiti studentima da se upoznaju s osnovama ukrajinskog jezika i kulture te da uspostave osnovnu komunikaciju na ukrajinskom jeziku.

Cilj je kolegija upoznavanje povijesnog razvoja moderne i suvremene umjetnosti u Hrvatskoj i inozemstvu, najznačajnijih pokreta, pravaca, ključnih umjetnika i djela. Posebna pažnja posvećena je razvijanju kritičkog promišljanja kroz fokusiranje na pojedine problematski postavljene teme, te usavršavanju pismenog i usmenog izražavanja studenata.

Cilj je kolegija "Umjetnost 19. stoljeća" stjecanje preglednog znanja povijesti umjetnosti 19. stoljeća u svijetu i u Hrvatskoj, kroz predavanja, seminarske radove koje će pisati i referirati studenti, te terensku nastavu. Kolegij će nastojati razviti vještine pismenog i usmenog izlaganja studenata.

Stjecanje temeljnih znanja nužnih za razumijevanje i interpretaciju starije hrvatske književnosti: ovladavanje tekstološko-filološkim, stilsko-periodizacijskim i žanrovskim pojmovljem. Analiza kanonskih tekstova hrvatske ranonovovjekovne književnosti. Predmet služi kao uvod u studij hrvatske književnosti, kao i za za kasnije obvezne kolegije Hrvatska književnost 15. i 16. stoljeća i Hrvatska književnost 17. i 18. stoljeća.

Upoznavanje studenata s osnovama grafostilistike kao stilističke discipline. Osposobljavanje studenata za samostalnu kritičku analizu pisanoga aspekta književnih i drugih tekstova u njihovom povijesnom kontekstu.

Stjecanje kompetencija o povijesno-kulturnom razvoju civilizacija na tlu Ukrajine, upoznavanje najznačajnijih epoha kulture, povijesne sudbine ukrajinskoga naroda te suvremenih problema društva.

Pružiti uvid u međusobnu povezanost kulture i povijesti, objasniti proces formiranja kulture i prikazati mađarsku kulturu kroz povijesni i geografski kontekst s naglaskom na kulturne kontakte kroz povijest.

Cilj ovoga predmeta je na temelju predavanja i proseminara savladavanje temeljnih znanja o ustroju rimske državne uprave i razvoju urbanizma na području Hrvatske koja danas zauzima dijelove dvaju rimskih provincija i jedne italske regije. Isto tako studenti mogu usvojiti znanje i razumijevanje o drugim rimskim provincijama, kao i osnovna znanja o ustroju rimske vojske kao jedne od nositeljica romanizacije i romaniziranja. Studenti će prilikom pisanja proseminarskog rada moći primijeniti osnovne znanstvene standarde pisanja znanstvenog rada.

Cilj je predmeta upoznati studente sa sastavnicama i temeljnim pojmovima znanosti o književnosti, s povijesnim mijenama tih sastavnica i pojmova te različitim načinima kojima pristupaju književnom tekstu kao svom primarnom predmetu istraživanja. Pohađajući ovaj kolegij studenti će steći osnovni teorijsko-metodološki aparat za daljnji studij književnosti te znanja i vještine potrebne za analitički pristup književnim tekstovima.

Usvajanje temeljnih spoznaja i pojmova znanosti o književnosti kao priprema za studij njemačke književnosti; razumijevanje književnosti kao estetskog fenomena i fenomena kulture te njenog položaja u društvu.

Stjecanje osnovnih znanja o turskoj povijesti, kulturi i društvu te geografskim i upravnim obilježjima Republike Turske. Uvođenje polaznika u povijest turkologije i upoznavanje s temeljnim postignućima, zadacima i disciplinama turkoloških studija.

Poznavanje karakteristika sinkronijskih varijeteta talijanskog jezika. Produbljivanje jezične kompetencije primjerene komunikacijskim situacijama u izvornom ambijentu. Uvid u osnovne karateristike jezika struka kao podloga specifične prevoditeljske kompetencije.

Studenti upoznaju načela i metodologiju vrednovanja arhivskoga gradiva. Razvijaju sposobnost za analizu vrijednosti arhivskog gradiva kao informacijskog izvora, evidencije o poslovanju, načinu rada, funkcijama i djelatnosti organizacija i kao kulturnog dobra. Osposobljavaju se za vrednovanje i izlučivanje gradiva te za vođenje akvizicijske politike arhiva.

Cilj je kolegija omogućiti studentima stjecanje osnovnih znanja i vještina za čitanje, proučavanje, pripremanje i pisanje znanstvenih istraživanja te upoznavanje s posebnostima filozofijskog pristupa unutar općeg okvira akademske komunikacije i diseminacije. Uspješno polaganje kolegija olakšat će izvršavanje predmetnih obveza na prijediplomskom studiju, posebice na seminarima, poboljšati konačne rezultate studentskog rada te ojačati opće znanstveno-nastavne kompetencije predviđene studijskim programom.

The course offers an insight into feminist theories of the 2nd half of the 20th century to the present day on the examples of poetry and prose writing of important Anglophone women writers. In the first part of the course, the focus is on the meaning and significance of patriarchy and the changes it brings in the private and public spheres of life (Woolf). Also, we deal with the representations of mental illness (Plath) with the focus on eating disorders (Gluck, Atwood, Donoghue). In the second part, we talk about the politics of intimate life and the ethics of care and vulnerability. We read trauma narratives dealing with rape and incest (Toews, Ensler) as well as poverty in the working-class novels written by women (Holdsworth, Hudson). The course also covers a wide range of theoretical texts ranging from Virginia Woolf and Simone de Beauvoir to Lise Vogel and Tithi Bhattacharya in order to understand the connection between economic exploitation and social vs. private oppression of women in the contemporary capitalist society.

Prikazati i protumačiti povijest razvitka novca i numizmatike, s posebnim osvrtom na antičku numizmatiku.

Kolegij će predstaviti osnovne koncepte ljudske prehrane i prehrambenih sustava kroz 3 ključne perspektive: 1) biološko-evolucijska, 2) sociokulturna i 3) političko-ekonomska. Iako dostupnost hrane ovisi o fizičkom okolišu, sustavima proizvodnje hrane i ekonomskim resursima, izbor hrane i strategije koje ljudske skupine koriste kako bi dobile pristup i distribuirale hranu duboko su usađene u specifične kulturne obrasce, društvene odnose te političke i ekonomske sustave. Sukladno tome, antropologija prehrane pruža multidisciplinarni pristup između antropologije i nutricionističkih znanosti, te kao takva može pružiti vrijedan i nezamjenjiv uvid u interakcije društvenih i bioloških čimbenika u kontekstu prehrambenog zdravlja pojedinaca i populacije.

Kako bi bili budući arheolozi bili sposobni samostalno evaluirati pojavnost određenog arheološkog materijala i njegovu medijsku prezentaciju, potrebno ih je kroz kolegij „Arheologija i mediji“ upoznati sa svim aspektima medijske prezentacije i analize arheološkog materijala. Analizira se način na koji se arheologija predstavlja u raznim medijima (film, televizija, novine, beletristika, društvene mreže…). Proučava se povijest arheologije i arheoloških metoda i načini na koji su se formirali pojedini stereotipi o arheologiji u popratnim medijima. Kroz kolegij studenti će naučiti i kako medijski uspješno prezentirati arheološka otkrića, te se upoznati s metodama koje će im koristiti pri susretu s medijima u ovoj profesiji. Cilj kolegija je pobuđivanje kritičke svijesti budućih arheologa u odnosu prema raznovrsnom svijetu medija koji ih danas okružuje.

Naučiti studente razumjeti zgradu muzeja kao važan resurs upravljanja muzejem te ih pripremiti za njeno vrednovanje i ravnopravan dijalog s arhitektima u bilo kojoj aktivnosti koja se tiče zgrade muzeja.

Cilj ovog predmeta je da se kontekstualizira i historizira islamsku umjetnost i arhitekturu i da se ponudi alternativu eurocentričnim narativima umjetnosti i povijesti; da se istakne sjecišta i nijanse unutar islamske umjetnosti i arhitekture u ranom modernom razdoblju; i da se uvede pojmove o stvarima i mjestima koji će općenito informirati učenike o razmišljanju o kulturi, povijesnoj geografiji i okolišu.

Cilj kolegija je upoznati studente s konceptom formalnih i neformalnih zajednica koje se oblikuju oko baštine na temelju zajedničkih interesa njezinih članova te ih osposobiti za samostalno promišljanje i analizu uloga i ciljeva različitih dionika koji aktivno djeluju kao pripadnici baštinskih zajednica - od stručnjaka iz institucija preko organizacija civilnog društva (NGO) i drugih neformalnih organizacija, do umjetnika i drugih profila kreativaca.

U teorijskom pogledu cilj je ovog kolegija upoznati studente s inovativnim bioetičkim pristupom moralnim pitanjima koja nameće znanstveno-tehnički napredak, a koja se fokusiraju u kategoriji cjelovito shvaćenog života. U praktičnom pogledu cilj je ovog kolegija osposobiti studente za samostalno razmišljanje, argumentiranje i orijentiranje u u ključnim dilemama suvremenog čovječanstva, te u moralnim dilemama s kojima se mogu suočiti u profesionalnom i javnom životu, kao i za kompetentno sudjelovanje u radu etičkih i bioetičkih tijela.

The major objective of the course is to develop among students analytical perspective of civil society and third sector in the region of Southeast Europe. The course offers comparative insights into institutional infrastructure, regulatory and policy frameworks established in different SEE countries in order to enable the development of civil society and third sector organisations and networks as well as their intersectoral linkages. The course also aims at empowering students for engaged public science perspective and for using social science concepts and research tools for informed civic participation.

Studenti dobivaju uvid u osnove povijesti i razvitka klasičnih civilizacija starog vijeka (grčke i rimske) s posebnim obzirom na zemljopisne, ekonomske i ekološke okolnosti njihova života. Težište je na razumijevanju glavnih obilježja grčke i rimske civilizacije, o različitim vrstama pisanih i materijalnih izvora kojima raspolažemo pri njihovu istraživanju te o doprinosu grčko-rimske kulture za razumijevanje povijesti Europe i Sredozemlja

Cilj kolegija je oblikovati valjanu predodžbu te produbiti i proširiti osnovne spoznaje o češko-hrvatskim vezama i češkim osobnostima i češkoj manjini u Hrvatskoj. Teme koje se pobliže obrađuju su društvene, kulturne, znanstvene, gospodarske i dr. veze i njihovi sudionici (osobnosti i ustanove, Česi u Hrvatskoj i Hrvati u Češkoj), povijest i svakodnevica češke manjine u RH i hrvatske manjine u južnoj Moravskoj.

Usvajanje osnovnih i specifičnih jezičnih kompetencija u svrhu razvijanja strategija čitanja, pisanja i izražavanja na češkom jeziku (na razini A2 prema ZEROJ-u).

Cilj je ovoga kolegija studente hrvatskoga jezika i književnosti upoznati sa životom i djelom Konstantina (Ćirila) i Metoda, njihovom ulogom u razvoju slavenske pismenosti, važnosti ćirilometodske baštine u hrvatskoj jezičnoj, pismovnoj i književnoj kulturi te suvremenom valorizacijom slavenske misije.

Studenti će se upoznati s predmetom (opće)didaktike i praktičnim pitanjima pripreme, realizacije i (samo)evaluacije nastave iz didaktičke perspektive, steći elementarna umijeća u ophođenju s didaktičkim teorijama i/ili modelima i razviti bazične kompetencije glede (reflektiranog) planiranja, izvođenja i evaluacije nastave.

Cilj kolegija jest upoznavanje s dramskim stvaralaštvom Miroslava Krleže kroz analizu reprezentativnih djela autorova opusa. Bit će obuhvaćena kompletna Krležina dramska produkcija od mladenačkih "legendi", preko tzv. prijelaznih drama do "Glembajevskog ciklusa". Analitičko žarište kolegija bit će postavljeno na stilske, teatarske, kulturološke i političke aspekte Krležinih tekstova, njihovu recepciju u književnoj historiografiji i teatrologiji, te suvremenim teorijskim čitanjima.

Cilj kolegija jest upoznavanje s dramskim stvaralaštvom Miroslava Krleže kroz analizu reprezentativnih djela autorova opusa. Bit će obuhvaćena kompletna Krležina dramska produkcija od mladenačkih "legendi", preko tzv. prijelaznih drama do "Glembajevskog ciklusa". Analitičko žarište kolegija bit će postavljeno na stilske, teatarske, kulturološke i političke aspekte Krležinih tekstova, njihovu recepciju u književnoj historiografiji i teatrologiji, te suvremenim teorijskim čitanjima.

Migracija je jedna od temeljnih ljudskih značajki, stoga je povijest ljudskog roda isto tako i povijest migracija. Od najranijih početaka ljudskog roda, ali i naših prethodnika, migracije su predstavljale jednu od osnovnih strategija preživljavanja. Ovaj kolegij istražuje antropološke aspekte drevnih seoba kroz prapovijest, primjenjujući interdisciplinarni pristup i biokulturni okvir. Fokus je na mehanizmima, metodama i posljedicama velikih kretanja ljudskih populacija. Kronološki gledano, kolegij prati teme od širenja Homo erectusa do naseljavanja svih kontinenata. Glavni cilj je objasniti migracije i mobilnost kroz prapovijest i povijest te predstaviti metode kojima se antropologija služi u proučavanju drevnih seoba.

Kolegij studentima bilo kojeg smjera kroz iskustvo društveno korisnog učenja (DKU-a) pruža mogućnost primjene akademskog znanja i vještina za zadovoljavanje stvarnih potreba lokalne i šire društvene zajednice. Studenti će, prema vlastitom interesu u izboru projekta, kroz rad na projektu za organizaciju civilnog društva ili javnu instituciju koje angažira volontere, raditi na rješavanju konkretnih problema, pomažući istovremeno lokalnoj zajednici. Projekti DKU-a odnose se isključivo na rješavanje konkretnih problema zadanih kolegijem i dio su projektne nastave kolegija. Projektna nastava kombinirat će se s predavanjima o aktivnostima DKU-a, upravljanju projektima, timskim radom i aktivnostima kritičkog promišljanja.

Upoznavanje s međuprožimanjima ekonomske i sociološke znanosti te s najvažnijim sklopovima sociološke problematizacije ekonomskog života. Upoznati studente s teorijsko konceptualnim analizama i empirijskim istraživanjima o ukorijenjenosti ekonomskih procesa i akcija u društvu. Specifični ciljevi su: 1. Upoznati studente s sociološkom analizom tržišta, novca, dohotka, zaduženosti, financijalizacije i različitih ekonomskih modela. 2. Upoznati studente s osnovnim elementime ekonomske politike općenito, kao i fiskalne i monetarne politike. 3. Analizirati sa sociološkog aspekta fenomene ekonomskog rasta i ekonomske krize.

Cilj je kolegija omogućiti studentima stjecanje temeljnog znanja o fenomenu igre kroz filozofijski pristup proučavanja. Student će biti upoznat s važnošću fenomena igre i bit će mu, na temelju usvajanja znanja o osnovnim obilježjima, problemima i ulogama, te odgovarajućih pojmovnih određenja i teorijskih pristupa, omogućeno stručno tumačenje u svrhe boljeg objašnjavanje ključnih oblika čovjekova ponašanja i kulturnog manifestiranja na način igre.

Važan cilj kolegija je ponuditi uvid u složenost pitanja iz filozofije odgoja, pri čemu je naglasak na utjecaju koji društvene strukture i politički procesi imaju na obrazovanje. U seminaru se raspravlja o emancipacijskom potencijalu obrazovanja, ali i o instrumentalizaciji obrazovanja za društvenu reprodukciju. Razmotrit će se i uloga pojedinca u preuzimanju odgovornosti za vlastiti odgoj i obrazovanje. Kod studenata se želi potaknuti kritički odmak spram iskustva obrazovanja, kao i uvid u ulogu koju pojedini akteri imaju u oblikovanju obrazovnog sustava. Širi cilj kolegija je upoznati studente s doprinosima filozofije u razmatranju ciljeva obrazovanja.

Upoznati i usvojiti temeljne pojmove, probleme i metode filozofije znanosti i povezanih područja. Samostalno i kritički procjenjivati argumentaciju u suvremenim radovima filozofije znanosti. Upoznati osnovne probleme filozofija pojedinih znanosti. Osposobiti se za primjenu naučenog u samostalnom kritičkom procjenjivanju temeljnih problema pojedinih filozofije znanosti, te moći oblikovati i argumentirati vlastiti stav prema istim.

Upoznati i usvojiti temeljne pojmove, probleme i metode filozofije znanosti i povezanih područja. Samostalno i kritički procjenjivati argumentaciju u suvremenim radovima filozofije znanosti. Upoznati osnovne probleme filozofija pojedinih znanosti. Osposobiti se za primjenu naučenog u samostalnom kritičkom procjenjivanju temeljnih problema pojedinih filozofije znanosti, te moći oblikovati i argumentirati vlastiti stav prema istim.

Ovladavanje temeljnim znanjima iz područja filozofske antropologije. Uvođenje u problematiku moderne i suvremene filozofske antropologije. Razumijevanje pojmovnika filozofske antropologije, s posebnim naglaskom na problem otuđenja. Rasvjetljavanje mjesta filozofske antropologije u odnosu na idealizma i materijalizma. Analiza filozofije Ludwiga Feuerbacha i Karla Marxa, s posebnim naglaskom na pitanja religioznog te društvenog otuđenja. Objasniti kako je došlo do rađanja i razvoja moderne koncepcije i ideala čovjeka, kao svestranog stvaralačkog bića. Uz povijesno-konceptualni pregleda novovjekovnih promišljanja o čovjeku, osobiti naglasak je na filozofijama koje su istraživale različite oblike otuđenja (reifikacije i fetišizma) u modernom i suvremenom potrošačkom društvu Također, osobita pažnja je posvećena filozofijama koje su promišljale različite oblike otuđenja, reifikacije i fetišizma u modernom i suvremenom industrijsko – potrošačkom društvu. Ukazati važnost filozofske antropologije u odnosu na kritiku idealizma, kao i njen značaj za nastanak, kako specifično historijskog materijalizma, tako i svih oblika suvremenog materijalizma i filozofija prakse. Postavljanje pitanje o aktualnosti otuđenja danas te odnosa i uvjetovanosti između otuđenja i društvenog djelovanja.

Stjecanje znanja o nastanku i razvoju novovjekovne humanističke koncepcije čovjeka kao svestranog stvaralačkog bića, te upoznavanje s problematikom otuđenja. Uz povijesno-konceptualni pregled novovjekovnih promišljanja o čovjeku, osobiti naglasak je na filozofijama koje su istraživale različite oblike otuđenja (reifikacije i fetišizma) u modernom i suvremenom potrošačkom društvu. Također cilj kolegija je postaviti i pitanje o aktualnosti problematike otuđenja danas te pitanje o odnosu između otuđenja, kulture i društvenog djelovanja.

Cilj je ovoga kolegija studente hrvatskoga jezika i književnosti upoznati s hrvatskom glagoljskom baštinom različitih hrvatskih regija (Istra i Kvarner, Hrvatsko primorje, Lika, Dalmacija, kontinentalna Hrvatska) i onom koja se čuva u inozemstvu te njezinim udjelom u razvoju slavenske pismenosti. Analizirat će se različiti hrvatski književni tekstovi starijega razdoblja te razmatrati njihovo mjesto i način interpretacije u radu suvremenih institucija i udruga za prezentaciju i promicanje glagoljske baštine.

Stjecanje uvida u temeljne postavke teorije nastave stranih jezika s dijakronijskog i sinkronijskog stajališta; razumijevanje osnovnih koncepata teorije nastave stranih jezika.

Cilj kolegija je pripremiti studente za učinkovit javni govor što uključuje vještine pripreme sadržaja govora i govorne izvedbe. Studenti će se upoznati s pet retoričkih kanona u pripremi govora i osnovnim retoričkim pravilima za učinkovit javni govor. Tijekom kolegija kontinuirano će se uvježbavati svaka od faza pripreme govora. Također, cilj je da ovladavanje osnovnim retoričkim pravilima za izvođenje i sudjelovanje u monološkim i dijaloškim govorničkim vrstama. Osnovni cilj je usavršiti govorničke vještine studenta i time ih pripremiti za kvalitetniji rad u struci.

Prepoznavanje složenijih nominalnih struktura grčkog jezika; kod obrađenih glagolskih vremena znanje oblika indikativa, a ostalih načina samo na razini prepoznavanja. Postizanje vještine uočavanja osnovnih karakteristika grčkoga teksta i stjecanje kompetencije za samostalno prevođenje jednostavnijih rečenica i kraćih tekstova s grčkoga na hrvatski jezik.

Upoznati studentice i studente s povijesnim, stilskim i ideološkim značajkama hrvatske dječje književnosti te istraživačkim pristupima dječjoj književnosti. Potaknuti studente da se kroz samostalan rad i zajedničku raspravu kritički odrede prema ključnim pojmovima i problemima istraživanja dječje književnosti.

Upoznati studentice i studente s povijesnim, stilskim i ideološkim značajkama hrvatske dječje književnosti te istraživačkim pristupima dječjoj književnosti. Potaknuti studente da se kroz samostalan rad i zajedničku raspravu kritički odrede prema ključnim pojmovima i problemima istraživanja dječje književnosti.

Upoznati studente s osnovama frazeologije kao lingvističke discipline te s frazemom kao jezičnom jedinicom koja je aktualna i u hrvatskome standardnom jeziku i u hrvatskim dijalektima. Osposobiti studente za samostalno istraživanje frazeološkoga korpusa.

Upoznati studente s osnovama frazeologije kao lingvističke discipline te s frazemom kao jezičnom jedinicom koja je aktualna i u hrvatskome standardnom jeziku i u hrvatskim dijalektima. Osposobiti studente za samostalno istraživanje frazeološkoga korpusa.

Osigurati stručnu i znanstvenu kompetenciju polaznica/polaznika u poetičkom opisu usmenih žanrova kao i u tumačenju specifičnosti usmenoknjiževne komunikacije. Osigurati temeljne metodološke kompetencije za daljnje stručno bavljenje usmenoknjiževnim fenomenima i verbalnim aspektima kulture.

Cilj kolegija je usvajanje znanja o početku i razvoju grčke kolonizacije na Istočnoj jadranskoj obali, o autohtonim zajednicama na području Ilirika te o rimskom osvajanju prostora Ilirika, kao i o materijalnoj ostavštini i duhovnoj kulturi Grka i Rimljana u Hrvatskoj.

Omogućiti studentima da razumiju ideje i koncepte interpretacije baštine. Osposobiti studente da razumiju razlike i sličnosti u različitim pojavnim formama interpretacije (prirodne i kulturne) baštine. Steći osnovna teorijska i praktična znanja o interpretaciji baštine, te upoznati studente s različitim metodama i tehnikama interpretacije baštine i postojećim i mogućim načinima njene praktične primjene.

Omogućiti studentima da razumiju ideje i koncepte interpretacije baštine. Osposobiti studente da razumiju razlike i sličnosti u različitim pojavnim formama interpretacije (prirodne i kulturne) baštine. Steći osnovna teorijska i praktična znanja o interpretaciji baštine, te upoznati studente s različitim metodama i tehnikama interpretacije baštine i postojećim i mogućim načinima njene praktične primjene.

Osvijestiti mehanizme koji su doveli do oblikovanja modernizma u različitim kulturama engleskog govornog područja; osvijestiti nužnost rasprave o modernitetu u kolonijalnom, nacionalnom i rodnom kontekstu.

Kolegij predstavlja reformu talijanske komedije u osamnaestom stoljeću kroz lik i djela komediografa i libretista Carla Goldonija. Unutar velikoga opusa od gotovo dvjesto kazališnih komada, odabrat će se jedanaest komedija i libreta koji se smatraju remekdjelima talijanske književnosti i najbolje oprimjeruju razvoj Goldonijeve komedije od obrazaca komedije dell'arte do reformirane građanske komedije pedesetih godina i takozvanih ozbiljnih komedija iz posljednjeg razdoblja njegova stvaralaštva na talijanskom jeziku. Istodobno će se promatrati razvoj novoga žanra opere buffe, kojemu je Goldoni najviše pridonio svojim intermezzima i komičnim libretima te će se komparacijom utvrditi temeljne stilske, versifikacijske, tematske i druge razlike među žanrovima. Kolegij će ponuditi cjelovitu sliku Goldonijeva stvaralašta u kontekstu talijanske književnosti i europske povijesti glazbe osamnaestoga stoljeća.

Proučiti mijene književnoga kanona u razdoblju od 19. do 21. stoljeća u hrvatskoj i svjetskoj književnosti.

Objasniti procese u komparativnoj povijesti hrvatske književnosti od srednjega vijeka do suvremenosti kojima se tumače pojmovi ishodišne i ciljne kulture, centra i periferije i sl. Prikazati motivske sklopove u kontekstu kategorija imagologije. Putem analize tekstova na odabranim primjerima usvojiti metode književne interpretacije; kategorizirati različite oblike komunikacije između književnosti i kultura; objasniti silnice emisije i recepcije usporedbene povijesti književnosti.

Proučiti odabrane epove hrvatskih pisaca u odnosu na najutjecajnije europske epove i ustanoviti važnije sličnosti i razlike između te dvije grupe tekstova.

Usavršavanje jezičnih vještina slušanja i govorenja, širenje komunikacijske kompetencije studenata, osposobljavanje za točnu uporabu jezičnih struktura u izražavanju

Studente se uvodi u područje korpusne lingvistike, upoznaje s ulogom korpusa u današnjim istraživanjima jezika/teksta, posebno u kontekstu neofiloloških istraživanja, te daje praktično znanje pretraživanja korpusa.

Pragmatika je lingvistička disciplina koja se bavi proučavanjem jezika u upotrebi te utjecajem ko(n)teksta na jezično značenje. Ovaj kolegij sastoji se od dva dijela. Uvodni dio kolegija posvećen je upoznavanju studenata s općom lingvističkom pragmatikom - njezinim jezgrenim područjima bavljenja, metodologijom i istraživačkim ciljevima. Središnji dio kolegija posvećen je korpusnoj pragmatici - disciplini koja kombiniranjem metodologija pragmatike i korpusne lingvistike pragmatičkim jezičnim fenomenima pristupa iz horizontalne i vertikalne perspektive (polazeći od njihovih formalnih ili funkcionalnih obilježja). Na kolegiju se obrađuju tri ključne teme: (1) korpusnopragmatički pristupi jeziku u upotrebi; (2) pragmatička anotacija korpusa; (3) primjena korpusa za potrebe analize pragmatičkih i gramatičko-pragmatičkih fenomena na primjerima iz hrvatskog i drugih jezika. Temeljem teorijskih i praktičnih znanja stečenih na kolegiju studenti će u sklopu seminarske nastave predstaviti vlastita korpusnopragmatička istraživanja. Kolegij ima dva glavna cilja: (1) upoznavanje studenata s lingvističkom pragmatikom - njezinim jezgrenim područjima bavljenja, metodologijom i istraživačkim ciljevima; (2) usvajanje i primjena istraživačkih metoda korpusne pragmatike (proučavanje pragmatičkih fenomena primjenom korpusne analize).

Cilj je upoznati polaznike s osnovnim tehnikama programiranja u programskom jeziku Python, i mogućnostima primjene u razumijevanju i rješavanju logičkih i filozofskih problema. Namjera je omogućiti studentima društveno-humanističkih znanosti, prvenstveno filozofije, stjecanje dodatnih vještina koje im mogu pomoći ne samo u boljem razumijevanju logičkih i filozofskih problema nego i „zapošljivih“ vještina traženih na tržištu rada.

Cilj je pripremiti studente za samostalo čitanje i istraživanje u odabranom području šire shvaćene filozofske logike. U skladu s tradicijom seminara logike na Filozofskom fakultetu, polaznici, u skladu sa svojim interesima i predznanjima, samostalno odlučuju o odabranoj temi koja će se raditi na seminaru, te u skladu s odabranom temom postavaljaju se relevantni ciljevi i ishodi.

Kolegij obrađuje povijest i konceptualne okvire mađarske arhitekture i urbanizma od kraja 18. stoljeća do Trijanonskoga sporazuma 1920. godine. Tzv. "dugo devetnaesto stoljeće" je pritom podijeljeno na četiri etape nazvane po pojačanom intenzitetu pojedinih stilova: arhitekturu i urbanizam klasicizma, ranog romantičnog historicizma, visokog i akademskog historicizma te na razdoblje prijeloma 19. i 20. stoljeća. Kolegijem su predstavljeni glavni protagonisti i ključni primjeri graditeljskih ostvarenja koji ilustriraju arhitektonski i urbanistički diskurs vremena. Predstavljena je i refleksija utjecaja onodobne mađarske arhitekture i urbanizma na hrvatske prostore. Kolegij tako nudi temeljnu sintezu i glavni okvir za razumijevanje izgrađenog okoliša 19. stoljeća na području povijesne Ugarske. Glavni cilj kolegija jest upoznavanje s razvojem izgrađenoga okoliša u razdoblju najintenzivnijega stvaranja mađarskoga identiteta. Polaznici kolegija pritom se upoznaju s vrstama i tipologijama u arhitekturi i urbanizmu ugarskoga 19. stoljeća, ali i sa njihovim specifičnostima s obzirom na koincidirajuće društvene, ekonomske, političke i kulturne tokove. Kolegij ukazuje i na poseban utjecaj mađarskih tendencija na razvoj hrvatskih gradova toga razdoblja, te obrađuje temu hrvatsko-mađarskih veza u arhitekturi. Polaznici tako, uspješnim apsolviranjem ovoga kolegija, stječu temeljna znanja o povijesti mađarske arhitekture i urbanizma 19. stoljeća, kao i vještinu komparativne analize pojedinih tema i primjera kojima se kolegij bavi.

Stjecanje osnovnih spoznaja o geografskim obilježjima Mađarske, njenoj prirodnoj, kulturnoj i nematerijalnoj baštini i regionalnim posebnostima unutar europskog kulturnog kruga u prostornom kontekstu iz suvremene perspektive. Stečena znanja doprinose boljem razumijevanju mađarskih realija kao jednog od temeljnih postulata studija hungarologije.

Uvođenje u problematiku Marxove misli i marksističkih filozofija. Stjecanje sposobnosti čitanja i analize Marxovih i marksističkih tekstova. Upoznavanje s temama Marxove filozofije i osnovnim problemima marksizma Razumijevanje osnovnih pojmova historijskog materijalizma i općenito različitih marksističkih filozofija Stjecanje sposobnosti kritičkog promišljanja osnovnih društveno-ekonomskih te procesa društvene opresije i ekonomske eksploatacije.

Usvajanje teorijskog znanja o njezi glasa, usvajanje vježbi za prevenciju vokalnog zamora te pripremanje studenata za javno govorenje uz optimalnu štednju glasa.

Upoznati i usvojiti temeljne pojmove, probleme i metode metodologije znanosti i i povezanih područja. Samostalno i kritički primijeniti osnovne probleme i tehnike metodologije znanosti na vlastito studijsko područje.. Upoznati osnovne probleme filozofija pojedinih znanosti. Osposobiti se za primjenu naučenog u samostalnom kritičkom procjenjivanju temeljnih problema pojedinih filozofije znanosti, te moći oblikovati i argumentirati vlastiti stav prema istim.

Upoznati i usvojiti temeljne pojmove, probleme i metode metodologije znanosti i i povezanih područja. Samostalno i kritički primijeniti osnovne probleme i tehnike metodologije znanosti na vlastito studijsko područje.. Upoznati osnovne probleme filozofija pojedinih znanosti. Osposobiti se za primjenu naučenog u samostalnom kritičkom procjenjivanju temeljnih problema pojedinih filozofije znanosti, te moći oblikovati i argumentirati vlastiti stav prema istim.

Cilj kolegija je upoznati studente s utjecajem izvaneuropskih kultura na umjetnost Zapada. Pri tome se različite pojave i transfer utjecaja razmatraju u širem društveno-političkom i kulturnom kontekstu te kroz različite medije: od likovnih umjetnosti do grafičkog i produkt dizajna, mode, oblikovanja interijera i scenografije itd. Ključna djela moderne i suvremene umjetnosti promatraju se iz novog rakursa te se osvještavaju načini na koje su afrička i azijska kultura i umjetnost utjecali na razvojnu liniju umjetnosti 20. stoljeća.

Upoznavanje studenata s višestrukim teorijskim okvirima muzejske edukacije; upoznavanje i osposobljavanje studenata za primjenjivanje teorijskog znanja o muzejskoj edukaciji u praksi kroz opise, analizu i diskusiju o primjerima iz muzeja te izradu novih edukacijskih programa ili adaptacija postojećih muzejskih sadržaja specifičnim skupinama korisnika.

Upoznati studente s bogatom povijesti Indijskog potkontinenta, od srednjovjekovnih hinduističkih kraljevstava, preko prodora islamskih osvajača iz Afganistana i središnje Azije pa sve do britanske kolonijalne vlasti, oslobođenja i suvremene Indije. Cilj je kolegija također omogućiti studentima shvaćanja konteksta u kojem bi mogli razumjeti problem suvremene Indije.

Daljnje upoznavanje i uvježbavanje osnova novogrčkog jezika.

Proširivanje i produbljivanje temeljnih znanja novogrčkog jezika.

Proširivanje i produbljivanje znanja novogrčke gramatike i daljnje obogaćenje vokabulara; razvoj vještina čitanja, slušanja, pisanja i govorenja na srednjoj i višoj srednjoj razini.

Cilj predmeta je upoznavanje studenata s prehrambenim navikama rimskodobnog stanovništva. Studenti će se kroz arheološke nalaze i antičke izvore upoznati s antičkom kuhinjom, namirnicama, receptima i načinima pripreme hrane. Sve teme bit će potkrijepljene arheološkom građom s područja provincija Dalmacije i Panonije te X. italske regije i dovedene u vezu s pisanim izvorima. Kolegij će završiti praktičnom pripremom rimske hrane po receptima iz antičkih izvora.

Uvid u početke nastanka talijanskoga i ostalih romanskih jezika, upoznavanje jezičnih činjenica i tekstovnog materijala u sklopu tog procesa, kao i njegovog kulturno-civilizacijskog konteksta.

Uvođenje polaznika u morfologiju i sintaksu arapskoga jezika

Upoznavanje s morfologijom perzijskoga jezika te sintaksom jednostavnih i složenih rečenica u perzijskom jeziku.

Cilj ovoga predmeta je na temelju predavanja i proseminara savladavanje temeljnih znanja iz područja ranokršćanske arheologije iz razdoblja od početaka razvoja kršćanstva do vladavine cara Konstantina i njegovih nasljednika. Studenti će pisanjem proseminarskih radova moći usvojiti znanja o ranokršćanskoj ikonografiji na primjeru arheoloških nalaza iz Hrvatske i s područja čitavog Rimskog carstva.

Upoznavanje studenata s osnovnim sadržajima deskriptivne i inferencijalne statistike, usvajanje temeljnih statističkih pojmova te razumijevanje statističkih procedura koje se najčešće koriste u sociološkim i srodnim istraživanjima. Stečena znanja i vještine omogućuju studentima 1) provođenje temeljnih vrsta univarijatne i bivarijatne statističke analize podataka, 2) svladavanja gradiva iz naprednijih statističko-analitičkih izbornih kolegija koje će moći upisati u nastavku prijediplomskog i diplomskog studija sociologije te 3) kritičko čitanje i razumijevanje znanstvene literature u kojoj se referiraju rezultati univarijatne i bivarijatne statističke analize, čime kolegij pospješuje nastavni proces i onih kolegija koji nisu primarno usmjereni na metodološko-statističke sadržaje.

Kroz obradu središnjih pojmova suvremene humanistike i društvenih znanosti, studenti će se upoznati s ključnim raspravama koje su obilježile povijest društvenih i humanističkih znanosti. Ovako koncipiran uvodni kolegij trebao bi poslužiti kao osnova svim studijskim programima u produbljivanju vlastitih specifičnih teorijskih znanja.

Stjecanje osnovnih jezičnih vještina, sposobnost razumijevanja elementarnih sadržaja i snalaženja u tipičnim komunikacijskim situacijama.

Stjecanje osnovnih jezičnih vještina, sposobnost razumijevanja elementarnih sadržaja i snalaženja u tipičnim komunikacijskim situacijama.

Studenti će dobiti uvid u mogućnosti interpretacije povijesnih izvora, upoznavanje s najvažnijom literaturom i metodologijom znanstveno-stručne analize koja proizlazi iz integralnog i interdisciplinarnog pristupa povijesnim izvorima. Pomoćne povijesne znanosti II. čine egdotika (nastavak), kronologija, heraldika i sfragistika (sigilografija), povijesna metrologija, numizmatika, genealogija, povijesna demografija, povijesna geografija s kartografijom itd. Kronologija. Osnovnio dijelovi datuma. Načini datiranja. Svetkovine, ere, stilovi. Praktična upotreba kronoloških pomagala (uskrsne tablice i dr.). Heraldika. Definicija i osnovni pojmovi te povijesni pregled. Sfragistika (sigilografija).Uvod s povijesnim pregledom. Osnovni pojmovi. Povijesna metrologija. Osnovni pojmovi o mjerama i utezima. Numizmatika. Povijesni pregled. Genealogija. Uvod, osnovni pojmovi te povijesni pregled. Povijesna demografija. Povijesna geografija s kartografijom itd.

Razvijanje govorne i pisane kompetencije, razvijanje razumijevanja pisanog i govorenog teksta, usvajanje osnovnih morfoloških i sintaktičkih struktura portugalskog jezika, upoznavanje elemenata portugalske kulture.

Uvid u kulturnopovijesni kontekst helenizma i republikanskog Rima; usvajanje osnovnih biobibliografskih podataka o najistaknutijim autorima nakon Aristotela zaključno s Terencijem.

Studenti će steći znanja o hrvatskim biblijskim prijevodima, razumijet će osnovne razlike u prijevodima te će osposobiti za raščlambu biblijske prijevodne građe. Razvit će i svijest o mogućoj presudnoj ulozi pojedinih jezičnih elemenata svih razina u tekstu.

Dati uvid u osnove psihoanalitičkih teorija, ponajprije u Freudovu i Lacanovu. Dati osnove psihoanalitičkog čitanja književnosti te osnove psihoanalitičkog čitanja kulture. Naposljetku, na kanonskim djelima svjetske i novije hrvatske književnosti pokazati mogućnosti psihoanalitičke kritike s obzirom na pitanja i probleme institucije književnosti, autorstva, čitanja, čitatelja, identiteta i dr.

Kako na temelju materijalnih, arheoloških izvora odgonetnuti religiozno i ritualno ponašanja pojedinaca ili zajednice u prapovijesti.

Studenti će dobiti povijesno-teorijski pregled romana kao najvažnijeg žanra pripovjedne proze, a prema Bahtinu, i žanra koji metonimijski predstavlja modernu književnost uopće. Studenti će prema vlastitim interesima izabrati četiri naslova, svaki iz, uvjetno rečeno, četiriju etapa razvoja romana, ne bi li na njima istražili osnovne poetičke značajke i prepoznali mijene koje je roman prošao u svojoj povijesti od antike do danas. Uz primarnu literaturu, koju ćemo podrobno analizirati na seminarima, na predavanjima ćemo raspravljati o odnosu romana i zbilje, romana i povijesti, o bliskim mu i srodnim žanrovima, teorijama nastanka romana i tumačenjima njegovih mijena te promjenama koje je roman doživio na oblikovnoj i sadržajnoj razini.

Usvajanje gramatičkoga gradiva, vokabulara i frazeologije; uvježbavanje struktura te razvijanje jezične i komunikacijske kompetencije studenata.

Upoznati studente s teorijskim okvirima i metodama analize u suvremenoj semiotici marketinga. Osposobiti ih za samostalne analize reklamnih tekstova.

Stjecanje dijela jezičnih kompetencija na razini A1 prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike Vijeća Europe.

Cilj kolegija je prikazati fenomenologiju nasilja, počevši od najranijih oblika društvenog organiziranja do suvremenih društava 21. stoljeća, počevši od mikro do makro društvene razine. Korištenjem socioloških koncepata i metoda, cilj je upoznati studente kako nasilje s jedne strane utječe na društvene procese, no istovremeno kako društvena kretanja dovode do pojave nasilja u društvu. Cilj kolegija je i prikazati osnovnu tipologiju nasilja, različite manifestne oblike nasilja te subjekte nasilja. Jedan od ciljeva kolegija je kroz primjere nasilja u društvu i suočavanja društva s nasiljem, prikazati specifičnosti, ali i zajednička obilježja suvremenih društava i strukturalne uvjete koji dovode do sličnih ili različitih pojavnosti nasilja na različitim razinama društvenog organiziranja. Jedan od ciljeva je prikazati koji strukturalni uvjeti, ali i mikro i mezo uvjeti su važni za nenasilno djelovanje u društvu.

Cilj kolegija je ovladavanje temeljnim sociolingvističkim pojmovima i teorijama te upoznavanje s aktualnim sociolingvističkim i standardološkim pitanjima koja se tiču suvremenog srpskog jezika i ostalih južnoslavenskih jezika.

Cilj je predmeta studentima predstaviti teorijske pristupe koji su o književnosti i književnom tekstu razmišljali kao o sustavu jedinica što se analizom mogu izdvojiti na različitim razinama: prije svega književnoznanstvenog formalizma i strukturalizma, ali i drugih srodnih pristupa. Studenti će se upoznati s temeljnim pojmovima tih književnoznanstvenih paradigmi i njihovom daljnjom kritičkom recepcijom, te ovladati njihovom primjenom u analizi književnog teksta.

Upoznavanje s rumunjskom suvremenom prozom, s naglaskom na kratku prozu (Radu Pavel Gheo, Dan Lungu, Mircea Cărtărescu, Adriana Babeți, Ana Maria Sandu, Tatiana Țîbuleac...)

Upoznavanje s morfološkim sustavom bugarskog jezika i osnovama funkcionalne sinteze. Govorna komunikacija na razini jednostavne proširene rečenice.

Proširivanje morfološkoga znanja, proširivanje i usustavljivanje znanja o imenicama, brojevima i njihovim oblicima u bugarskom jeziku. Proširivanje znanja bugarskog jezika na sintaktičkoj razini.

Upoznavanje studentica i studenata filozofije sa suvremenim filozofskim pravcima i tradicijama. Naglasak je na razvoju sposobnosti za samostalno prepoznavanje, argumentirano vrednovanje i korištenje terminološko-analitičkog instrumentarija različitih škola suvremene filozofije u odnosu na druga razdoblja filozofije, druge teorijske discipline i društveno-humanističke znanosti.

Upoznavanje studenata s različitim stilskim modelima u korpusu suvremenog hrvatskog romana (1990-2023), upoznavanje s pristupom diskurzne stilistike i diskurznostilistička interpretacija romanesknog teksta

Praktično ovladavanje suvremenim makedonskom jezikom na morfološkoj razini. Upoznavanje s morfološkim paradigmama na planu izraza (oblik kao pokazatelj specifičnog gramatičkog značenja) i na planu sadržaja (semantika kao sustav specifičnih gramatičkih značenja). Ovladavanje gramatičkim kategorijama roda, broja te opisnog člana tzv. analitičkog determinizma u makedonskom jeziku. Upoznavanje s morfološkom kategorijom sadašnjeg i budućeg vremena.

Proširivanje morfološkog znanja, proširivanje i usustavljivanje znanja o glagolima i njihovim oblicima. Utvrđivanje strukture udvojenog objekta te glagolskih vremena nesvršenih glagola.

Upoznavanje s morfološkim sustavom slovenskog jezika i osnovama funkcionalne sinteze. Govorna komunikacija na razini jednostavne proširene rečenice.

Proširivanje morfološkoga znanja, proširivanje i usustavljivanje znanja o imenicama, brojevima i njihovim oblicima. Proširivanje znanja na sintaktičkoj razini.

Poznavanje strukturnih karakteristika i sociokulturnog statusa talijanskih dijalekata kao specifične sastavnice talijanskog jezičnog prostora i važnog elementa jezične komunikacije u prošlosti i u današnje vrijeme.

Tečaj omogućuje studentima nastavak razvijanja vještine slušanja, govorenja, čitanja i pisanja na rumunjskom jeziku te konačno stjecanje jezičnih kompetencija (slušanje, govorenje, čitanje i pisanje) na razini A1 po ZEROJ-u.

Prepoznavanje, razumijevanje i analiza osnovnih morfosintaktičkih, sintaktičkih i semantičkih struktura portugalskog jezika.

Upoznavanje s osnovnim problemima teorije poslije strukturalizma, te ključnim promjenama u njezinom razumijevanju pojmova teksta, autorstva i čitanja.

Upoznavanje s najvažnijim problemima, terminima, metodama i tekstovima književne teorije dvadesetog stoljeća.

Upoznavanje općih teorijskih problema vezanih za prevođenje, te konkretnih teškoća na koje nailazimo prigodom prijelaza iz hrvatskog jezičnog sustava u talijanski i obratno.

Cilj predmeta je upoznati studente s razvojem urbanizma na području antičkog Ilirika te s kulturnim, socijalnim i duhovnim promjenama u razdoblju kasne antike na istome području, koje su utjecale na promjene kulturnog krajolika.

Kolegij uvodi polaznike u osnove morfo(no)logije turskoga jezika te sintakse sintagme i jednostavne rečenice. Predavanja su jednim dijelom usmjerena i ka teorijskom promišljanju o ustroju turskoga jezika, dok je težište vježaba na tome da polaznici ovladaju jezičnim kompentencijama potrebnim za komunikaciju na razini A1.

Usvajanje morfosintaktičkih obilježja, značenja i upotreba participa, glagolskih stanja (dijateze) i određenih vrsta konverba u turskom jeziku; proširivanje leksika vezanog uz područje svakodnevnog života (usvajanje jezičnih vještina iz turskog jezika na razini temeljnog korisnika A 2)

Stjecanje naprednijih jezičnih kompetencija iz ukrajinskog jezika i upoznavanje ukrajinske kulture.

upoznati studente s osnovama tipologije i kronologije predmeta umjetničkog obrta Grka i Rimljana (tzv. sitni/ pokretni materijal od metala, dragog i polu-dragog kamenja, kosti, drva i ostalih tvari; )

Izborni kolegij daje pregled umjetničkih ostvarenja u Italiji 15. i 16. stoljeća s naglaskom na njihovu namjenu i kontekst nastanka. Obrada materijala organizirana je kronološki, a obuhvaća različite oblike umjetničke aktivnosti u službi vladajućih struktura u renesansnoj Italiji (dvorovi, gradovi-države, pape i predstavnici crkvene vlasti) čija je namjera bila iskazivanje političkoga, vjerskoga i individualnog identiteta. Na pojedinačnim se primjerima razjašnjavaju različiti oblici naručiteljske aktivnosti od portreta do velikih dekorativnih ciklusa, s posebnim naglaskom na umjetničko djelo u funkciji nositelja značenja i političke poruke.

Cilj kolegija je upoznati studente s otvorenim pitanjima definiranja političkog romana, zatim njegovim mjestom u povijesti književnosti, književnoj teoriji i kritici, kao i različitim upotrebama političkog romana. Polazeći od žanrovski različitih književnih predložaka, analizirat će se obrazovne, propagandne, subverzivne, povijesne i popularnokulturne upotrebe političkog romana. Na taj će se način problematizirati suvremene koncepcije politike književnosti kao i nerazriješeno pitanje poimanja odnosa angažmana i autonomije književnosti.

Protumačiti mogućnosti recepcije i interpretacije umjetnina riječi s naglašenim ili latentnim biblijskim intertekstom pomoću predavanja i tekstova znanstvene naravi. Osposobiti studente za nastavno tumačenje biblijskih simbola u odabranim književnim djelima iz srednjoškolskoga i osnovnoškolskoga programa. Studenti se moraju osposobiti za uočavanje i interpretaciju biblijskih simbola u književnim djelima i na filmu. Moraju odrediti kako oni u književnim djelima funkcioniraju, znači u kakve međuodnose s drugim motivima ulaze i kako se to reflektira na značenje cijeloga novoga teksta. Usavršiti tehnike predavanja i pisanja stručnih tekstova.

Cilj je kolegija upoznavanje studenata nefilozofijskih studija s temeljima estetike kao filozofijske discipline koja im pruža opći uvid u filozofijski pristup umjetnosti. Time se pružaju temeljni filozofijski uvidi u posebne umjetnosti, poput muzike, književnosti, slikarstva, arhitekture, fotografije, filma itd., a koji se mogu primijeniti u studijima različitih znanosti o umjetnosti, poput filologijskih studija, komparativne književnosti, povijesti umjetnosti, arhitekture, filmologije, teatrologije itd. Riječ je o filozofijskim razmatranjima temeljnih estetičkih odnosa na razini objektivističke (predmet) i subjektivističke (akt) estetike, poput lijepog, uzvišenog i ružnog, sklada i disonance, simetrije i asimetrije, proporcije i disproporcije, pojave (odraza) i fenomena, forme (ideje) i oblika (tvari), genija i talenta, apstrakcije i realizma te temeljnih estetičkih kategorija, poput zora, percepcije, imaginacije, osjećaja, raspoloženja, doživljaja, ugode i ukusa. Također, studentima se pruža uvid u činjenicu da kao jedna od temeljnih filozofijskih disciplina estetika nije vezana uz pojam lijepoga (kako to sugerira kulturni kanon), već uz mogućnost osjetilnog spoznavanja, čime se omogućuje autonomija estetike od umjetnosti i kulture s jedne, ali i njihova nerazdvojna povezanost, s druge strane. Na taj se način studentima pružaju i važni argumenti za kritički odnos prema estetici, umjetnosti i kulturi. Kolegij je podijeljen u tri temeljne cjeline (antička i srednjovjekovna filozofija umjetnosti, novovjekovna i moderna estetika te suvremena i postmoderna estetika).

Stjecanje znanja o sadržajima koji su naznačeni u sadržaju kolegija. Upoznavanje studenata s elementarnim svojstvima mađarskog fonološkog i morfološkog sustava, i to pretežito u kontrastivnom pristupu u odnosu na fonološki sustav hrvatskog standardnog jezika. Formiranje sistematske podloge za proučavanje daljih jezičnih razina mađarskog jezika.

1. upoznati studente s osnovnim informacijama o usmenom pjesništvu 2. upoznati studente s osnovnim informacijama o Ilijadi i Odiseji 3. kontekstualizirati Homerove epove 4. analizirati i kontekstualizirati različite oblike recepcije Homera 5. upoznati studente s osnovnim argumentima u homerskom pitanju

Ovladavanje temeljnim općelingvističkim pojmovljem, razumijevanje razvoja lingvističke misli, oprimjeravanje i primjena različitih lingvističkih perspektiva u opisu hrvatskoga jezika.

Stjecanje i produbljivanje spoznaja o osnovnim lingvističkim pojmovima i jezikoslovnim teorijama, s posebnim obzirom na specifičnosti iberskog i luzitanskog govornog područja, u smislu upoznavanja jezičnog razvoja i smjerova suvremenih jezikoslovnih istraživanja te izgrađivanja temelja znanstvenog pristupa jeziku i jezičnim problemima.

Upoznavanje studenata s osnovnim općim spoznajama o mađarskom jeziku, o njegovoj strukturnim i sociolingvističkim pokazateljima, potrebnim za njegovo dalje proučavanje po pojedinačnim jezičnim razinama (fonologija, morfologija, sintaksa), prema opisu sadržaja kolegija, kao i o medijima, žanrovima, kanalima, institucijama, arhivima pismene komunikacije, od rukopisnog doba do digitalne kulture.

Studenti će steći znanja o tijeku ovladavanje hrvatskim kao materinskim jezikom (J1) i inojezičnim hrvatskim (J2), osposobit će se za pristup građi i razumijevanje osnovnih razlika u nastavi materinskoga i inojezičnoga hrvatskoga. Steći će iskustvo poučavanja inojezičnih govornika i uvid u najrazličitije jezične utjecaje na ovladavanje jezikom, a osvijestit će i svoje vladanje različitim jezicima i idiomima i sve što je na njih tijekom razvoja utjecalo.

Upoznati hrvatsku književnost 20. stoljeća i najvažnije autorske opuse hrvatskoga književnoga modernizma.

Temeljni kolegij kroz koji se studenti upoznaju s rumunjskom poviješću (od antike do danas) i kulturom i omogućava lakše razumijevanje književnih kolegija koji slijede.

Stjecanje općih znanja o starim i suvremenim turkijskim narodima, kulturama i jezicima. Dobivena znanja uvode studente u turski i turkijski kulturnopovijesni kontekst i podloga su daljnjem obrazovanju u području turkologije.

Predmet i kolegij usmjereni su prema društvenoj i povijesnoj dimenziji znakovnih sistema, te njihovoj ulozi u formiranju individualnih i kolektivnih identiteta. U kolegiju se obrađuje nekoliko društveno orijentiranih semiotičkih teorija koje se zatim primjenjuju na analize različitih tekstova i diskursa. Očekuje se da će polaznici ovladati elementima semioloških analiza društvene dimenzije znakovnih sustava i nji¬hove upotrebe, te moći uspoređivati i povezivati jezične i nejezične znakovne sustave u različitim društvenim i historijskim kontekstima.